Tehnologija konstantno evoluira. Novi programski jezici, novi libraryji, nove tehnologije, novi uređaji, AI, IoT, Blockchain, kriptovalute … popis bi mogli napisati na A4 stranici i još ne bismo sve spomenuli. No, ono što nas ipak zanima u ovom tekstu su open source tehnologije i trendovi koji bi lako mogli obilježiti iduću godinu.
Sve ide prema tome da se tehnologija otvori za javnost i da developeri diljem svijeta sudjeluju u razvoju i pomognu određenim proizvodima da brže rastu i razvijaju se. No, da ne dužimo s time, pogledajmo što nas (vjerojatno) čeka iduće godine u ovom svijetu otvorenog koda…
1) OpenStack postaje mnogo popularniji
OpenStack je – jednostavno rečeno – cloud OS koji omogućuje administratoru da lako kontrolira velike broj mrežnih resursa, računalnog prostora, računalne snage i sve što ide uz to, kroz jednostavno i user-friendly sučelje.
Mnoge kompanije su počele koristiti OpenStack kako bi izgradile i upravljale svojim resursima i kako bi si personalizirale operativni sustav. On je sam po sebi vrlo fleksibilan, transparentan i brz.
S druge strane je relativno kompleksan u pozadini, oslanja se na hardverski jake servere i virtualizaciju, te mnoge mrežne protokole, što ga sprječava da bude popularniji i korišteniji nego što jest. U idućoj godini očekujemo da će se ta kompleksnost smanjiti i da će mu samim time rasti popularnost i prihvaćanje u široj zajednici. Posebice u IT-ju.
2) Progresivne web aplikacije postaju popularnije
Progresivne web aplikacije, su zapravo agregacija tehnologija, koncepta dizajna i web API-ja, što rezultira time da web stranicu na mobilnom pregledniku gledate i koristite kao svaku drugu aplikaciju.
Tradicionalne web stranice imaju mnogo manjkavosti. S druge strane, aplikacije nude personalizirano iskustvo, bolje iskustvo korištenja i svega što ide s time. Progresivne web aplikacije nude najbolje od oba svijeta. One vam na mobitelu dostavljaju iskustvo kao da koristite mobilnu aplikaciju, a zapravo imate otvorenu web stranicu koja se ne ponaša kao “klasična” web stranica.
Super je što na taj način ne morate ništa instalirati na telefon, nego samo otvoriti preglednik i u URL upisati web stranicu i to je to. Ova tehnologija će definitivno porasti u budućnosti, o tome nema nikakvog govora. Pitanje je samo kada će se to dogoditi. Iduće godine ili koju godinu iza nje.
3) “Rust to rule the world”
Mnogi programski jezici dolaze sa nekakvim trade off-om. To znači da ćete dobiti ili bolju kontrolu nad kodom ili nad sigurnošću, ali ne oboje. Rust je izuzetak. On vam daje odličan compile-time checking nad kojim imate 100 posto kontrole, te sigurnost kako kasnije ne biste imali nikakvih bugova.
Na zadnjem Pwn2Own natjecanju, mnogi natjecatelji su našli ozbiljne propuste u Firefoxu i njegovom C++ kodu u pozadini. Da je Firefox napisan u Rustu, mnogi od tih errora bi se našli tokom kompajliranja i prije izbacivanja u javnost i produkciju.
Očekujemo da će popularnost ovog open source jezika samo rasti u budućnosti i da ćemo sve više vidjeti poslova na kojima se traži ova vještina, odnosno poznavanje i korištenje Rust jezika. Možda će biti odlična alternativa C-u i Pythonu koji su iznimno popularni već dugi niz godina.
4) Rast “R” programskog jezika
R programski jezik je zapravo GNU projekt, koji se veže uz mnoge matematičke i statističke podatke i odličan je upravo na tom području. Često ćete vidjeti da se dotični jezik koristi za manipulaciju velikom količinom podataka, za računanje računalne grafike i sličnih poslova.
Kao i maloprije spomenuti Rust, očekujemo da će ova zajednica jako rasti idućih godina. Kod nas još nije toliko zastupljen, ali će biti. Razlog zašto nije popularan je manjak profesionalaca sa ovim znanjem pa se gotovo uvijek ide na “popularnije rješenje” – Python. Ali ne zadugo …
5) XaaS (čitaj: sve-kao-servis)
XaaS je akronim za “anything-as-as-service”, jer danas postoji ogroman broj servisa na Internetu i sve se može koristiti kao servis. Iako je su najpopularniji SaaS (Software as a Service), IaaS (Infrastructure as a Service) i PaaS (Platform as a Service), to ne znači da nema mjesta za NaaS (Network as a Service), StaaS (Storage as a Service), MaaS (Monitoring as a Service) i mnoge druge.
U biti sve može biti servis, pitanje je kako to uklopiti u određeni proizvod ili razvojni proces i kakve će koristi ljudi imati od toga. Naravno, neki servisi će biti i kombinacija više XaaS-ova. Odličan primjer je Microsoftov Azure koji je istovremeno i SaaS, PaaS i IaaS.
Nadalje, davno se XaaS proširio van čvrstih zidova kompanija, pa sada na tržištu imamo Uber i Lyft koji su u biti Transport-as-a-Service (TaaS), Airbnb koji je “AaaS” – Accommodation as a Service …
Samo nebo je granica, pa tako očekujemo već iduće godine neke vrlo kreativne poslovne modele koje ćemo moći “ugurati” pod ovaj termin.
6) Veća prihvaćenost virtualnih kontejnera
“Container technology” je pristup u kojem se želi zapakirati određeni kod na jedan standardizirani način kako bi se isti mogao lakše prebacivati sa lokacije na lokaciju i kako bi ga bilo lakše upogoniti. U biti, s ovim tehnologijama biste trebali srezati određeni trošak deployanja i vrijeme implementacije.
Iako su virtualni kontejneri s nama već neko vrijeme, još uvijek su izuzetno kompleksni. Ova tehnologija evoluira i sa svakim danom kompleksnost je sve manja i manja. Vjerujemo da ćemo iduće godine gledati rast popularnosti Dockera i sličnih tehnologija, a možda ćemo i sami početi istu koristiti. Tko zna …
7) Strojno učenje i umjetna inteligencija će povećati svoj opseg
Kombinacija strojnog učenja i umjetne inteligencije rezultira mašinama koje su u stanju učiti i poboljšati određene procese bez da se eksplicitno mijenja njihov programski kod ili da programeri dorađuju sustav. Znate što mislimo, svi smo gledali Terminatora i slične filmove. Možda mi u stvarnosti još nismo na tom stadiju, ali sudeći po nekim tehnologijama, nismo ni daleko od toga.
Gartner predviđa da će se opseg iduće godine povećati i da će se spomenute tehnologije početi koristiti i za stvari kao što su priprema podataka, integracije, nove selekcijske algoritme, za treniranje ljudi i slično. Pojednostavljeno, početi ćemo pričati sa (chat)botovima, imati ćemo pametne platforme koje će automatski odgovarati na naša personalizirana pitanja, imati ćemo autonomna vozila i dronove i slično.
Sve ono što je danas u povojima moglo bi postati mainstream iduće godine, a samim time slijedi i brži razvoj određenih tehnologija.
8) Blockchain postaje mainstream
Blockchain je jako napredovao od Bitcoina do danas. Bitcoinu cijena raste i po 500-1000 dolara na dan, no mislimo da je mnogo bitnija tehnologija iza nje, nego sami coin.
Ova tehnologija o kojoj smo već nekoliko puta piali se počinje koristiti u fintech sektoru, na sveučilištima, za glasovanje, raste hrpa startupa na osnovu ove tehnologije, razvijaju se državni servisi (op.a. naravno, ne u Hrvatskoj, nego u normalnim i razvijenim zemljama) …
No, i dalje je sve u povojima i još uvijek nema “killer aplikacije” koja će pokazati pravi put ostalima. Svi eksperimentiraju i pokušavaju nešto napraviti. Očekujemo da ćemo iduće godini dobiti prve prave blockchain startupe na Ethereum i ostalim tehnologijama i da će Blockchain postati sastvani dio i naše države. Za sada se kod nas još toliko o tome ne govori (izuzev u IT sektoru), ali i to će se uskoro promijeniti.
9) Internet of Things će spojiti više uređaja
U svojoj jezgri, Internet of Things (IoT) služi za spajanje različitih uređaja koji imaju ugrađene senzore i ostale “tehnologije” koje dozvoljavaju uređaju da prima i šalje podatke. Zato se već godinama govori o IoT-u i o tome da će to biti slijedeća “velika” stvar u IT sektoru, ali i općenito.
Nažalost, IoT još uvijek nije postao “realnost” i to što je netko automatizirao kuću ne znači da je Internet of things mainstream. Također ne znači da je dosegao vrhunac. Puno će se još koda napisati dok IoT stvarno zaživi. No, u tome bi mogao pomoći ADEPT – Autonomous Decentralized Peer-to-Peer Telemetry.
Ovu tehnologiju razvijaju IBM i Samsung i koristiti će, maloprije spomenuti, Blockchain kako bi uređaji mogli komunicirati. Nadamo se da će ovo nije još samo jedna “dobra ideja” nego nešto što će stvarno podignuti IoT iduće godine na novu razinu.
Piše: B.P.
