Gaming miševi reklamiraju se s visokim DPI-jem i takozvani ”Polling Rate”. No, što ove specifikacije zapravo znače i jesu li veće vrijednosti doista korisne pri kupnji miša za igre?
Ove specifikacije općenito su najvažnije igračima, zbog čega ste skloni vidjeti vrijednosti istaknute u reklamama i na pakiranju miševa za igre. Ne trebate veliku preciznost ili najbrže moguće vrijeme reakcije kada pregledavate web ili radite na proračunskoj tablici. I zapravo se ne trebate puno brinuti o tome osim ako ne igrate vrste igara u kojima je bitna konkurentska prednost. Ipak, miš s dobrom preciznošću također može biti važan grafičkim dizajnerima kod obrade slika i fotografija. Pogledajmo što znače ove specifikacije da možete odabrati pravog miša za sebe.
Osnove optičkih miševa
Bilo je vremena kada je računalni miš sadržavao gumenu kuglicu koja se kotrljala (i ujedno pokupila prljavštinu), dok ste je pomicali po podlozi za miša. Pokret lopte su pokupili mehanički valjci koji su preveli kretanje miša u nešto što je vaše računalo moglo razumjeti. Ti dani su prošli, a danas imamo optičke i laserske miševe. Moderni optički miševi sadrže svjetlo, obično crveno svijetlo i malu kameru.
Dok pomičete miš, svjetlost obasjava površinu ispod miša i kamera snima stotine slika u sekundi. Miš uspoređuje slike i određuje smjer u kojem pomičete miš. Miš zatim šalje ove podatke o kretanju vašem računalu kao unos mišem, a računalo pomiče kursor po vašem zaslonu. Laserski miševi funkcioniraju slično, ali koriste infracrveno svjetlo umjesto vidljivog svjetla.
Što je to DPI?
”Dots per inch”, točkice po inču ili kraće DPI način je mjerenja osjetljivosti miša. Što je veći DPI miša, to će se kursor na vašem zaslonu dalje pomicati kada pomičete miša. Miš s višom postavkom DPI detektira i reagira na manje pokrete. Međutim, veći DPI nije uvijek bolji. Ne želite da vaš pokazivač miša ili krusor leti cijelim putem po zaslonu kada samo malo pomaknete miša. S druge strane, viša postavka DPI pomaže vašem mišu da otkrije manje pokrete i reagira na njih kako biste mogli točnije usmjeriti na stvari. Na primjer, recimo da igrate pucačinu iz prvog lica. Kada zumirate snajperskom puškom i pokušavate precizno naciljati male ciljeve, nizak DPI mogao bi biti vrlo koristan.
Nizak DPI omogućuje vam da pomičete miš na velike udaljenosti po podlozi za miša, dok se vaš cilj u igri kreće mnogo sporije. To znači da se manji pokreti vaše ruke ne pretvaraju u velike promašaje na zaslonu. Kada normalno igrate igru bez zumirane snajperske puške, ovaj niski DPI možda neće biti dovoljno osjetljiv; morat ćete puno puta pomicati miša po podlozi. To je razlog zašto mnogi vrhunski miševi za igranje imaju tipke koje služe za prebacivanje između DPI postavki, u hodu tijekom igranja igrice.
Također možete vidjeti zašto su osjetljiviji miševi privlačni dizajnerima, koji moraju napraviti sitne prilagodbe u svom dizajnu.
DPI se razlikuje od tipične postavke osjetljivosti miša. DPI se odnosi na hardverske mogućnosti miša, dok je osjetljivost samo softverska postavka. Na primjer, recimo da imate vrlo jeftin miš s niskim DPI-jem i povećate osjetljivost. Ako ste pokušali ciljati male mete, vidjet ćete kako pokazivač miša skače dok ga pomičete. Hardver miša nije toliko osjetljiv, pa ne detektira manje pokrete. Vaš operativni sustav samo kompenzira pomicanjem kursora dalje kada otkrije pokret, tako da kretanje nije tako glatko.
Visoki DPI miš također se može upariti s postavkom niske osjetljivosti, tako da kursor neće letjeti po zaslonu kada ga pomičete, ali će kretanje ostati glatko.
Visoki DPI miševi su korisniji ako imate monitor veće rezolucije. Ako igrate igru na zaslonu prijenosnog računala niske razlučivosti 1366×768, ne trebate nužno tako visok DPI. S druge strane, ako igrate igru na 3840×2160 4K monitoru, viši DPI omogućuje vam glatko pomicanje pokazivača miša po zaslonu bez potrebe povlačenje miša preko cijelog stola.
Što je to ”Polling Rate”?
Polling Rate miša objašnjava koliko često miš prijavljuje svoju poziciju računalu. Brzina prijavljivanja pozicije mjeri se u Herzima. Ako miš ima brzinu odašiljanja od 125 Hz, on izvješćuje svoj položaj računalu 125 puta svake sekunde ili svakih 8 milisekundi. Brzina od 500 Hz znači da miš prijavljuje svoj položaj računalu svake 2 milisekunde.
Veća stopa odaziva može smanjiti kašnjenje, koje se javlja između pomicanja miša i pojavljivanja pokreta na zaslonu. S druge strane, veća stopa prozivanja će koristiti više procesorskih resursa, jer procesor mora češće ispitivati miš za svoju poziciju.
Miš koji službeno podržava višu stopu odašiljanja općenito bi trebao biti bolji izbor, ali i tu ne treba pretjerivati. Neki miševi također mogu imati hardverske prekidače za podešavanje brzine pokazivanja pozicije u hodu.
Je li dobro kada miš ima više mogućnosti DPI-a i ”Polling Rate” ili brzine slanja informacija?
DPI i brzina slanja informacija na računalo ili ”Polling Rate” predmet su velike rasprave. Svatko ima svoje mišljenje, pa čak su i neki proizvođači miševa za igre rekli da je DPI prilično nebitna specifikacija o kojoj treba govoriti. Izuzetno visok DPI prouzročio bi da kursor miša leti preko cijelog zaslona jednim pokretom miša. Iz tog razloga, viši DPI nije nužno dobra stvar. Idealan DPI ovisi o igri koju igrate, razlučivosti vašeg zaslona i načinu na koji preferirate korištenje miša.
Veći postotak odaziva mogla bi biti korisna značajka, ali razliku između 500 Hz i 1000 Hz bit će teško primjetna. Veća stopa prozivanja također koristi više resursa procesora, pa će postavljanje previsoke stope prozivanja samo trošiti procesorske resurse bez ikakve koristi. To nije nužno problem s modernim hardverom, ali nema smisla da proizvođači puštaju miševe sa stopom odaziva višom od 1000 Hz.
Veći DPI i više mogućnosti odaziva mogu biti korisni, ali ne uvijek. Postoji velika šansa da ćete nakon kupnje skupog miša za igre smanjiti DPI ispod maksimalne vrijednosti. Definitivno vam ne treba miš s najvišim postavkama DPI i visokim postotkom odaziva. Ove specifikacije nisu jednostavno mjerenje performansi poput brzine procesora; one su kompliciranije od toga. I, postoji puno drugih čimbenika važnih za odabir dobrog miša za igranje, uključujući stvari poput veličine, težine, stila držanja i položaja tipki.
Piše: D.M.