Tim Berners-Lee, tvorac World Wide Weba, službeno je pokrenuo svoj plan “popravljanja” interneta. Zaklada World Wide Web, grupa neprofitne kampanje koju je osnovala fondacija Berners-Lee, osigurala je podršku tehničkim divovima Facebooku, Googleu i Microsoftu za shemu nazvanu “ugovor za web”.
Britanski računalni znanstvenik prvi je iznio svoju viziju pristupa organizacija Interneta na Internetu na eventu Web Summit-a prošle godine. Tada je rekao da je web “na svom vrhuncu”. Ugovor koji je Tim Berners složio poziva kompanije da poštuju privatnost podataka o potrošačima i poziva vlade da svima osiguraju pristup internetu.
“Nikada prije, snaga weba, da čini pozitivne stvari u svijetu, nije bila toliko ugrožena”, rekao je Adrian Lovett, izvršni direktor World Wide Web Foundation-a, u intervjuu za CNBC prošlog petka. Dodao je da su glavni pokazatelji ovakvog stanja: porast mržnje i lažnih vijesti, sadržaji koji se šire putem interneta, znači da je krajnje vrijeme, da se nešto mora promijeniti.
“Mi objavljujemo “ugovor o webu” kao prvi svjetski akcijski plan za zaštitu weba, kao univerzalne pozitivne sile, okupljajući kompanije, vlade i građane iz cijelog svijeta, koji će sudjelovati u ostvarenju ovog cilja.” Neke od organizacija koje podržavaju ovaj ugovor su DuckDuckGo, Reddit, GitHub i Reporteri bez granica.
Jedna od glavnih komponenti ugovora je zahtjev da web ostane dostupan alat za sve korisnike svijeta. Lovett je rekao da, “usprkos napretku u povezivanju svijeta, pola svijeta i dalje nema pristup”. Rekao je da ugovor ima devet osnovnih načela, a ispod njih je ukupno 76 klauzula.
Berners-Lee će danas održati govor u Berlinu, u Njemačkoj, gdje bi trebao istaknuti da će ugovor služiti kao nacrt vladama, kompanijama i građanima da čuvaju svjetsku internet mrežu kao pozitivnu snagu za dobro. Zaklada World Wide Web-a kaže da surađuje s partnerima na razvoju alata koji mogu mjeriti napredak u odredbama ugovora.
‘Moratorij’ na političke oglase
Slučajno ili ne, ovo sve dolazi u ključnom trenutku za velike internetske tvrtke poput Facebooka i Googlea, koje imaju jaki regulatorni pritisak vlasti, na način na koji obrađuju informacije o potrošačima i sadržaj distribuiraju na mreži.
Podsjetimo, prošle je godine Facebook bio na udaru oštre kritike zbog dijeljenja 87 milijuna profila svojih korisnika s Cambridge Analyticom, pa veliki skandali tijekom američkih predsjedničkih izbora 2016. godine i da ne nabrajamo dalje. U međuvremenu, i mnogi političari upozoravaju da velike tehnološke tvrtke poput Facebooka, Googlea i Amazona, drže monopol, što nije dobro.
Zanimljivo je spomenuti da i šef Fondacije World Wide Weba izbjegava izravno odgovoriti na pitanje trebaju li se velike tehnološke tvrtke razbijati na manje, što bi trebalo biti u interesu kreativnosti i poduzetništva, i što bi svakoj tvrtki davalo podjednake šanse da napreduju.
U zadnje vrijeme mnoge društvene platforme su upletene u polemiku o prodaji internetskog političkog oglašavanja. Twitter je prošli tjedan donio odluku o zabrani izravnog političkog oglašavanja, dok je Google rekao da će prekinuti mikro-ciljanje takvih oglasa. Facebook je, s druge strane, branio svoju politiku dopuštanja oglasa političara i stranaka, čak i kad sadrže lažne podatke.
Lovett je pozvao na “moratorij” na političke oglase, barem u Velikoj Britaniji, budući da “nemam dovoljno pouzdanja da je naša demokracija sigurna” od loših aktera koji pokušavaju zavesti javno mišljenje pogrešnim tvrdnjama. Podsjetimo Britanija kreće u izbore, koji bi se trebali održati 12. prosinca.
Piše: A.M.
