7 stvari koje nikada ne biste trebali raditi nakon instalacije Linuxa

U jednom trenutku vašeg putovanja Linux svijetom, možda ste se našli kako pretražujete internet tražeći stvari koje biste trebali učiniti nakon instalacije Linuxa. Bitno je znati što trebate učiniti nakon prvog pokretanja Linuxa, ali još je važnije znati što ne raditi. Pa krenimo redom.

1) Copy/paste nasumičnih naredbi s Interneta

Prva pogreška koju većina “Linux početnika” napravi je korištenje naredbi s interneta, a da ih zapravo ne razumiju. Iako je malo vjerojatno da ćete kopirati naredbu s web stranice u svoj terminal i da će vam netko hakirati računalo, šanse postoje i trebali biste se potruditi da to spriječite.

Stoga uvijek pokušajte razumjeti naredbe prije nego pritisnete ‘enter’ i izvršite spomenutu naredbu. Naravno, Linux naredbe mogu biti komplicirane i početnicima je teško instinktivno prepoznati naredbu koja bi im mogla nanijeti određenu “štetu”.

Ali ako možete raščlaniti naredbu i pretražiti internet s pravim ključnim riječima, trebat će vam samo par minuta da dobijete okvirnu ideju o tome što ona radi. U početku bi se moglo činiti da vam to oduzima puno vremena, ali ovaj mali napor će vam se isplatiti dugoročno.

Dakle, sljedeći put kad vas netko zatraži da unesete “sudo rm -rf –no-preserve-root /” u svoj terminal, svakako prvo guglajte naredbu.

Spoiler alert: ne koristite ovu naredbu jer ćete ostati bez svega na računalu.

2) Pokretanje svih Linux naredbi kao “root”

Linux pretpostavlja da korisnik zna što radi i rijetko daje upozorenja prije pokretanja naredbe. To je više slučaj s pokretanjem naredbi kao “root” korisnik.

“sudo”, “su” i “doas” omogućuju vam izvršavanje Linux naredbi kao drugi korisnik, obično “root”. Iako je pokretanje programa kao “root” ključno u nekim situacijama, ne biste trebali uvijek dodavati riječ “sudo” na početak svojih naredbi jer to može naštetiti vašem računalu više nego što mislite.

Jednostavnim dodavanjem riječi “sudo” ili “doas” prije naredbe, dajete programu potpuni pristup vašem sustavu i dopuštate mu da radi što god želi, uključujući brisanje cijelog OS-a. Zlonamjerni programi namijenjeni nanošenju štete iskorištavaju to i ugrožavaju sigurnost vašeg računala.

Stoga koristite “sudo” samo kada je to apsolutno neophodno – kada imate povjerenja u program koji pokušavate instalirati ili imate 100 posto povjerenje u naredbu koju izvršavate.

3) Brisanje nasumičnih datoteka u “root” direktoriju

Struktura direktorija Linuxa izolira korisničke i sistemske datoteke u različite direktorije. Početni direktorij (home) mjesto je gdje pohranjujete osobne datoteke, a ostale mape unutar korijenskog (root) direktorija sadrže sistemske datoteke.

Kako biste održali stabilnost sustava, nikada ne biste trebali uklanjati datoteke unutar bilo kojeg drugog direktorija osim matičnog. To može uzrokovati neočekivano ponašanje programa jer konfiguracijske datoteke možete ukloniti i sasvim slučajno.

Brisanje sistemskih datoteka također može učiniti vaše računalo beskorisnim i dovesti vas do crnog ekrana nakon čega će vam preostati jedno re-instalacija OS-a. Da ne govorimo o tome da ćete i izgubiti sve podatke ako niste napravili sigurnosnu kopiju istih.

4) Dodavanje nepoznatih stranica za instalaciju paketa

Budući da je većina Linux programa ‘open source’, mnoge (programerske) oči prolaze kroz njihov programski kod i sve štetne metode ili ranjivosti se uklanjaju. Ali postoje na tisuće repozitorija na Internetu i nemoguće je nadzirati svaku pojedinu liniju koda svakog programa u svrhu traženja zlonamjernih metoda.

Programi koji se nalaze u službenim repozitorijima distribucije imaju stotine programera koji rade na tome. To su ljudi koji na dobrovoljnoj bazi rade i osiguravaju da integritet koda ostane netaknut.

Većinu vremena možete vjerovati takvim programima i instalirati ih bez puno razmišljanja. Ali što je s repozitorijima koja je stvorio neki “bezimeni” pojedinac bez kredibiliteta?

U takvim slučajevima važno je pregledati kod prije nego što ga instalirate na svoje računalo. Ako ne znate čitati kod, trebali biste zasad odustati od ideje da ga instalirate.

Ukratko, službenim repozitorijima načelno možete vjerovati. Ali nekim drugim, neprovjerenim, izvorima na Internetu i ne. Nemojte u OS dodavati neprovjerene izvore za instalaciju programa.

5) Vraćanje na Windowse (ili instalacija neke druge Linux distribucije)

Kada prijeđete s nekog drugog operativnog sustava na Linux, može vas preplaviti razina kontrole koja vam je “pod prstima”. To bi vas moglo navesti da se vratite na Windowse, ali nemojte pokleknuti tako brzo.

Ako ste bili ili se još uvijek nalazite u opisanoj situaciji, odahnut ćete kad znate da je moguće prilagoditi Linux da bude poput Windowsa ili macOS-a. Sve što je potrebno je malo vremena, malo učenja i nekoliko videa s YouTubea.

Isto tako, ne biste trebali ni mijenjati Linux distribucije prečesto jer bi vam to dodatno otežalo prilagodbu na Linux. Svaki skup distribucija Linuxa ima drugačiji skup alata i nudi jedinstveno iskustvo korištenja.

Stoga bi najbolji izbor bio odabrati dobru distribuciju prilagođenu početnicima i držati je se nekoliko mjeseci dok vam Linux ne postane “prirodan OS”.

6) Strah od komandne linije

Komandna linija, odnosno Terminal, je vaš prijatelj. Točka. Ako ste instalirali Linux misleći da ćete se izvući s korištenjem terminala, pogriješili ste. Jednog dana ćete morati upisivati naredbe u terminal, ovisno o ozbiljnosti problema koji pokušavate riješiti. I to nije kraj svijeta. Dapače, jednom kada se naučite na Terminal bit će vam drago zbog toga.

Mnoge distribucije Linuxa pokušale su minimizirati upotrebu istoga, ali terminal je sastavni dio Linuxa već nekoliko desetljeća. To je nemoguće razdvojiti od Linuxa, a i nema potrebe da se to radi.

7) Podcjenjivanje važnosti sigurnosne kopije podataka

Do sada biste trebali znati da softver može uništiti vaš operativni sustav i ostaviti vam samo prazan ekran. U takvim situacijama vam može pomoći sigurnosna kopija podataka na koju se možete osloniti. To bi osiguralo da vaše datoteke ostanu sigurne čak i ako se vaš OS ne može pokrenuti.

Izuzetno je važno da redovito radite sigurnosnu kopiju vaših podataka na vanjske diskove ili u cloud. Na bilo koju lokaciju gdje će biti sigurni u slučaju da vas računalo “izda”.

Linux nije mnogo nesigurniji od Windowsa ili macOS-a. Na svakom OS-u može doći do greške i gubitka podataka. Zato konstantno napominjemo koliko je ovo važno.

Kada ste već prešli na Linux, uvedite još jednu “zdravu” naviku – na tjednoj bazi (ili češće po potrebi) radite sigurnosnu kopiju podataka.

Piše: Boris Plavljanić