Microsoft se u zadnje vrijeme jako trudi oko open source zajednice i pokušava smanjiti rupu između Microsoft i Linux korisnika, no to ne znači da su ova dva svijeta slična. Upravo suprotno – postoje velike razlike između ova dva svijeta, te ova dva OS-a: Windowsa i Linux distribucija. Koje su to fundamentalne razlike, čitajte u nastavku teksta.

Mi koristimo veću duže vrijeme paralelno i Windowse i Linux distribucije, pa smo dobro upoznati s oba OS-a. Davno prije, još u prošlom stoljeću, te početkom ovog milenija, Linux je imao velikih problema s podrškom za različit hardver, morali ste koristiti Terminal i slično. Linux je bio namijenjen za sistemske administratore i razne IT geekove, ali danas to više nije tako. Posebice unazad jedno 5 godina kada su Linuxi postali jako user-friendly i sve veći broj korisnika ih počinje koristiti.

Što se Microsofta tiče, teško je reći što se s njime događa. Dolaskom desetke dobili smo relativno stabilan OS koji će imati veće godišnje nadogradnje, lijepo sučelje i to je to. Windowsi su relativno konzistentni još od sedmice i rade dobro, te smo se navikli na njih. No, ispod haube leže te razlike kojima se želimo danas baviti u ovom tekstu.

 

1) Otvoreni vs. zatvoreni sustav

Počet ćemo s onim očitim. Microsoft, kao što smo rekli, radi odličan posao kako bi podržao open source projekte i cjelokupnu zajednicu. Ako samo pogledate Azure, vidjet ćete da je “gore” hrpa Linuxa koji se vrte i poslužuju hrpu korisnika.

Uz to, Microsoft je pokrenuo svoju open source web stranicu koja promovira OpenDev for Azure. Činjenica je da Microsoft ne profitira od podrške open sourcea. Njihov sustav je “zatvoren” kao takav i nije ga moguće vidjeti s programske strane, niti će to vjerojatno biti dostupno još neko vrijeme. S druge strane, izvorni kod Linuxa je dostupan i možete ga pogledati ovdje.

 

2) Privatnost

 

Odmah da bude jasno – ovdje ne pričamo o sigurnosti. Ovdje pričamo o privatnosti. Defaultno postavljena privatnost u Windowsima 10 nije dobra. To je dokumentirano/zapisano u mnogim tekstovima na Internetu, a ovdje možete vidjeti kako se zaštititi. Mnoge od tih uključenih postavki su “napad na privatnost”, a o tome je nešto rekao i EFF (Electronic Frontier Foundation). Dosta sklisko područje, gdje je korisnik morao birati između privatnosti i sigurnosti.

S druge strane, Linux korisničku privatnost uzima dosta strogo. Dovoljno je samo pogledati pritužbe koje je Canonical dobio u vezi toga i kako su ekspresno riješiti problem i zaštitili korisnike i njihovu online prisutnost. Nakon toga su sve te uključene opcije po defaultu prebačene na “off”, te se više ne skupljaju podaci o korisnicima i to je to. Problem riješen.

 

3) Sigurnost

 

Nijedan operativni sustav nije 100 posto siguran. Točka. Ako je vaše računalo spojeno na mrežu, ono je ranjivo! Dugo vremena je sigurnost Microsoftu bila Ahilova peta. To se moglo vidjeti iz Windowsa u Windows gdje su dodavane hrpe opcija vezane uz sigurnost, a da ne pričamo o broju sigurnosnih (kritičnih) zakrpa koje su došle tijekom svih ovih godina.
Windowsi 10 su na dosta dobrom putu, ali još uvijek imaju prostora za napredak na ovom području. I dalje se morate oslanjati na third-party anti-virus i anti-malware softvere kako bi se bolje zaštitili.

Linux ovdje malo bolje stoji. Da li ima savršenu zaštitu? Nema. Ali ako pogledate koliki je postotak zaraženih Linux računala i zaraženih Windows računala, razlika je očita. Čak i ne postoji ogroman broj virusa napisanih za Linux računala, koliko ih ima za Windowse. Jednostavno se manje virusa piše za njih, te ih je teže “probiti”. Može se, ali je potrebno puno truda i znanja, tako da ovdje sigurno bod ide Linuxu.

 

4) Ažuriranje

 

Spomenite ažuriranje bilo kojem Windows korisniku i odmah ćete vidjeti kakvo mišljenje ima o tome. Sjećamo se prvog ažuriranja Windows 10 mašine. Update je trajao gotovo sat i pol. Teško je to ikome objasniti zašto to tako dugo traje jer u to vrijeme možete instalirati 10-ak LAMP servera. Da ne govorimo o automatskom resetu i ažuriranja sustava gdje su korisnici gubili dragocjeno vrijeme i podatke zbog toga. Nažalost, Windowsi se dugo i često ažuriraju, pa mnogi korisnici rade ono što ne bi smjeli – gase automatsko ažuriranje i općenito ažuriranje OS-a.

Ažuriranje Linuxa je relativno rijetko i većinom “bezbolno”. Da ne govorimo da je užasno brzo, pogotovo kada koristite ažuriranje preko package managera. Apt-get dist-upgrade je brži nego što se Windows mašina može rebootati. Zanimljivo je da se Linux distribucije u biti ne moraju rebootati nakon ažuriranja, osim kada se nadogradnja tiče i Linux jezgre.

 

5) Starije i/ili slabije “mašine”

Ako želite vidjeti masivnu razliku između Windowsa i Linuxa, probajte ih instalirati na istu staru mašinu i usporedite ih kako rade, odnosno kakve su im performanse. Posebice ćete vidjeti razliku između Windowsa 10 i Linux distribucija kao što su Pepermint OS ili Lubuntu.

Sudeći prema Microsoftovoj web stranici, minimalni hardver koji vam je potreban za pokretanje “desetke” je:

– Processor: 1 GHz ili jači/brži
– RAM: 1GB za 32-bitne, 2 GB za 64-bitne Windowse
– HDD space: 16 GB za 32- bitne, 20 GB za 64-bitne Windowse
– GPU: DirectX 9 ili noviji sa WDDW 1.0 driverima

Svaki IT profesionalac će se samo nasmijati na ovo jer je za Windowse 10 i 4 GB RAM-a premalo, a kamoli 1-2 GB. Probajte, ali upozoravamo – nakon nekog vremena ćete se od frustracija vuči za kosu. Mi vam preporučujemo 8 i više GB RAM-a ako igrate igre i radite išta ozbiljno na računalu.

Za Ubuntu vam treba:

– 700 MHz procesor
– 512 MB RAM-a
– 5 GB na HDD-u/SSD-u
– integrirana grafička kartica koja može vrtjeti rezoluciju 1024 x 768

Ako na ovakvoj mašini pokrenete Ubuntu, dobiti ćete solidno iskustvo korištenja. Ne baš sjajno, ali dovoljno dobro da nešto odradite. Linux mnogo bolje radi na lošijim računalima od Windowsa.

No, na kraju dana vi odlučujete – Windowsi ili Linux?

 

Piše: B.P.

1 komentar

Komentiraj