Kada je Raspberry Pi pušten u prodaju prošle godine, vrlo brzo je postao hit. Riječ je o Linux mašini veličine kreditne kartice koju su razvile tvrtke Farnell (Element 14) i RS electronics u suradnji sa sveučilištem Cambridge. Priča počinje, sad već davne 2006.-te godine, a tek 6 godina kasnije projekt ulazi u komercijalne vode. Ideja ovog projekta je bila izrada jeftinog računala koji će se moći koristiti u siromašnim zemljama, no ovo malo računalo je postalo hit među IT entuzijastima i danas ga ja teško nabaviti. Tj. morate se predbilježiti tjednima ranije ukoliko želite primjerak istog. RPi je definitivno gadget godine, ako ne i desetljeća. Što točno donosi, kako se na njega instalira OS i koji OS koristiti, pročitajte u nastavku.
Što zapravo Raspberry Pi je?
Kao što smo rekli, radi se o Linux mašini koja je napravljena u edukacijske svrhe, no postala je mnogo više od toga. Primarna zadaća uređaja je bila edukacijske prirode, točnije da omogući, prije svega mladim ljudima, platformu za učenje programiranja, a danas se koristi za mnoge stvari – gledanje filmova (medijski centar), surfanje po webu, učenje kako koristiti Linux distribucije, kako napraviti svoj server i slično. Nas ipak zanimaju operativni sustavi, a ne neke naprednije funkcije i mogućnosti. Valja napomenuti da ovo nije mašina koja će zamijeniti vaše računalo koje ste kupili prošlo ljeto i u kojem imate procesor sa 8 jezgri, dvije grafičke kartice i 16 GB RAM memorije sa ekstremno visokim taktom. Ne, ovo je mašina koju pokreće ARM-11 procesor, koja ima 512 MB memorije i nekoliko USB izlaza. Naravno, tu je i HDMI izlaz – kako biste inače spojili isti na TV?
Što vam sve treba kako biste imali potpuni set? Pa, osim uređaja vam treba kutija (case) u koji ćete ga staviti. Možete ga kupiti ili ga možete sami izraditi. Na Internetu ima jako puno kreativnih ideja, samo se trebate malo potruditi. Nadalje, treba vam SD kartica na koju ćete staviti operativni sustav i na koju ćete spremati podatke, microUSB adapter (5V) za napajanje, HDMI-to-DVI konverter ako nemate HDMI ekran/televizor, ethernet (UTP) kabel i miš i tipkovnica. Ako to sve imate, spremni ste za korištenje. Zaboravili smo napomenuti da RPi košta 35 dolara (cca 180-200 kuna), s time da morate računati na razne pristojbe, carine i slično, pa je cijena kod nas oko 350 kuna što i nije tako puno za jedan ovakav gadget. Sa nabrojanom opremom je to oko 500 kuna.
Instaliranje operativnog sustava i prvo bootanje
Prije nego se pozabavimo OS-ovima koje možete staviti na RPi, moramo vam pokazati kako instalirati i podesiti uređaj. Usput, nadamo se da imate računalo koje može čitati SD kartice ili eksterni čitač za kartice. Cijena tih eksternih čitača je danas prilično niska (cca. 50 kuna). Nakon toga treba skinuti image operativnog sustava kojeg želite instalirati. Mi ćemo danas recenzirati nekoliko istih, dok vam je defaultni OS Raspbian. Uz operativni sustav vam treba i program koji će na vašu SD karticu instalirati operativni sustav. Možete to napraviti na Mac OS X-u, Linuxu ili Windowsima. Na službenim stranicama imate točne komande koje morate upisati u Terminal (OS X i Linux) dok će Windows korisnici skinuti Win32DiskImager. Vrlo mala i jednostavna aplikacija unutar koje morate izabrati image OS-a kojeg želite instalirati (OS mora imati ekstenziju .img), medij na koji želite instalirati taj OS (u ovom slučaju to je SD kartica) i stisnuti tipku Install. Za par minuta će sve biti gotovo i spremno za upotrebu. Prilikom instalacije na ovaj način zna se dogoditi greška, pa ćete postupak morati još jednom ponoviti. Ništa strašno. Kada vidite poruku Complete – Write successful znati ćete da je OS uspješno instaliran. Umetnite SD karticu u RPi i pokrenite ga.
Kada prvi put bootate RPi vidjeti ćete konfiguracijski alat „raspi-config“ (ovaj alat ćete uvijek moći pozvati preko terminala tako da upišete naziv ovog alata). Dok ste u tom alatu, podesite nekoliko sitnica. Prvo izaberite expand_rootfs kako bi vaš instaliran OS koristio cijelu SD karticu. To je pogotovo korisno ako ste iskoristili SD karticu od 16 ili više GB, jer vam sam OS uzima 2 GB. Što sa ostalih 14? Pa valjda ih želite iskoristiti. Slijedeća važna opcija je overscan. Vjerojatno vam slika ne odgovara rezoluciji monitora ili televizora, pa ćete ju ovdje uskladiti. Tu su još opcije za podešavanje tipkovnice (lokalizacija), promjena šifre, vremenske zone, ažuriranje alata, opcije za bootanje. Kada vam se pojavi ekran za login, jednostavno upišite „pi“. Bez navodnika. Uz to, upišite naredbu „startx“ kako biste dobili grafičko sučelje. I to je to, vaš Raspberry Pi je spreman. No, pogledajmo sada koji operativni sustavi postoje za njega i koje su njihove prednosti i mane.
Raspbian
Glavni operativni sustav, ako ga tako možemo zazvati, jer Raspbian. Dolazi od riječi Raspberi Pi i Debian, a riječ je o debian baziranoj Linux distribuciji optimiziranoj upravo za RPi. Treba napomenuti da se radi o Debianu Wheezy (Debian 7.0) koja donosi niz poboljšanja za korisnike Pi-ja. Ovaj OS vam omogućuje skidanje do 35.000 dostupnih softverskih paketa, dolazi sa već ugrađenim mehanizmima za laku integraciju istih i sve je optimizirano za ARM-11 procesor kojeg ovaj uređaj koristi. Što se grafičkog sučelja tiče, govorimo o LXDE grafičkom okruženju, Openbox datotečnom menadžeru, Midori web pregledniku itd.
Zapravo, jako malo softvera se nalazi na njemu kada ga instalirate. Imati ćete program za konfiguriranje Wi-Fi kartice i općenito Interneta, spomenuti Midori web preglednik, IDLE, Python Games, Scratch, Terminal i to je u biti to. Midori (inače japanska riječ koja označava zelenu boju) je jako lagan i brz web preglednik koji podržava pregledavanje Internet stranica u tabovima, prozorima, podržava HTML 5, modificiranje korisničkog sučelja, spremanje vaših omiljenih web stranica, dolazi sa ugrađenim AdBlockom za reklame, RSS panelom, brzim pristupom omiljenim stranicama itd. No, to vas i ne treba previše zanimati, koliko činjenica da je RPi optimiziran za surfanje Internetom, da se stranice vrlo brzo otvaraju i da nećete imati nikakvih problema sa gledanjem filmova (npr. YouTube) i slično. Više vas treba zanimati što još možete raditi na Raspbianu. Rekli smo da je to edukacijska platforma, zar ne? Jedna od glavnih funkcija istoga je učenje programiranja. IDLE, koji dolazi sa operativnim sustavom, je IDE za programski jezik Python. Naravno, ima ugrađene sve gunkcije kao i ostali suvremeni alati za pisanje kôda – osvjetljavanje sintakse, automatsko uvlačenje, postavljanje prijelomnih točka itd. Svakako iskoristite to i počnite programirati. Probajte se malo poigrati sa Pythonom. To je jedan od najboljih high-level jezika za programere početnike, a u suštini je fantastičan jezik s kojim možete mnogo toga učiniti. Uz to, možete se poigrati i sa Scratchem koji vam služi za izradu interaktivnih pričica, glazbe, filmova i umjetnosti druge vrste. Ne dajte se zavarati – alat je prilično dobar, iako to možda ne biste rekli kada ga prvi put vidite. Pokušajte dati ovaj alat najmlađim ukućanima – sigurno će im se svidjeti, a i bolje je da se igraju sa takvim stvarima nego sa dosadnim igricama koje nemaju nikakvu svrhu.
Sve u svemu, Raspbian je super jer je optimiziran, jer ima podršku za ogroman broj aplikacija koje će si svaki korisnik odabrati i instalirati ono što njemu treba. S druge strane, ovaj OS ima i nekoliko nedostataka – prije svega to je mali broj podržanih AV formata, tako da ćete morati instalirati dodatne codece ako želite gledati/slušati nešto što nije po defaultu podržano. Uz to, izdvojili bismo poteškoće koje ćete imati ako RPi pokušate pretvoriti u web server ili općenito server za neku drugu svrhu. Ima dosta alata i paketa koje morate instalirati i pročitati puno tutoriala kako bi sve proradilo, no na kraju ipak sve radi. Svakako potražite po Internetu što sve možete učiniti s njime, iznenaditi ćete se!
Fedora Remix
Fedora je definitivno jedna od najboljih Linux distribucija koju možete instalirati na svoje računalo ili prijenosnik. No, ona se ne može instalirati na RPi jer je jednostavno preteška i prezahtjevna za hardver koji imamo kod spomenute pločice. Zato je napravljena distribucija Fedora Remix koja je kompromisno rješenje u kojoj su se pokušali uzeti najbolji segmenti Fedore, no to sve uklopiti da radi na ARM procesorima, plus su dodani određeni alati i paketi koji su inače komercijalni, no sa ovom verzijom ih dobijete besplatno. Iako, postoje neke sitnice koje su izmijenjene u odnosu na te komercijalne alate, što je i jedan od razloga zašto su oni besplatni.
Za ovu distribuciju imate oko 16.000 softverskih paketa koje možete vrlo lako instalirati preko Software managera (naravno, potrebna Internet konekcija). Ono što ulazi u sam operativnu sustav su programski jezici Python, Perl, Ruby i Bash, Git, alati za administriranje sustava, terminal, ssh (servis za sigurno spajanje putem Interneta), word procesor AbiWord, alat za izradu tablica Gnumeric, GIMP, Firefox za pregled Internet stranica, Vim i još mnogo toga. Kao što vidite, Fedora Remix je malo složeniji i potpuniji OS ako ga uspoređujemo sa Raspbianom, no i mnogo više mjesta uzima na SD kartici i ponekad zna malo zatrzati zbog nedostatka računalnih resursa. RPi nije baš jak kao vaša mašina sa dvije grafičke kartice koju ste si kupili prošlo ljeto.
Ono što nam se izuzetno sviđa kod Fedore je što na raspolaganju imate jako puno alata za posao. Konkretno govorimo o alatima za izradu profesionalnih izvješća, alate za izradu raznih studija, LaTeX podršku, mogućnost instaliranja alata za izradu raznih projekata, dodatne IDE-e ako želite programirati … Sve distribucije za Raspberry se baziraju na učenju, s time da određene distribucije donose još neke dodatne mogućnosti. Ovdje su to spomenuti alati, RubyKids će se više bazirati na Ruby Programskom jeziku, XBian će biti fantastičan ako želite pretvoriti RPi u medijski centar i slično. Najveći problem je definitivno manjak resursa kod RPi-ja, odnosno Fedora nije dobro optimizirana. Problemi postoje, toga su svjesni svi, no i dalje je ovo jedna od najtraženijih distribucija nakon Raspbiana. Neki čak tvrde da je razlog tome 640 paketa koji ulaze u čisti operativni sustav i XFCE grafičko sučelje. Prebacivanjem na LXDE sučelje ćete imati malo bolje performanse i puno glatkije prijelaze sa jednog prozora na drugi. Također savjetujemo da što manje alata instalirate, odnosno samo one koje mislite koristiti. šteta je potrošiti, recimo, 400 MB na Texmaker i LaTeX dodatke ako ga ne mislite koristiti ili se naučiti u njemu raditi.
Budućnost Fedore nije upitna – developeri su već najavili nove optimizacije, nove alate (čekaju se još određene licence), nova grafička okruženja (sučelja) i sve ono što čini jedan dobar operativni sustav. Ne bismo rekli da je Raspbian ugrožen, no dobiti će svakako konkurenta vrijednog pažnje i konkurenta koji će uzeti dobar dio korisnika. Sva sreća da ovdje novac nije previše u pitanju, pa i nije bitno što korisnici koriste. Barem ne previše.
Puppi
Kada govorimo o Linux distribucijama općenito možemo ih podijeliti na one malo kompliciranije i teže, te na one lagane distribucije namijenjene starijim računalima. Puppy je verzija koja spada u ovu drugu skupinu. Ona se koncentrira na laganu upotrebu, sve je prilagođeno korisniku, a čak se ne koristi ni Libre Office nego slabije alternative. No, još uvijek je Puppy bio prekompliciran da ga se direktno instalira na Raspberry Pi, pa je nastao Puppi (razlika je u zadnjem slovu). Zapravo nastala su dva Puppija. Puppi Cockroach koji je nestabilan ali brz i koristi se eksperimentalno i Puppi SAP koji nas danas zanima. To je zapravo fuzija Puppyja i Debiana, a dizajniran je isključivo za Raspberry Pi. Pogotovo sada kada je RPi prešao milijun kupaca. Vjerujemo da će narednih par mjeseci mnoge Linux distribucije postati dostupne za isti.
Ova distribucija nije kompletna, odnosno ima dosta bugova. Na službenim stranicama postoji popis onih segmenata koje trebaju ažuriranje i svaka pomoć je dobrodošla. Ako znate programirati, slobodno se priključite razvoju. Ono što je pozitivno u cijeloj ovoj priči je da je ovo ipak stabilna verzija sa velikim brojem korisnih aplikacija. Što radi dobro? Pa prilično je dobar JWM (Joe’s Windows Manager), Rox File Manager, Geany koji je fantastičan za programiranje (pogotovo za jezik C), Leafpad, MtPaint,Chromium, Inscape lite, Email klijenti, ffmpeg … Uglavnom ovi nabrojani programi i dolaze sa samom distribucijom, s time da se naglasak daje aplikaciji Geany jer je to prilično dobar text editor za programiranje, samo što ćete morati instalirati paket devx ukoliko želite kompajlirati programe i ukoliko želite programirati u nekim drugim programskim jezicima. Osobno sam ga probao i mogu reći da radi. S time da postoje neki problemi oko Jave, tj. trebate instalirati jedno 4-5 dodatnih paketa da bi sve funkcioniralo kao i na drugim operativnim sustavima. To zna biti gnjavaža, pogotovo za one koji se prvi put susreću sa Linuxom. Uz to, postoje problemi i kod korištenja gParteda (za one koji ne znaju, to je softver za izradu particija, ali i modificiranje postojećih). Pošto se ovi OS-ovi instaliraju na SD karticu, teško je raditi particije i ako pokušate, recimo, SD karticu podijeliti na dvije particije nećete moći. Tj. možda i hoćete, no zakomplicirati ćete si život. Sve u svemu, Puppi je dobar pokušaj da se od lagane distribucije napravi alternativa za Raspberry Pi, no još za sada nije uspjela u tome. Previše je bugova i kombiniranja raznih softverskih paketa da bi sve radilo kako treba raditi. Ono što nas veseli je pokušaj. I nadamo se da će ih biti još i da će biti uspješniji. Postoje naznake da bi se Puppy trebao dobiti podršku za sve Debian softverske pakete, odnosno da bi se na ovu distribuciju mogle instalirati neke super stvari koje još zasad ne funkcioniraju.
RISC OS
RISC OS je zapravo serija operativnih sustava sa grafičkim sučeljem dizajniranih za sustave (računala) sa ARM arhitekturom. Inače, riječ RISC dolazi od riječi „Reduced Instructions Set Computing“. Ovdje je riječ o operativnom sustavu koji je star preko 25 godina! Davne 1987. godine ga je razvila tvrtka Acom Computers i koristio se za tadašnja osobna računala. Specifičan je po tome jer je već u to vrijeme kombinirao grafičko sučelje sa komandnom linijom, odnosno terminalom.
Kroz 10 godina (1988.-1998.) se RISC promijenio i počeo se koristiti u svim velikim kompanijama (Oracle, Micro Technology, Caste Tehcnology …), sve dok se Acom nije slomio i razvoj se nastavio u nekoliko novoosnovanih kompanija. Najpoznatija je RISCOS Ltd. koja je odlučila da RISC OS nastavi razvoj, no više neće biti komercijalan, nego otvoren za zajednicu. Treba uzeti u obzir da danas ARM arhitektura ide prema naprijed i da operativni sustavi koji u potpunosti podržavaju tu arhitekturu su uvijek dobrodošli. Danas RISC OS, osim Raspberryja Pi, podržava razne hardverske proizvode i pločice – Beagleboard, PandaBoard, Lyonix PC, OpenPandora Pandora … Vjerojatno za spomenute mašine niste niti čuli, no to nema nikakve veze. Važno je da se RISCOS okrenuo novim projektima i da podržava RPi.
RISC OS podržava multitasking, odnosno korištenje više aplikacija odjednom, kao i korištenje multithreadinga. Ono što vas ipak treba malo više zanimati je rad samog operativnog sustava. RISC OS je vrlo jednostavan OS koji se pokreće brže od svih nabrojanih. U ROM memoriju se sprema jezgra ovog OS-a i pokreće se za svega nekoliko sekundi. Jedan od razloga je i taj što je ovaj OS složen od modula (nešto vrlo slično softverskim paketima kod Linux distribucija) koji se brzo pokreću i nisu svi neophodni za rad istoga. Zato i je toliko brz.
Kada pokrenete OS prvi puta, vidjeti ćete sučelje vrlo slično Windowsima 95. Prevladavaju sive i tamne boje, oštri rubovi, malo ikonica na radnoj površini. Ništa pretjerano novog. No, kada počnete raditi, shvatiti ćete da RISC OS nije baš savršen. Aplikacije su prilično loše, odnosno ne pružaju preveliku lepezu funkcija, nema sistemske trakice da vidite koje aplikacije su aktivne, nema pri dnu ekrana trake koji će vam pokazivati otvorene prozore, instalirati dodatne aplikacije je znanstvena fantastika, scroll button ne funkcionira (prije su miševi imali samo dvije tipke – lijevu za klikanje i desnu za otvaranje menija), spremanje datoteke nije jednostavno (zašto bi bilo) itd. Ono što vam želimo reći je da je ovo OS za one nostalgičare koji su svojevremeno koristili RISC i koji se žele prisjetiti njegovih mogućnosti. Ovo nije operacijski sustav koji bismo preporučili našim čitateljima iz razloga što je jako ograničen, težak je za shvatiti i morati ćete pročitati puno PDF dokumenata koji se nalaze na Internetu prije nego išta želite napraviti. Želite se spojiti na Internet? Čitajte upute. Želite igrati stare igrice? Čitajte upute. Želite spremiti datoteku? Pročitajte upute. Shvaćate poantu? Jedina svjetla točka ovog sustava je što ga možete pretvoriti u platformu za igranje Atari 2600 igrica i vježbati palčeve kao što su radile generacije prije nas. Držite se vi provjerenih operativnih sustava (Raspbian, Fedora, Puppi, Xbian …), a RISC ostavite najvećim entuzijastima.
