Pitanje koje si mnogi postavljaju je – postoji li operativni sustav izuzev 3 najpopularnija? Naravno, govorimo o Windowsima, MacOS-u i Linuxu. Mi smo probali na to pitanje odgovoriti za vas. Spoiler alert: postoje dobre alternative. U nastavku ćemo kratko opisati niz operativnih sustava koje biste trebali probati ako tražite alternativu dotičnim OS-ovima.
Većina OS-ova koje smo isprobali su nasljednici UNIX-a, OS/2-a, BeOS-a i DOS-a. Neki od tih OS-ova su pravi “outsideri” što ćete vidjeti u tekstu, a i većinu OS-ova možete probati i odmah početi koristiti bez nekih većih problema. Najbolje vam je instalirati ih u virtualnoj mašini, a onda ako vam se svidi i formatirati disk, te instalirati jedan od tih OS-ova. Pa krenimo redom …
ArcaOS je operativni sustav baziran na zadnjoj verziji IBM-ovog OS/2. Iako OS/2 jedva preživljava kao “legacy sustav”, ArcaOS se aktivno razvija. Čak ju možete dobiti i prevedenu na španjolski ili njemački jezik.
ArcaOS je robusni Unix kompatibilni sustav, koji nudi hrpu aplikacija koje su portane s Linuxa. Naravno, za njega je portano i hrpa drivera jer želite da vam periferija radi kada instalirate ovaj OS. Ono što je zanimljivo je da ArcaOS ima originalni OS/2 Workplace Shell.
ArcaOS je 32-bitni OS koji se vrti na x86 arhitekturi, pa bi trebao biti kompatibilan i sa starijim računalima na kojima ga možete probati. Nativni file system koji koristi je JFS, ali radi i sa FAT12, FAT16 i FAT32 formatima.
Postoje dvije edicije koje možete koristiti. Personal koji košta oko 129 dolara po licenci, te Commercial koji košta 229 dolara po licenci. Personal edicija dolazi s a 6 mjesečnom podrškom, dok komercijalna varijanta nudi 12 mjeseci podrške i održavanja. Sve u svemu, jako zanimljiv OS.
Malo nam je žao što BeOS nije zaživio. To je bilo vrlo zanimljiv multitasking OS koji je nudio hrpu mogućnosti koje imaju Windowsi, Linux i MacOS. Točnije, moglo bi se reći da su oni to “uzeli” iz BeOS-a. Svojevremeno je ovaj OS bio predvodnik na tržištu i nudio je hrpu inovacija koje prije nisu viđene. Poslije je prodan Palmu koji je iskoristio dobar dio ovog koda za svoj OS.
Iako je to bilo davno, dobar dio BeOS-a živi u operativnom sustavu Haiku. To je open source re-implementacija koja se počela razvijati onog trenutka kada je BeOS “umro”.
Pošto je ovaj OS open source i potpuno se gradio od nule, odnosno nije samo nadogradnja BeOS-a, vidi se mnogo naprednih koncepata u njemu. Od modularnog dizajna, do lijepog UI-ja itd. Zadnja verzija je došla prije 3 godine, no i dalje je dobra. Ako želite riskirati možete instalirati jedan od “night buildova” koji se konstantno izbacuju van. Ako želite lijep i čist desktop, te OS koji super radi, “poigrajte” se s Haiku-om.
Kao što znate, Linux je u biti reinterpretacija UNIX-a. ReactOS je učinio isto s Windows NT arhitekturom, na kojoj se zasnivaju “moderni” Windowsi. ReactOS je kompletno open source, ne koristi Microsoftov zaštićeni kod, te će uskoro biti kompatibilan s Windows aplikacijama i driverima. Odnosno, ono što možete instalirati na Windowsima, moći ćete i na ReactOS-u.
Naravno, uvijek postoje problemi. Na ovom OS-u nećete moći vrtjeti high-end igre i najnovije aplikacije, jer ReactOS nije na razini Windowsa 10. Pitanje je hoće li ikada i biti. Ali je recimo potpuno kompatibilan s Windows Serverom 2003.
Pošto je ovaj OS besplatan, dajte mu šansu, ako ste se naviknuli na Windowse. Probajte instalirati neke starije aplikacije na njega, isprobajte što nudi i kako radi. Možda vam se svidi.
Velika količina poslovnog softvera se još uvijek jako oslanja na MS-DOS, čak i danas u 2019. godini. I dan-danas se razvijaju aplikacije koje izgledaju kao da su “ispale” iz 90.-ih godina prošlog stoljeća i sve što imate u njima je praktički komandna linija i tekstualni mod rada. Pojednostavljeno, rade se aplikacije koje nemaju GUI, odnosno grafičko sučelje.
To što se aplikacije oslanjaju na MS-DOS ne znači da one neće raditi na FreeDOS-u. To je open source alternativa DOS-u i potpuno je kompatibilna s DOS-om. Sve što može DOS, može i FreeDOS. Ali i još mnogo toga što DOS ne može. Nažalost, nema GUI-ja, nema multitaskinga i nema “protected” moda. Ali kao hobi projekt je vrlo zabavan OS. Mi smo na njemu vrtjeli stare igre napisane za Windowse 3.1.
Zanimljivo je da se FreeDOS i danas razvija i ima aktivnu zajednicu koja ne da da ovaj OS “umre” i ode u zaborav. Ako ste malo stariji i hvata vas nostalgija, ovo je OS za vas. Vjerujemo da će vas vratiti 20-30 godina u prošlost.
Ovdje malo varamo, jer je Chrome OS napravljen na Linuxovoj jezgri, ali bi bila velika šteta ignorirati ovaj Googleov operativni sustav. Veliki plus Chrome OS-a je što u biti samo pokrećete i koristiti Chrome web preglednik i ništa drugo. Da, možete pokrenuti i Terminal, ali cijeli desktop je zapravo napisan u HTML-u 5.
Koliko je web napredovao, govori činjenica da gotovo sve možete danas raditi online i da je ovaj OS zapravo odličan izbor za one koji računalo većinom koriste za online aktivnosti. Nadalje, Chrome OS ne morate ekskluzivno koristiti na Chromebooku, nego ga možete instalirati na bilo koje računalo.
Ipak, ovo je OS koji bismo ipak preporučili za “eksperimentiranje”, a ne za ozbiljno korištenje. Pogotovo ako radite kao IT profesionalac. Sigurno će biti softvera koji morate koristiti, a nije baziran isključivo na webu.
Mogli bismo reći da je Linux reinkarnacija UNIX-a, dok je FreeBSD njegov “nastavak”. Inicijalno su ga razvili studenti sa sveučilišta Berkeley u Kaliforniji. BSD je kratica od “Berkeley Software Distribution”. Prvotno se trebao zvati BSD Unix, ali zbog trademarka i određenih zakona, nisu smjeli u ime staviti riječ “Unix”. I tako je nastao FreeBSD.
Što se jezgre tiče, ovaj OS je napravljen od nule i sve komponente su rađene kako bi radile kao cjelina. Kod Linuxa to baš i nije tako. Svaka distribucija ima Linux jezgru, no sve ostalo je “third-party”, odnosno samo nadogradnja koja bi trebala raditi s Linux jezgrom.
FreeBSD je nekako “kompaktniji” i često bolje radi od raznih Linux distribucija.
Nadalje, ovaj OS je izuzetno pouzdan, pa je odličan i za servere i za osobnu upotrebu. No, treba napomenuti da nema GUI, odnosno ne dolazi s GUI-jem. Ali lako je instalirati X-windows system, koji je portan s Linuxa i radi gotovo savršeno. Ako tražite nešto neobično i pouzdano, nemojte ići dalje od FreeBSD-a.
Nekada davno, Sun Microsystems je imao OS koji se zvao SunOS. Iz njega je nastao Solaris – počeo je kao hardcore Unix sustav, ali je kasnije dizajniran tako da podržava Sunove SPARC procesore. Kako se hardver širio po svijetu i kako je postao izuzetno dostupan, tako je 2005. godine, Sun zvao source kod za OS OpenSolaris. Njega je nastavila razvijati developerska zajednica. No, onda je Oracle kupio Sun i opet preimenovao OpenSolaris u Oracle Solaris i to je zadnja verzija koja se drži i danas. Više nije open source, no i dalje se radi o odličnom OS-u.
Možda je ova priča malo zbunjujuća, no pokazuje nekoliko stvari: radi se o operativnom sustavu koji se već dugo razvija, zajednica je kvalitetu OS-a digla na zavidnu razinu, te iza ovog OS-a stoji prilično renomirana kompanija.
Solaris možete koristiti besplatno, ali ako želite bilo kakvu podršku od Oraclea, tada morate kupiti komercijalnu licencu. Ista stvar vrijedi i za poslovne subjekte.
Solaris dolazi sa svojom verzijom GNOME-a, te ima i podršku za određene Linux aplikacije koje možete na njega instalirati, pa možemo reći da je ovo neka vrsta “Linux distribucije”, iako to službeno nije.
I za kraj nam ostaje još jedan “vrlo ekstreman OS”. Radi se o unikatnom operativnom sustavu kojeg održava jedna osoba – Terry A. Davis. On to radi već preko 10 godina i ne odustaje od TempleOS-a.
Zanimljivo je da je TempleOS programiran u programskom jeziku kojeg je smislio spomenuti Davis, a zove se HolyC. Unutar TempleOS-a možete probati taj programski jezik, iako on nema nikakvu komercijalnu vrijednost niti ćete biti “bolji” programer ako znate ovaj jezik. Ali ako ste znatiželjni, slobodno ga probajte.
Naravno, kako OS održava i razvija jedna osoba, tako je OS pun raznih limitacija. Recimo kad ga instalirate, nećete imati mrežne protokole, niti ikakvu podršku za hardver. Stoga je pitanje, koja je poanta ovog OS-a?
TempleOS je izgrađen od nule, te ne ovisi o niti jednom drugom OS-u. Cijeli OS je povezan na neke čudne načine, no radi iznimno brzo. Čak se boota unutar 2-3 sekunde što je nevjerojatno.
Ako se želite igrati i eksperimentirati, probajte ovaj OS. Imate i hrpu dokumentacije, te Davisovih video tutorijala, ali da ćete TempleOS koristiti za nešto korisno – nećete. Na ovoj listi smo ga spomenuli samo zato što je ekstreman primjer OS-a.
Piše: B.P.
Daleko je to od široke primjene u praksi. Ni linux se nije pošteno ugurao
“I za kraj nam ostaje još jedan “vrlo ekstreman OS”. Radi se o unikatnom operativnom sustavu kojeg održava jedna osoba – Terry A. Davis. On to radi već preko 10 godina i ne odustaje od TempleOS-a.”
Nazalost, odustao je, ne svojom voljom doduse. Uskoro (11.8) ce biti i prva godisnjica njegove smrti.
B.P. provjerite drugi put malo sto pisete.
RIP Terry, smartest programmer that ever lived
https://youtu.be/oY33uoBSw3w