Električna energija igra sve zapaženiju ulogu i poprilično je izvjesno kako će, u ne tako dalekoj budućnosti, potisnuti fosilna goriva na zanemarive razine. No, prije nego se to dogodi znanstvenici će morati uložiti još puno truda ne bi li u potpunosti iskoristili potencijal koji nudi sunčeva energija. Ovih nam dana dolazi jedna fantastična vijest iz Sveučilišta Michigan, gdje su znanstvenici nakon čitavog desetljeća – došli do upotrebljivih rezultata koji bi mogli u potpunosti primijeniti našu budućnost.
Solarni paneli danas su sve učestalija pojava na raznim zgradama i kućama, a nerijetko možemo naletjeti i na ogromne solarne elektrane, koji su poput vojske poredani na velikim površinama – i marljivo prikupljaju sunčevu energiju. Ti su paneli uglavnom crne boje i estetski ne izgledaju sjajno, a njihova je iskoristivost oko 7 posto. Istraživači sa Sveučilišta Michigan već više od 10 godina traže način kako solarne panele učiniti estetski prihvatljivijima i kako omogućiti skupljanje električne energije na gotovo svim mjestima. Ovih je dana u javnost puštena informacija kako su napravili veliki korak ka realizaciji te ideje – te bismo uskoro električnu energiju mogli sakupljati putem prozora.
Prozirni posebno dizajnirani prozori uskoro bi mogli postati izvor energije za kućanstva, zgrade i neka druga velika postrojenja. Također, istraživači se nadaju kako će daljnji razvoj ideje omogućiti prikupljanje električne energije na staklima automobila, na raznim gadgetima, itd.
Potpuno prozirne solarne ploče uskoro ne bi trebale biti više samo nedosanjana ideja. U slučaju da se izradi fotonaponski članak koji je u potpunosti proziran, fotoni mogu nesmetano putovati kroz materijal. U tom se slučaju ne pretvaraju u elektrone pa je potrebno pronaći način kako obaviti transformaciju – a rješenje je transparentni luminiscentni solarni koncentrator. Zapravo se radi o nanesenom sloju soli koja ima zadaću upijati valne duljine svjetlosti koju ljudsko oko ne može vidjeti.
Takvo rješenje moglo bi sakupljati i infracrvene i ultraljubičaste zrake, što je pogodno upravo za prozorska stakla. Problem je u tome što takav sustav može dati tek 1 posto učinkovitosti, a krajnji je cilj 4 posto. Usporedimo li to s danas dostupnom tehnologijom, to je gotovo duplo slabije, ali treba to sagledati s jedne druge perspektive. Postavimo li takve prozore na ostakljene zgrade i kuće, površina tih “solarnih panela” bila bi iznimno velika – čime bi se sakupljalo jako puno energije.
Piše_ M.Ž.
