Što se tiče računala, više je bolje, zar ne? Pa, manje-više. Većina korisnika shvaća da brži procesor, sa brzinom izraženom u megahertzima ili gigahertzima, je svakako poželjniji. Isto tako je očito da je imati više GB RAM-a također bolja opcija. Ali ima još jednu stvar kod RAM memorije oko koje bi mogli biti zbunjeni: a to je brzina RAM memorije.

I, što onda brzina RAM-a ustvari znači? Odgovor je ustvari jednostavan, ali kako je to povezano sa brzinom cjelokupnog sustava malo je kompliciranije. Ukratko: vjerovatno je manje važno, nego što bi proizvođač memorije želio da vi vjerujete…

 

Što znači brzina RAM-a?

Brzina RAM modula je ustvari brzina prijenosa podataka u privremenu memoriju. Što je veći broj, računalo brže može spremiti ili povući podatke spremljene u lokalnu memoriju. Formula za točnu brzinu se mijenja ovisno o verziji DDR memorije u vašem računalu. Nije baš skroz usporedivo sa brzinom procesora, jer tamo se mjere otkucaji takta kod procesora,  ali generalno gledano i ovdje važi pravilo brže je bolje, zar ne?

Stvari počinju biti komplicirane u nomenklaturi. Brzina je obično izražena u DDR terminima, također još uvijek imamo stare PC2/PC3/PC4 standarde. Ti brojevi prate brzinu odgovornu za generacijske standarde: „DDR3 1600 RAM“ se također zove „PC3 12800“, „DDR4 2400 RAM“ – PC4 19200 i tako dalje.

brzina ram memorije

 

Ova dvosmislena tehnička oznaka je bazirana na staroj mjernoj jedinici bit i byte, gdje je 1 byte jednak 8 bit-ova. Tako da ako je prvi broj DDR 1600 izražen u milijun byte-ova po sekundi, drugi broj je PC3 12800, izražen u milijun bit-ova po sekundi.

12800 podijeljeno sa 8 je 1600, znači imamo dva načina navođenja iste stvari. Ustvari manje je zbunjujuće ako se držimo DDR2/3/4 oznake brzine.

 

Što je RAM Timings (vrijeme učitavanja)

Uz standardne mjere brzine, svaki RAM modul ima i mjeru za timings (tj. vrijeme učitavanja). To je izraženo u seriji od 4 broja, kao npr. 5-5-5-15 ili 8-8-8-24, u našem primjeru na slici dole 11-11-11-28. Sad već dolazimo do naprednijih računalnih znanosti, baveći se određenom količinom vremena, koja treba modulu memorije da pristupi jednom bitu podataka unutar same memorijske arhitekture.

Ali da pojednostavnimo cjelu priču, ovaj niz brojeva se generalno naziva „latency“ ili latencija (kašnjenje).

 

latencija ram memorije

 

Latencija se bavi time koliko brzo RAM modul može pristupiti vlastitoj memoriji, i u ovom slučaju što su brojevi manji to je bolje, tj kašnjenje memorije je manje. Manje kašnjenja znači brži pristup podacima, i brži prijenos podataka CPU-u, i općenito bolje performanse cjelokupnog računala. Skuplji i kvalitetniji RAM ima manju latenciju, i samo da spomenemo da se i brzina RAM memorije može overclockirati, ali uz slične konsekvence kao i kod procesora.

S tim da je važno napomenuti, da su u praksi razlike u kašnjenju toliko male, da ako ne koristite neki specijalni industrijski server ili više virtualnih strojeva na istom računalu, teško da ćete vidjeti razliku između RAM-a sa većom ili manjom latencijom.

 

Ali što to sve znači mom računalu?

Iskreno, ne baš previše. Iako je RAM sa manjom latencijom ili kašnjenjem tehnički gledano brži, i poboljšava performanse vašeg računala, on radi dovoljno brzo i na osnovnoj razini, tako da je skoro nemoguće za prosječnog korisnika da uopće primijeti razliku.

To je kao da uspoređujemo brzinu otvaranja notepad-a u windowsima između dva računala, i na jednom se otvara u roku 1,003 sekunde a na drugom u roku od 1,188 sekundi, zar je to stvarno važno?

Brži RAM će dati računalu bolje performanse u određenim benchmark testovima, ali kad gledamo koju korist od toga ima korisnik, imati više RAM-a je skoro uvijek bolje nego imati brži RAM. Tako da ako razmišljate da li bi kupili 8GB DDR4 RAM-a sa brzinom od 3200 ili 16GB DDR4 RAM-a sa brzinom od 2400, svaki put odaberite drugu opciju. To također znači i da je overclockiranje RAM-a rijetko korisno.

GRAFIČKA KARTICA

 

To je posebice točno kod gaminga. Ako vaše računalo ima zasebnu grafičku karticu, onda će se igrice uglavnom oslanjati na memoriju grafičke kartice (po nazivom „GDDR“ posebno dizajniranom za vizualne aplikacije) da bi odradile svoj grafički posao.

Napomena: s obzirom da je memorija montirana direktno na pločicu grafičke kartice, ne može se nadograditi od strane korisnika. Opet vrijedi isto pravilo, bolje je odabrati grafičku sa više memorije nego sa bržom memorijom.

 

Kada je brzina RAM memorije uopće važna?

Brža RAM memorija može pomoći računalima koja koriste integriranu grafičku karticu, kao Intel-ove ili AMD-ove serija APU-a (procesora sa integriranom grafičkom karticom). To je zato što se sustav oslanja na sistemsku memorija za grafičke performanse.

Također može napraviti očitu razliku kod računala koja su stalno posjećena iz više različitih točaka, kao npr. web serveri sa puno prometa, ili druge vrste servera koji su pod većim opterećenjima. S druge strane za većinu prosječnih korisnika, nije toliko bitna stvar.

 

brzina rama

 

DDR2, DDR3, DDR4 i kompatibilnost brzine

RAM dolazi u razni generacijama, sa novijim standardima dopušta veću brzinu i brži pristup podacima spremljenim u memoriji. Originalni DDR standard-skraćeno od “Double Data Rate”, je naslijedio “Single Data Rate” RAM još davne 2000. godine. Trenutno je najrašireniji DDR4 RAM, ali se odnedavno pojavio i DDR5, dok je DDR3 RAM predstavljen 2007. godine, i lagano se istiskuje sa tržišta, a još se koristi u starijim i jeftinijim računalima.

Svaka slijedeća verzija DDR-a ubrzala je memorijsku sabirnicu i sposobnosti brzine formata RAM modula, vodeći do povećanja performansi. Ali važno je znati da standardi međusobno nisu kompatibilni. Ako je vaša matična ploča dizajnirana za DDR3, možete koristit samo DDR3, ne DDR2 ili DDR4. Fizički utori raznih standarda uopće nisu isti, tako da ustvari ni nemožete instalirati krivi DDR standard.

To nije slučaj sa brzinom. Utori na matičnoj mogu raditi sa brzinama ispod maximuma bez problema. Tako da, ako vaša matična podržava DDR4 RAM do 3600Mhz, ali ste pronašli dobru ponudu RAM-a sa maksimalnom brzinom od 2400Mhz, slobodno ih kupite i instalirajte.

Također uzmite u obzir da možda vaša matična neće koristit maksimalnu brzinu RAM-a kada ga ugradite. Ako npr. kupite DDR4-3600 RAM, a vaša matična podržava do 3400, moglo bi vam se desiti da matična ploča snizi brzinu RAM-a na svoje tvorničke postavke od npr. 3000. Tada bi trebali otići u BIOS i namjestit ručno na točnu brzinu, ili sa omogućavanjem “Intel’s extreme memory profile” (XMP).

Također uzmite u obzir, ako instalirate RAM DIMM-ove koji nisu istih brzina, generalno gledano i to je uredu. Vaša matična ploča je dovoljno pametna da može podržati različiti hardware. Ali u takvom slučaju, sustav će smanjiti brzinu RAM-a na brzinu najsporijeg modula, tako da kupovanje bržeg RAM-a i miješanje sa sporijim nema baš nekog smisla. Kad god je moguće, najbolje je kupiti novi RAM iste brzine kao i stari.

Piše: F. J.

1 komentar

Komentiraj