Mnogi od vas navikli su na radno okruženje Windowsa i koriste se njima svakodnevno kako na poslu, faksu, školi, tako i doma. Tek rijetki od vas su probali raditi s nekom od distribucija Linuxa. Vjerujem da mnogi među vama ni ne znaju nabrojiti 5 distribucija Linuxa. Da vas nešto naučimo sada ćemo nabrojati neke koje se najviše koriste: Ubuntu, Linux Mint, Debian, Edubuntu, Kubuntu, Lubuntu, Aurora, Arch, Chakra, Fedora, Mandriva, SUSE, CentOS, itd.
Kada upitate klince koji se malo razumiju u računala, oni će vam dati odgovor da linuxe ne koriste jer gore ne mogu igrati igre. To je zapravo jedini ‘nedostatak’ Linuxa, a u ostalim karakteristikama je uz bok pa čak i bolji od Windowsa. U zadnje vrijeme rješava se i problem ‘ne igranja igrica’ i pojavili us se neki operativni sistemi koji mogu vrtiti igrice (npr. Steam OS).
Ako ste se ipak zainteresirali za prelazak na jednu od distirbucija Linuxa, onda je bitno da se upoznate i sa sučeljem i opcijama koje se javljaju u Linuxima. Ova dva sistema zapravo su jako slična, ali za obične korisnike ipak će biti nekih razlika na koje još nisu navikli. Nastavak teksta donosi vam osnovne razlike između Windowsa i Linuxa:
1. Predinstalirani paketi
Kada nasnimate Windowse na računalo i pokrenete ga, oni će izgledati vrlo pusto i trebati ćete provesti nekoliko sati da ansnimiti gore sve aplikacije koje namjeravate koristiti. Kada pak nasnimate neku od Linux distribucija, onda ćete se iznenaditi paketima koji su već instalirani gore. Nakon što se podignu Linuxi moći ćete odmah koristiti Office alate (npr. Libre Office), pdf čitače, uređivače slika (npr. GIMP), programe za slušanje glazbe i gledanje filmova, programe za pretraživanje interneta i još puno toga. Broj predinstaliranih paketa ovisi o tome koju distribuciju odaberete, ali gotovo svaka donosi nekeod osnovnih paketa.
2. Što je s antivirusom?
Postoje neke vrste antivirusnih programa za Linuxe, ali se oni jako rjetko koriste. Zašto je tome tako? Linux distribucije zapravo su imune na viruse! Večina virusa napisana je za operativni sistem Windows, tako da ti virusi nisu opasni za korisnike koji koriste Linuxe. Antivirus dakle ne trebate stavljati na računalo jedino ako baš želite. Neki ga stavljaju kako bi sprječili širenje virusa putem USB-a ili da zaštite ostala računala u mreži.
3. Instalacija softvera
Na Windowsima ste naučili da prilikom instalacije otvorite setup.exe i zatim klikćete next tako dugo dok se instalacija ne završi. Kod Linuxa toga nema, već je sve pojednostavljeno. Aplikacije koje želite instalirati samo potražite u Centru Softvera i klikom na ‘instaliraj’ aplikacija se sama instalira. Nije potrebno nikakvo klikanje na next ni ništa drugo. Odaberete aplikacije koje želite i trebate i one će se same instalirati na vaš hard disk.
4. Nadogradnja i nove verzije
Windowsi nemaju strogo definirani datum kada će izači neka nadogradnja ili nova verzija sistema. Ponekad kod Windowsa to traje svega nekoliko mjeseci, a kod nekih verzija to traje jako dugo. Kod Linuxa najčešće se postavlja nekakav rok za izdavanje nove verzije ili nadogradnje. Ti rokovi najčešće iznose 6 mjeseci, ponekad mogu biti i malo dulji, ali rijetko prelaze rok od jedne godine. Dakle, vaš Linux sistem uvijek će biti svježe ažuriran i moći će obavljati zadatke koje mu zadajete.
5. Datoteke i slova
Kod Windows sistema obavezno je da datoteke imaju nastavak na kraju. Kod Linuxa nije nužno da datoteke imaju nastavak na kraju. Tako npr ‘testiranje.txt’ na Windowsima predstavlja tekstualnu datoteku, dok je na Linuxima ta datoteka spremljena kao ‘testiranje’. Također vrijedi napomenuti da Linux distribucije razlikuju velika i mala slova. Dakle, nije svejedno da li datoteku imenujete ‘mojlinux’ ili ‘MojLinux’. To su dvije različite datoteke, dok su na Windowsima to zapravo dvije iste datoteke.
Ovo je bilo ukratko nekoliko bitnih razlika između Windowsa i Linuxa. Skinite Linuxe, testirajte ih i odaberite što vam se više sviđa. Važno je da znadete da su Linuxi u potpunosti besplatni, dok za Windows sisteme morate plaćati licencu i do 1000 kuna.
Elektroničar programer mikrobasic imali tog da radi u Linuxa?