Pripremiti sliku za web stranicu nije teško, no treba znati par osnovnih stvari kao što su dobar odabir formata, veličina slike, alat s kojim obraditi sliku…
Obrada slika, odnosno fotografija je gotovo staro kao i sama fotografija. Još od rođenja ove profesije, fotografi su pokušavali svoje slike unaprijediti na sve moguće načine, iako su tada bili prilično ograničeni. Nakon snimanja, obrada je bila samo za profesionalce i entuzijaste koji su imali vremena, znanja i strpljenja. Obradom fotografija se dobre fotografije pokušavaju učiniti još boljima, no nekada ljudi jednostavno pretjeraju. Stoga smo vam mi danas odlučili dati nekoliko korisnih savjeta, upoznati početnike sa osnovnim terminima vezanim uz fotografiju, pokazati vam koji alati se najčešće koriste i kako da pripremite sliku/fotografiju za vašu web stranicu.
Sve što vam treba je obično kućno računalo i softver za obradu slika. Pošto niste profesionalac, biti će vam dovoljni i besplatni alati koje možete naći na Internetu. Sam proces obrade slike je brz, no trebati će vam vjerojatno određeno vrijeme dok shvatite kako pojedini alati funkcioniraju. Kada svladate te osnove, samo nebo je granica.
Brojne mogućnosti
Najgore je početi, zar ne? Kada god počinjete nešto učiti, nastojite se opskrbiti raznim vodičima, savjetima, alatima, tražite how-to video uratke, no kod obrade fotografije je taj proces nešto drugačiji. Nikada ne možete naučiti sve i nema jasne točke od kuda biste trebali krenuti. Jedne će možda zanimati kako da izrežu dio fotografije, druge će zanimati uklanjanje šumova sa slike, dok će treći htjeti na slike prilijepiti razne filtere. Kada vas nešto zanima, najbolje je guglati ono što vam treba. Upravo je to ljepota Interneta – sve što trebate vam je nadohvat ruke.
Također, nadohvat ruke su vam i razni alati koje biste trebali probati i koji bi vam mogli biti korisni. Vjerojatno svima na pamet odmah pada Adobe PhotoShop, no ne pomišljajte na taj alat zasada. Iako je fantastičan, za njega vam treba određeno iskustvo. Jednostavno za početnike ima previše alata i mogućnosti i samo ćete se zbuniti. Ima puno jednostavnijih i besplatnih alata koji će odraditi posao dovoljno dobro. Najistaknutija imena su Picasa, GIMP i PhotoPlus o kojima će biti riječi u nastavku, a koristi ih veliki broj korisnika.
Napomenimo samo da postoji određena razlika kada sliku obrađujete za sebe i kada ju obrađujete za web stranicu. Internet ima nekih posebnosti i slika mora zadovoljiti određeni format, mora biti određene veličine i slično, dok za osobnu upotrebu možete sa slikom raditi što god želite. Savjeti svih profesionalaca će ipak biti uvijek isti – nemojte pretjerivati sa efektima i filterima jer se tada izgubi smisao slike.
Alati
Kao što smo rekli, tri imena se ističu kada je riječ o softveru za početnike. Riječ je o Picasi, PhotoPlusu i GIMP-u.
Google Picasa – Naravno da Google ima svoj servis za obradu i organizaciju slika, a zove se Picasa. Na tržištu je već gotovo 11 godina, što dovoljno govori o kvaliteti ovog alata. Popularnost nažalost nije stekla jer nudi ogroman broj korisnih alata za obradu fotografija, nego zbog toga što je ovo servis prvenstveno za dijeljenje fotografija. Prije pojave Facebooka, ljudi su tražili servise poput ovog kako bi sa svojim bližnjima podijelili određene trenutke u životu. Nakon što je Google uvidio da mu treba još nešto, Picasa je postala i aplikacija. Tako da kad netko spomene Picasu, može misliti na servis za dijeljenje fotografija ili aplikaciju za obradu fotografija. Nas zanima ovo drugo – aplikacija i njene mogućnosti.
Za editiranje slika imate 5-6 osnovnih alata koji su većinom automatizirani, pa ćete sa svega nekoliko klikova mišem dobiti ono što želite. To su crop (obrezivanje slike, odnosno uklanjanje nepotrebnih dijelova slike), straighten (okretanje slike ukoliko je fotografija slikana ukoso), auto contrast za pojačavanje kontrasta na slici, fill light za osvjetljavanje tamnih slika, te alat za uklanjanje šumova na slici. Naravno da možete i ukloniti crvene oči, igrati se sa bojama, sjenama, filterima i još mnogo toga. Sučelje alate je vrlo user-friendly tako da vam je sve nadohvat ruke i sve je logično grupirano, pa vam neće trebati puno vremena da nađete alat koji vam treba. Nama se sviđa i to što na YouTubeu ima jako puno kratkih video isječaka upravo vezanih za Picasu u kojima vam se objašnjava korak-po-korak kako nešto napraviti. Također, vrlo brzo možete obrađene fotografije poslati „u oblake“ i kasnije ju samo prebaciti na svoju web stranicu, server itd. Važno je samo da imate svoj Google korisnički račun. Ono što nam se ne sviđa kod Picase je što nema Linux verziju, Facebook plugin ne radi najbolje i ugrađeni help sistem nije od prevelike pomoći.
GIMP – Open source program za obradu fotografija koji je vrlo vjerojatno poznatiji Linux korisnicima nego onima koji koriste Mac OS X ili Windowse, no možete ga koristiti na svim platformama. GIMP je inače skraćenica za GNU Image Manipulation Program.
GIMP je jedan od pionira na ovom tržištu i 6 je godina stariji od Picase! Nakon 17 godina, gotovo je doveden do savršenstva, a mnogi čak govore da je dostojna zamjena svim komercijalnim alatima za obradu fotografija. Da li je to točno, uvjerite se sami.
Krenimo od grafičkog sučelja. Već na prvi pogled možete primijetiti da je GIMP mnogo složeniji od Picase, odnosno da nudi mnogo više alata. No to ne znači nužno i da je kompliciraniji. Dapače, sve je lijepo organizirano, te nadohvat ruke. S lijeve strane imate one osnovne i najčešće korištene alate, s desne strane mogućnost dodavanja raznih layera i modificiranja boja, te pri vrhu ekrana menije sa dodatnim alatima. Jednostavno posloženo kako bi se početnici lakše snašli.
Što se alata za obradu slike tiče, tu imate gotovo sve. Možete čak i paralelno uređivati više slika ako želite. Dosta je teško istaknuti samo određene alate i reći da je GIMP po njima specifičan – svi ti alati su već viđeni, no ovdje se nekako jednostavnije koriste. Nama se sviđa podrška za veliki broj formata, smart tools (pametni alati s kojima možete odabrati nepravilne predmete na slici), veliki broj filtera, alati za vektorsko crtanje, razne maske za layere, te mogućnost GIMP-a da otvori datoteke koje su nastale u PhotoShopu. Fantastično, zar ne? Iako, neki će reći da je GIMP pomalo spor, odnosno da malo sporije radi od konkurencije. Možda i je tako, no to su milisekunde i s time se ne morate zamarati. Neka vam ovaj alat budem prvi izbor za obradu slika.
PhotoPlus – I za kraj ovog kratkog dijela predstavljanja jednostavnih alata, ostavili smo PhotoPlus. Također super alat za retuširanje i obradu slika. Zadnja verzija X6 donosi hrpu poboljšanja u odnosu na starije verzije, te donosi novi 64-bitni engine za brzu obradu slika. Primijetili smo da radi prilično dobro, no još uvijek će pomalo zastati kod nekih većih akcija kao što su uklanjanje šumova ili postavljanja određenih filtera. Ipak, jedan je od rijetkih programa koji bez problema mogu „progutati“ RAW, odnosno sirove fotografije u ogromnim veličinama i kvalitetama.
Zaboravili smo napomenuti, da ćete na početku prvog pokretanja naći jako puno korisnih savjeta, te linkove za video tutorijale koje ćete morati pogledati. U njima su vam ukratko objašnjene sve mogućnosti i grupe alate koje se najčešće koriste. Bilo bi dobro da ih pogledate, jer ovaj alat baš i nije uvijek user-friendly, odnosno sučelje nije najjednostavnije.
Zasigurno najveći plus ovog programa je ogroman broj alata za obradu slika, mnoštvo filtera, mogućnost izrade GIF animacije, mogućnost dijeljenja slike iz aplikacije na Facebook i Flickr, prilično lagano upravljanje layerima, grupiranje istih, geo-tagging…
Loše stvari su što je aplikacija podijeljena u 2 dijela – editor (za editiranje slika) i organizer gdje možete pregledavati slike koje imate na računalu i koje želite editirati. Nadalje, nema face recognition kao što ima konkurencija, prilično slab je u izradi slideshowa i poneke alate (četkice) je dosta komplicirano za koristiti.
Formati slika
Sada kada smo se upoznali sa jednostavnim alatima, vrijeme je da pogledamo kakvih formata slike uopće mogu biti. Pošto vi vjerojatno sliku uređujete za svoju web stranicu, koristiti ćete samo nekoliko standardnih formata. Inače, pod pojmom format podrazumijevamo standardiziranu organizaciju i pohranu digitalnih slika. Svaka slika je zapravo digitalni podatak koji se može pogledati na bilo kojem digitalnom uređaju ili poslati na printanje. Ti podaci mogu biti kompresirani, ne kompresirani ili vektorski i u tome leži najveća razlika. Kod kompresiranja imamo 2 algoritma – Lossless kompresiju i Lossy kompresiju. Prva kompresija je bolja jer čuva originalnu sliku i u pravilu je datoteka malo veća nego kod lossy kompresije. Lossy kompresija radi se malo veću kompresiju podataka kako bi slika bila manja (odnosno, uzimala manje mjesta na računalu), ali na štetu kvalitete slike. Određeni formati koriste određene kompresijske algoritme.
Trenutačno postoji na stotine formata za pohranu slika, no u praksi se koristi ipak manji broj standardnih. Na Internetu se najviše koriste JPEG, PNG i GIF formati jer je njih najlakše prikazati na ekranu i male su veličine. Napomenimo samo da se kompresirane i ne kompresirane slike još zazivaju i rasterske slike što znači da su napravljene od mreže piksela. Ako jako zumirate sliku vidjeti ćete kvadratiće (piksele), dok je kod vektora nešto drugačija situacija. No, pogledajmo najčešće korištene formate i formate koje biste bi trebali koristiti ako sliku želite postaviti na web stranicu:
• JPG/JPEG – Ako ste ikada skidali sliku sa Interneta i spremili ju na svoje računalo, vrlo vjerojatno je bila ovog formata. JPEG je format koji je postao svojevrstan standard i sada većina digitalnih fotoaparata slike sprema upravo u JPEG format. Pri tome se koristi Lossy kompresija što znači da se dio slike gubi, točnije gubi se kvaliteta, no i dalje bi vam trebao biti prvi izbor za format slike. Gubitak nije tako velik i golim okom ga je teško primijetiti.
• PNG – Ovaj format je nastao da bi zamijenio popularni GIF, te konkurirao JPEG formatu. Razlika između JPEG i PNG formata je u kompresiji (JPEG lossy, PNG lossless), PNG ima puno veću paletu boja, više mjesta uzima na računalu, te ga se preporuča koristiti kada slika ima velike površine iste boje. Jednostavno je boja kvalitetnija i slika ljepše izgleda.
• RAW – Simbolizira nekoliko „sirovih“ formata koji su dostupni na digitalnim fotoaparatima (skupim modelima Pentaxa, Lieca, Samsunga, Nikona…), te se ne odnosi na konkretan format. Ti sirovi formati se razlikuju od proizvođača do proizvođača, no sve te slike su ogromne (jedna i do 20-30 MB), iznimno visoke kvalitete i moraju se uz pomoć dodatnog softvera konvertirati u jedan od standardnih formata za obradu. Rijetko koja aplikacija može učitati takvu sliku i obrađivati je.
• GIF – Stari format koji je prilično limitiran. Koristi svega 256 boja (za usporedbu, PNG koristi 16 milijuna boja) i preporuča ga se za korištenje samo ako slika ima malo boja ili je riječ o kakvom dijagramu/skici koja je u pravilu crno-bijela. Tada je GIF odličan i zauzeti će najmanje moguće mjesta na računalu.
• TIFF – format koji se često koristi u novinama, časopisima i digitalnom izdavaštvu. U vlasništvu je Adobea od 2009.-e godine. Riječ je o prilično fleksibilnom formatu koji podržavaju gotovo sve aplikacije za obradu slika, web preglednici, OCR aplikacije… Kvaliteta je odlična, te može koristiti obje kompresije – lossy i lossless.
• Ostali rasterski formati vrijedni spomena: Exif, BMP, PPM, PGM, PBM, PAM, IMG, PCX, PSD, PSP, PGF…
• SVG – je možda najpoznatiji vektorski format. Za razliku od rasterskih formata, slike spremljene u jednom od vektorskih formata se mogu povećavati i smanjivati koliko god želimo, s time da će kvaliteta slike ostati ista. Svaka slika je opisana vektorima i određenim odnosima pa se sve dobro skalira. Osim SVG-a, tu je još i CGM, CDR, GEM, HVIF, XPS, AI…
Rezolucija
Sa rezolucijom ste se sigurno puno puta susreli, odnosno prilikom kupovine monitora ste gledali kakvu rezoluciju ima. Najčešće je svima to prvi kriterij. Rezolucija je broj točaka (piksela) koji se mogu prikazati na ekranu. Vjerojatno najpopularnija rezolucija danas je 1920×1080 koja se još naziva i Full HD rezolucija. Prvi broj označava širinu, a drugi visinu. Ekrane, kao i slike morate promatrati kao mrežu točaka. Možete imati dva identična monitora, recimo veličine 19’’, a drugačije rezolucije. Onaj sa većom rezolucijom je naravno bolji i vrlo vjerojatno kvalitetniji.
Da biste sliku uopće postavili na web stranicu, treba pripaziti na par kriterija. Prvo je širina web stranice. Svaka web stranica, pogotovo one starije, imaju fiksnu širinu. Najčešće se web stranice rade za ekrane rezolucije 1024×768 ili 1152×864. Vjerojatno vaš monitor ima veću rezoluciju, pa se stranica dobro prikazuje, a oko stranice imate prazan prostor. E kada biste stavili sliku koja je daleko šira od vaše web stranice, došlo bi do problema – ili bi se stranica jako raširila ili bi se prikazao samo dio slike (odrezao bi se onaj dio koji se ne može prikazati). Zapravo, postoji i treći scenarij, a to je da se slika sama smanji i prikaže u veličini koja je prihvatljiva za web stranicu. Većina današnjih platformi koje podržavaju web stranice imaju taj sistem – možete vi učitati ogromnu sliku, no ona će se jednostavno smanjiti. Nije preporučljivo učitavati tako velike slike jer gubite mjesto na serveru (FullHD slika može imati par MB, dok slika u manjoj rezoluciji može uzeti svega 50-100 kB) i gubite kvalitetu. Ako se ona smanji, opet ljudi vide sliku slabije kvalitete, a ne onakvu kakvu ste vi učitali.
Druga stvar je format – kao što smo rekli, treba koristiti one formate koji su podržani. Najbolje je sliku nakon obrade prebaciti u JPEG format jer on u pravilu (uz GIF) uzima najmanje mjesta zbog svoje kompresije. Najčešće korištena rezolucija slika na webu je 800×600, te 600×480. Veličina slike na tvrdom disku bi trebala biti ispod 500 kB, a i to je ponekad previše. Ako imate jako puno prostora na svom serveru gdje vam se nalazi web stranica, onda vam to i nije previše bitno. Ako ste ograničeni sa prostorom (kao što je recimo slučaj ako web stranicu radite preko WordPressa i sličnih servisa), onda morate na to pripaziti.
Ostali savjeti
Što vam još možemo savjetovati? Alat imate, znate koje formate koristiti, znate da trebate pripaziti na veličinu slike i rezoluciju, no ima još nekoliko sitnica koje su vrijedne spomena:
• Počnite sa nečim malim – Nemojte čim vidite sliku početi raditi velike preinake na slici. Počnite sa nečim malim. Ne sviđa vam se određeni objekt u pozadini slike? Probajte ga ukloniti. Slika je pretamna? Posvijetlite ju. Radite male korake i uređujte dio po dio slike. Na taj način ćete dobiti bolji krajnji rezultat. Mnogi čim vide sliku odmah krenu sa nekim kompliciranim alatima, pokušavaju napraviti nešto što možda nije moguće u prvi tren i onda najčešće odustanu ili budu nezadovoljni rezultatom.
• Crop – Najčešće slika koju slikate nije cijela dobra, odnosno na krajevima slike/fotografije imate dijelove koji vam ne trebaju. Zato često koristite „crop“ alat. On služi za obrezivanje slike, odnosno brzo uklanjanje onih rubova slike koji vam ne trebaju. Nemojte se bojati koristiti ga. Ono što je u fokusu će i dalje biti u fokusu, a slika može samo izgledati bolje.
• Izoštrite sliku – Mnoge slike koje nastanu na digitalnom fotoaparatu su dosta „mekane“ i treba im izoštravanje. Svaki od navedenih programa (Picasa, GIMP, PhotoPlus) ima alat za ovu radnju (najčešće među filterima). Ovo je alat koji će napraviti minorne preinake, a slika će postati puno jasnija. Samo se izoštre rubovi i slika odmah izgleda bolje.
• Igrajte se sa bojama – Nemojte se bojati probati mijenjati boje. Ponekada ćete ih možda htjeti potamniti, ponekad napraviti veći kontrast ili skroz izokrenuti boje, a krajnji rezultat može biti fantastičan. Ako vam se ne sviđa ono što ste napravili, jednostavno poništite i pokušajte ispočetka.
• Okvir slike – Možete na sliku staviti razne zanimljive okvire, no možete i rubove slike istopiti, odnosno napraviti kao da se slika stapa sa pozadinom. Ponekad na web stranicama to zna izgledati odlično. Samo nemojte pretjerati.
• Koristite automatizirane alate – Mnogi programi imaju alate koji nešto automatski odrade za vas. Da li će to biti uklanjanje crvenih očiju ili nešto više, nije bitno – Koristite ih ukoliko možete i ukoliko će vam dati dobre rezultate. Ponekad vam to može uštedjeti dosta vremena.
• Koristite Internet – Sve što vam treba možete naći na Internetu. Help sustav ugrađen u program neka vam bude zadnja stanica.
