- Raspodjela IT procesa kritični je blokator agilnosti tvrtke; Agilnost na temelju vrijednosti počiva na mikroskaliranju, raznovrsnosti, društvenoj interakciji i ekosustavima
- Pametni direktori raščlanjuju poslovne procese kako bi dalje rasli, a korporacije počinju razmišljati poput malih tvrtki
- Agilnost tvrtke na temelju vrijednosti počiva na mikroskaliranju, raznovrsnosti, društvenoj interakciji i ekosustavima
ZAGREB, 3. travnja 2019. – Na drugom danu konferencije WinDays19 po prvi su put spojeni smjerovi Business i Technology. Zajednički program za sve sudionike odvio se u sklopu jednog smjera – Digital for Innovation.
Uvodno izlaganje održao je Haydn Shaughnessy, ugledni ekonomist, konzultant i autor. Shaughnessy savjetuje tvrtke o izazovima na vodećoj strani poslovne strategije, oslanjajući se na jedinstvena istraživanja globalnih ekonomskih promjena, poslovnih platformi i poslovnih ekosustava. Shaughnessy ima iskustvo s najvećim organizacijama u globalnim financijama, telekomunikacijama, satelitskim uslugama, ali i dizajniranju softverskih usluga, no otkriva da se najzanimljivije promjene događaju negdje drugdje, ponekad u sjeni velikih organizacija gdje ljudi inoviraju jer moraju ili žele.
Vrijednost novih arhitektura i infrastrukture – kao što je oblak – gubi se zbog tradicionalnog ponašanja silosa između različitih aspekata poslovanja i IT-a. Iako je raspodjela procesa u IT poslovanju odavno problem, ona je sada kritični blokator agilnosti tvrtke. U svom uvodnom keynote izlaganju, Haydn Shaughnessy pružio je okvir i tehnike za premošćivanje podjele, donošenje istinske agilnosti poduzeću i poboljšanju konkurentnosti u promjenjivoj ekonomiji.
U izlaganju o ekosustavima i poslovanju, Shaughnessy iznosi tezu kako je današnje poslovanje prekomplicirano, a lijevak inovacija preplavljen. Zahvaljujući idejama poput minimalnog održivog proizvoda (MVP) i „fail fast fail cheap“, Shaughnessy zaključuje kako je u poslu razvijeno sve jače nepovjerenje. Razvijen je trend malog, mikro, mini i besplatnog, generiran niskim cijenama i beskonačnim upravljanjem krajnjim točkama – kao primjer navodi porast u segmentu mikrotransakcija, mikrousluga, miniaplikacija, ali i pojednostavljenja u društvenim servisima – Facebook, Twitter, Pinterest. Shaughnessy kaže kako pametni direktori raščlanjuju poslovne procese kako bi dalje rasli, a korporacije počinju razmišljati poput malih tvrtki. Također, kompanije se sve više koriste ekosustavima – kao primjer navodi platformu Airbnb, u čijem su ekosustavu nalaze i servisi za čišćenje ili fotografiranje, agencije za organizaciju događanja, sustavi za najam prostora, financijski servisi i mnogi drugi.
Kao najvažniji faktor napretka u poslovanju, Shaughnessy vidi vizualizaciju poslovnih procesa unutar kompanije, putem koje se razvija i društvena interakcija unutar tvrtke. U vizualizaciji svih aspekta poslovanja Shaughnessy vidi brojne prednosti, a zidovi za inovacije korisnika otvaraju prostor za razgovore o korisnicima te smanjuju količinu otpada koji odlazi u tijek.
Uspješnost Tijeka oslanja se na dva jednostavna koncepta – raspodjelu posla i automatizaciju rada. Cilj je izgraditi i rasporediti jedinice rada u dvodnevnim ciklusima. Agilnost na temelju vrijednosti počiva na mikroskaliranju, raznovrsnosti, društvenoj interakciji i ekosustavima, zaključuje Shaughnessy.
U mnogim tvrtkama, ozbiljna neučinkovitost prelazi u veće inicijative poput agilne transformacije, a iz vida gubimo probleme koje moramo riješiti odmah. Stoga, umjesto agilne transformacije, Shaughnessy preporuča – radije se zapitajte koji je vaš kontekst.
Davor Aničić iz Styrije održao je predavanje o primjeni metoda dubokog učenja u domaćeg digitalnom izdavaštvu. U to područje, hrvatska podružnica Styrije ušla je kako bi spriječila da većina novca od digitalnog oglašavanja završi u rukama nemedijskih tvrtki, kao to je to slučaj u SAD. Jedan od projekata u ovom području bilo je vizualno pretraživanje, koje je sredinom 2016. godine implementirano na Styrijinom malom oglasniku u Austriji – što je predstavljalo prvu primjenu vizualnog pretraživanja na malim oglasnicima u svijetu. Navedeno pretraživanje umanjilo je broj klikova potreban za dolazak do prave kategorije, a točnost rezultata 90,2 posto. Drugi projekt koji je Styria razvila uz pomoć 500.000 dolara Googleove stipendije, bavi se Natural Language Processingom koji se koristi na news portalima, a dio tog projekta je i sustav za automatizaciju tagova koji je trenutno u produkciji.
Daria Brashkina iz Microsofta održava je predavanje o etičnosti u umjetnoj inteligenciji i predstavila Microsoftova načela za etičku umjetnu inteligenciju. Brashkina ova načeka uspoređuje s Hipokratovom zakletvom koju polažu liječnici te posebno ističe osjetljive scenarije poput uskraćivanja posljedičnih usluga, rizik od moguće štete i udar na ljudska prava.
Robert Preskar iz tvrtke Rimac automobila održao je predavanje o digitalnoj transformaciji u toj tvrtki i promjenama koje su proveli kako bi ubrzali i pojednostavnili razne procese u firmi. Konstantan porast broja zaposlenih prisilio je tvrtku da kreira razne mikroalate odnosno aplikacije koje su pojednostavnile komunikaciju i ubrzali rješavanje problema koji se pojavljuju na dnevnoj razini – poput putnih naloga, izrade posjetnica i slično. Jedan od zaključaka tvrtke je da dodatni napor u smjeru boljeg korisničkog iskustva pri izradi mikroaplikacija donosi manju potrebu za edukacijom i olakšava njihovo korištenje.
Ilija Brajković iz agencije Kontra govorio je o automatizaciji poslovanja kao dijelu digitalne transformacije. Naglasak je stavio na automatizaciju marketinga i chatbotove te demonstrirao način na koji jedan web servis koriste za prikupljanje leadova, slanje newslettera i kao alat za prodaju.
Luka Abrus iz Fivea ispričao je kako su kroz posljednjih nekoliko godina u toj tvrtki uspješnost projekata odlučili mjeriti ovisno o tome koliko je pojedina mobilna aplikacija uspjela ispuniti ciljeve svojih klijenata. Takav pristup u većoj mjeri osigurava zadovoljstvo klijenta i u pravilu rezultiraju dugotrajnom suradnjom. Abrus je naveo i neke primjere projekata tvrtke, primjerice, lancu hotelskih brendova Five je sugerirao razvoj chatbota umjesto mobilne igre, zahvaljujući kojem se povećao broj aplikacija za posao, dok su planskim pristupom razvoju mobilne aplikacije za učenje stranih jezika i izmjenom njezinog poslovnog modela u nekoliko godina uspjeli podići njezine prihode za 700 %.
Goran Kalanj iz tvrtke Serengeti u predavanju „Obećaj moguće, isporuči još više“, predstavio je iskustvo izlaska te tvrtke na strano tržište, na kojem su tražili poslove u vrijeme dok nisu imali reference. Kalanj je istaknuo kako je tvrtki u razvoju poslovanja u najvećoj mjeri pomogla upornost i prilagođavanje kupcima. Samir Baručija iz kompanije Signify održao je predavanje o Internetu stvari, u kojem je ispričao kako je tvrtka unatoč vodećem položaju na tržištu odlučila disruptirati svoj biznis ulaganjem u inovacije i promjene kako bi ostala na vrhu. Klijenti kompanije su između ostalog vlade, gradovi, industrija i uredi, a primjer proizvoda pametna rasvjeta koja štedi energiju manjom potrošnjom u vrijeme kad su ulice prazne.
Tomislav Car iz tvrtke Infinum održao je predavanju o vlastitom iskustvu s razvojem softverskog proizvoda za tržište u usporedbi s radom za klijente. Riječ je o dva različita poslovna modela, pri čemu većina tvrtki preferira razvoj proizvoda za tržište zbog niza prednosti i financijskog potencijala, no on donosi tehnički i tržišni rizik koji nameću pitanja može li se željeni proizvod napraviti i koliko korisnika će ga htjeti kupiti. Po Carovom mišljenju, najveće šanse za uspjeh imaju tvrtke s tehnički složenim proizvodom i niskim tržišnim rizikom. Infinum je navedeni put prošao s alatom Productive koji su prvo razvili za svoje potrebe, a potom ga ponudili i drugim agencijama na globalnom tržištu. Cijenu proizvoda odredili su uspoređujući slične proizvode na tržištu, podižući je nakon ovođenja novih mogućnosti.
Željko Bak iz Infobipa održao je predavanje na temu „Što CPaaS može učiniti za vaše korisnike“. Bak ustvrđuje kako kupci danas žele praktičnost, a njihova odanost pripada brendovima koji su je spremni pružiti. Prema istraživanju Total Consumer, čak 86% kupaca kaže da bi platilo više za bolje iskustvo korisnika, a 89% odraslih Amerikanaca prebacilo se na konkurenta jer je imalo loše korisničko iskustvo. U skladu s tim, Bak zaključuje kako CPaaS pruža gradivne blokove za projektiranje boljeg korisničkog iskustva u komunikaciji. Bak izlaganje zaključuje istraživanjima analitičkih kuća Gartner i IDC, koja tvrde kako će do 2020. godine, 30% tvrtki primijeniti CPaaS, a CpaaS će u narednih pet godina rasti godišnjom stopom rasta od 40%.
P.R.
