Prošlo je 20 godina otkad se termin „open source“ pojavio u javnosti, a potječe od Open Source inicijative. Od tada pa do danas, open source je jako promijenio način na koji gledamo i koristimo računalo.
Open source softver pokreće nešto u vašem životu, a da vi toga niste ni svjesni. Raspberry Pi fanovi koriste svjesno pogodnosti open source softvera. Linux i BSD open source serveri pokreću naše web stranice i korporacijske mreže, kao i računalne kioske na aerodromima …
Open source je srce Android telefona koji se nalaze svuda oko nas. Čak i mega popularni web preglednici su open source, a među njima su i Opera, Firefox i Chromium projekt. Open source softver, poput Linuxa, je postao toliko koristan i neophodan programerima da je čak i Microsoft odlučio implementirati „Bash on Ubuntu on Windows“ u svoje Windowse 10.
Termin koji opisuje ovo spomenuto je nastao prije 20 godina. Prije toga postojao je termin „free software“ gdje su korisnici mogli vidjeti source kod aplikacije, zahvaljujući trudu i volji Richarda Stallmana i njegove „Free Software inicijative“. Ali početkom veljače 1998. godine, inicijalni članovi Open Source inicijative su skovali termin „open source“, a njegova definicija je izašla u javnosti par dana kasnije. I od tada imamo eksploziju dobrih open source aplikacija.
Kreator Linuxa – Linus Torvalds – je vrlo brzo prihvatio taj termin i njegova Linux Fundacija je prigrlila takav način rada. Polako, s vremenom, open source se polako proširio in a hardware, a ne samo software.
Danas je open source fundamentalan element u našem računalnom svijetu, zahvaljujući trudu mnogih organizacija, pojedinaca, programera i “običnih” korisnika. Zato ćemo u ovom tekstu kratko proći kroz neke značajne open source projekte.
Open source operacijski sustavi
Kada govorimo o open source softveru i računalima, prvi veliki projekt koji nam pada na pamet je Linux (GNU/Linux). Postoje neke slične varijante kao što su BSD (i njegove varijante – FreeBSD, OpenBSD …), ali Linux i njegove distribucije su ipak brojnije i popularnije.
Linux operativni sustav se nekada činio prilično “neprijateljski nastrojen” za nove korisnike, ali ti dani su davno ostali iza nas. Ako želite probati Linux, ali nikada niste učinili taj korak, možda je danas vrijeme za to. Uzmite si Mint ili Ubuntu i probajte ga. Bit ćete zadivljeni kako su zapravo slični Windowsima i kako su ustvari user friendly.
No, ljudi zaboravljaju da postoji na stotine Linux distribucija, pa naravno da ima i onih loših. No, Spomenuti Mint i Ubuntu su samo vrh sante leda dobrih distribucija. Spomenimo još samo par dobrih: Debian, Elementary, openSUSE, Fedora, Zorin, CentOS …
Open source software
Open source softver je evoluirao do tog stupnja da za svaki komercijalni softver postoji open source alternative i možete si naći nekakvu zamjenu. Zapravo to vrijedi za 99 posto softvera. Postoji određeni specijalizirani softver kojeg možda nećete naći u open source obliku, no to je izuzetak. Ako računalo koristite za svakodnevnu zabavu (Internet, igre, uredski alati …), tada vam je open source softver i više nego dovoljan.
Ono što se nama izuzetno sviđa je mogućnost da vrtite non-open source softver unutar open source softvera. Npr. možete pokrenuti Windowse unutar virtualne mašine na Linuxu, a to je i odlična solucija za sve one koji moraju pokretati određene Windows aplikacije ali ne žele koristiti Windowse na dnevnoj bazi.
Igranje igri na ovaj način vam neće dati baš odlično iskustvo igranja, ali treba i realno sagledati situaciju. Tek sada sve više igara dobiva Linux podršku (op.a. zahvaljujući Steamu i njihovoj ogromnoj želji da isporuče igre in a Linuxu). Tako smo na Linuxu probali igrati XCOM2, Rocket League, Ark: Survival Evolved, Civilization VI, CS: GO …
Open source hardware
Danas možete dobiti i hardver napravljen isključivo za Linux buildove, kao što su System76 ili Purism Librem 15, ali takav hardver je izuzetno rijedak. Ono što morate zapamtiti je da na praktički svako računalo možete instalirati Linux distribucije, što znači da danas više ne postoji velika razlika između komercijalnih alata/OS-ova i onih “otvorenih”, odnosno da hardver podržava i jedno i drugo bez ikakve razlike.
Nadalje, spomenimo mini-PC od 35 dolara koje se krije iza naziva “Raspberry Pi”. Ono koristi closed-source ARM chip kao svoj glavni pokretač. Ali ipak, gotovo svi koji kupe RPi, na njega stavljaju neku vrstu open source OS-a. Da ne govorimo o ogromnoj zajednici ljudi koju možete naći na Internetu i koja će vam pomoći da upogonite RPi ili neki sličan mini-PC.
Sve u svemu, unazad 20 godina, ljudi koji grade open source projekte su pomogli stvoriti jedan novi i bolji svijet i pogurali su svijet računala i više nego što im to priznamo. Nadamo se da će i u idućih 20 godina nastaviti ovim tempom.
Piše: B.P.
