Računala sve više koriste AI tehnologije, a Linux vam može pomoći to izbjeći…
Umjetna inteligencija dolazi na vaša računala, sviđalo vam se to ili ne. Nešto vezano uz to smo spominjali u jednom od nedavnih članaka, a danas provjeravamo što možete učiniti po tom pitanju.
Naime, Microsoftova Copilot+ računala su toliko prepuna umjetne inteligencije da je to razvidno čak i u samom nazivu. Apple također dodaje razne nove funkcije s umjetnom inteligencijom u iOS 18 i macOS 15, kako je najavljeno na WWDC-u.
Ali što ako baš ne želite umjetnu inteligenciju na svom računalu? Što ako vas brine utjecaj umjetne inteligencije, razni propusti u privatnosti i etički problemi kao što su trening AI modela na podacima bez dopuštenja autora? Odgovor bi mogao biti, kao što u jednoj omiljenoj IT grupi moje kolege često napišu – instaliraj Linux!
I nisam sam u tom razmišljanju. Evo što kaže Reade Taylor, bivši IBM-ov inženjer za sigurnosne sustave:
“Kao netko tko je opsežno radio u tehnologiji i sigurnosti interneta, mogu vam reći da je Linux zaista isplativa alternativa za one koji žele izbjeći integracije umjetne inteligencije u „glavnim„ operativnim sustavima poput MacOS-a i Windowsa.“
Kako se bude dodavalo sve više funkcija, imati ćemo sve manje kontrole nad svojim računalima. Dropbox, iCloud, Copilot i sve Appleove Continuity funkcije oslanjaju se na „cloud“, konstantno šaljući i primajući podatke. Umjetna inteligencija je već poprilično zašla u naša računala – omogućava nam automatsko ispravljanje teksta, prepoznavanje prijatelja i obitelji na slikama koje dodajemo u naše foto albume i tako dalje.
Da se razumijemo, neke od ovih stvari su jako zgodne, ali sve imaju svoju cijenu. Sjećate li se kada ste mogli staviti svoje prijenosno računalo, primjerice Mac u stanje mirovanja i kada biste ga „probudili“ nekoliko dana kasnije, baterija bi bila tek nekoliko postotaka niža? E pa više nije tako, jer vaš laptop zapravo više ne spava. O tome nešto više drugom prilikom. Naravno, tu su i brige o privatnosti jer je vaše računalo u stalnom kontaktu s tvrtkom vlasnikom platforme – bili to Microsoft, Google ili Apple.
Međutim, izgleda da AI „vlak“ ozbiljno počinje juriti kroz sve aspekte našeg suživota s računalima i sve je manje toga što možemo napraviti. Priču možemo povesti u nekoliko smjerova – nekontroliranu potrošnju energije i neograničena pretraživanja podataka za obuku AI modela bez obzira na želje njihovih autora, „pumpanje“ dodatnog silicija u uređaje samo kako bi AI mogao procesuirati „on-device“.
Na kraju ono što sve nas informatičare mori – konačno smo došli do točke gdje su osobna računala, u ovom slučaju laptopi, više nego dovoljno brzi i mogu trajati cijeli dan s jednim punjenjem baterije i sav naš „workload“ obavljati bez ventilatora, a mi to sve sada želimo pokvariti?
Odgovor na sve ovo je Linux. Što bi se reklo – plain and simple. To je u svojoj naravi „open source“ sustav koji može biti privatan i „zaključan“ točno onoliko koliko vi želite. Ono što je oduvijek bio problem jest njegovo sučelje koje korisnicima naviknutima na Windows ili MacOS nije uvijek „user-friendly“. Povijesno gledano, nekada je za instaliranje nove aplikacije bilo je potrebno otvoriti terminal i „šibati“ razno razne naredbe. Međutim, zadnjih godina se puno toga promijenilo. Danas je moguće kupiti računala s već instaliranim Linuxom, a što je još i bolje, iznimno ga je lako instalirati na računalu koje već imate. Zapravo, možete ga isprobati bez brisanja ijedne datoteke s vašeg uređaja.
Instaliranje aplikacija također zna biti puno lakše, s repozitorijima sličnima App storeovima na Apple i Google uređajima koji vam omogućuju dodavanje aplikacija s jednim klikom. Možete naći skoro sve aplikacije koje vam trebaju, a ako nema baš one koje tražite, uvijek postoje alternative.
Treba napomenuti da prelazak na Linux znači da se potencijalno morate oprostiti od određenog softvera i nekih igara. Aplikacije poput Adobe Creative Suitea i drugih specijaliziranih profesionalnih alata nemaju svoje izvorne Linux verzije, a iako postoje alternative, one možda neće zadovoljiti potrebe svih korisnika. Ali, ako niste taj tip korisnika i nemate potrebu za profesionalnim komercijalnim softverom, nemate problema.
E sada, što je točno Linux? To je samo još jedan operacijski sustav, poput MacOS-a ili Windowsa, samo što dolazi sa mnogo više kombinacija aplikacija i grafičkih sučelja. Zahtjeva mnogo manje od vašeg hardvera nego konkurencija, što ga čini savršenim izborom za malo starija računala. Biti će potrebno nešto navikavanja na novi način rada, ali ništa drastično – tu su i dalje mape, izbornici i slično. Neke verzije su posebno dizajnirane da budu jednostavne za korištenje ljudima koji prelaze s drugih operativnih sustava.
Primjerice, „distribucija“ naziva Ubuntu može biti odličan izbor za osobe žele pobjeći od AI-a. Ubuntu ima dosta robustno korisničko sučelje i gotovo da eliminira sve brige koje bi imali sa Windowsima ili MacOS-om po tom pitanju. Ubuntu i druge “distribucije” obično dolaze s paketom aplikacija, kao što su web preglednik, alternative Microsoft Officeu, e-mail aplikacije i tako dalje. Vrlo brzo se možete spremiti za rad.
Linux možda i dalje neće biti za sve, ali je tu kao kvalitetna alternativa za sve one koji žele više kontrole nad svojim digitalnim životom ili žele jednostavno nastaviti koristiti svoje staro računalo ili laptop bez da moraju beskrajno nadograđivati i pojačavati hardver kako bi „nahranili“ potrebe AI aplikacija. Pokušajte, nikada ne znate. Možda se nikad ne vratite na staro.
Piše: Niko Barbarić
Linux Mint je duplo bolja linux distribucija za početnike posebno zato jer ima sučelje slično windowsu i lakše se driveri skidaju.
What you’re referring to as Linux, is in fact, GNU/Linux, or as I’ve recently taken to calling it, GNU plus Linux. Linux is not an operating system unto itself, but rather another free component of a fully functioning GNU system made useful by the GNU corelibs, shell utilities and vital system components comprising a full OS as defined by POSIX.
Many computer users run a modified version of the GNU system every day, without realizing it. Through a peculiar turn of events, the version of GNU which is widely used today is often called “Linux”, and many of its users are not aware that it is basically the GNU system, developed by the GNU Project.
Za početnike svakako Zorin OS. Osim što je vrlo jednostavan za korištenje, ima i vrlo moderno sučelje, a izgledom može oponašati i Windows i macOS i Ubuntu i ChromeOS. Ja sam na sva tri računala prešao na Linux, samo na jednom imam dual boot, ako mi baš za nešto zatreba Windows. Besplatno, brzo i na starijim računalima, neusporedivo sigurnije od Windowsa… milina.