Ako pogledamo najpopularniju platformu za programere GitHub, možemo vidjeti da su Java i JavaScript dva najpopularnija programska jezika na svijetu, a slijede ih Python, PHP i Ruby. Ipak, unatoč sličnim imenima, Java i JavaScript nisu povezani.
Iako se na prvi pogled čini JavaScript kao lakša verzija Jave i lakše za naučiti u praksi to i nije baš tako. Ova dva programska jezika dijele neke zajedničke stvari, no oni se više razlikuju jedan od drugog nego što su slični.
U ovom ćete članku saznati neke od tih glavnih razlika i pomoći ćemo vam da saznate koji bi mogao odgovarati više vašim potrebama. Za početak napomenimo kako ova dva programska jezika rijetko kada služe istoj svrsi, pa krenimo redom..
Što je Java?
Java, kôd pod nazivom “Oak” i “Green” tijekom početnog razvoja, došao je na programersku scenu još daleke 1995. godine, točnije u svibnju 1995. Mnogi su to vidjeli kao nasljednika ili evoluciju popularnog programskog jezika C/C++ jer je posudio mnogo istih sintaksa, dok je uveo nove koncepte što je omogućilo da kodiranje bude sigurnije i jednostavnije.
Jedno od primarnih načela Jave bilo je, i još uvijek je, ideja da programeri trebaju biti sposobni “napisati jednom kod i pokrenuti ga bilo gdje”. Umjesto sastavljanja odvojenih izvršnih datoteka za različite ciljne platforme, Java kod se sastavlja na jednu JAR datoteku, koja radi na bilo kojem sustavu koji podržava Javu.
To je omogućilo Java Virtual Machine (JVM). Ova virtualna mašina čita JAR datoteku (koja je zbirka specifičnih uputa napisanih u programskom jeziku Java), kompajlira ga u instrukcije specifične za platformu tijekom izvođenja, a zatim izvršava aplikaciju. Ovaj proces je prikladno nazvan just-in-time.
Pa kako se Java koristi u stvarnom svijetu?
- Android aplikacije – dok se drugi jezici mogu koristiti, Java je službeni jezik za razvoj aplikacija za Android, što znači najbržu izvedbu i veći broj nativnih iskustava.
- Desktop aplikacije – Java je možda najlakši način za stvaranje cross-platform softvera ovih dana. Swing je bio alat za izbor korisničkog sučelja za Java razvojne programere, ali ako tek počinjete, preskočite ga i naučite JavaFX ili SWT umjesto toga. Zahvalit će te nam se kasnije.
- Enterprise sustavi – Industrije s velikom količinom obrade podataka (npr. Bankarstvo, financijsko trgovanje itd.) imaju tendenciju da koriste Java programski jezik jer je brz, prenosivi, jednostavan za održavanje i manje je sklon katastrofalnim greškama, koje su uobičajene u jezicima nižih razina.
- Ugrađeni sustavi – Neka područja ugrađenog prostora sada se oslanjaju na Javu. Neki primjeri ugrađenih sustava uključuju digitalne satove, tvorničke kontrolere, semafore, mikrokontrolere, hibridna vozila i najnovije uređaje koje danas poznajemo kao Internet of Things.
- Znanstveno istraživanje – Dok se obrada podataka, računanje, modeliranje i simulacije često vrše na jezicima kao što su MATLAB i Python, Java se obično koristi za složenije zadatke poput obrade prirodnog jezika i umjetne inteligencije.
Što je JavaScript?
JavaScript je nastao zbog velikih ograničenja HTML jezika koji je tada sputavao programere. Kada su tadašnji Netscapeovi programeri uvidjeli i na neki način predvidjeli potrebu za mnogo dinamičnijim webom, stvorili su tada novi jezik koji bi mogao biti napisan u HTML-u. Taj je jezik, koji je pokrenut pod imenom LiveScript, napravljen i prototipiran u samo 10 dana.
Nadalje, LiveScript i Java programski jezici su se trebali međusobno nadopunjavati, stoga su vrlo brzo preimenovali LiveScript u JavaScript, koji je ostao do danas, i ta dva jezika imaju vrlo sličnu sintaksu. I to je zapravo sve što se tiče sličnosti. Java programski jezik nikada nije zaživjela na webu i ova dva jezika su se vrlo brzo razišla na svojim putevima razvoja i korištenja, ubrzo nakon toga. Uz HTML i CSS, JavaScript je jedan od tri glavna temelja razvoja web stranica.
Za razliku od Jave koja se uvijek mora kompajlirati, JavaScript se jednostavno interpetira, tj. izvodi. Kada posjetite web-lokaciju koja upotrebljava JavaScript jezik, vaš preglednik prima puni JavaScript kôd, i interpretira ga na licu mjesta pomoću JavaScript engina. Različiti preglednici upotrebljavaju različite engine: V8 (Gooelov Chrome), SpiderMonkey (Mozilla Firefox), Chakra ( Microsoftov Edge) itd.
Napomenimo i to da JavaScript nije samo programski jezik web preglednika. Tijekom proteklog desetljeća postao je jedan od najfleksibilnijih jezika na svijetu, što objašnjava zašto je također postao i najpopularniji.
Pa kako se JavaScript koristi u stvarnom svijetu?
- Web-aplikacije – Kao što smo već spomenuli JavaScript se može upotrebljavati za razvoj web stranica front-end i back-end. Front end uključuje manipuliranje DOM-om na webu preglednika (na primjer, animacije, umetanja podataka, asinkrona ažuriranja), a za back-end uključuje logiku poslužitelja (npr. usmjeravanje, rukovanje podacima, interakcije s bazama podataka). Neki JavaScript frameworkovi rade oboje, što se zove “full-stack” ili cjelokupni razvoj weba.
- Desktop aplikacije – JavaScript se može skinuti s interneta i pakirati u samostalni desktop softver pomoću framework-ova poput Electron i NW.js (nekada Node-Webkit). To se obavlja grupiranjem JavaScript engine-a unutar izvršne datoteke, koja izvršava HTML/CSS/JS naredbe unutar samostalnog prozora na radnoj površini.
- Mobilne aplikacije – Frameworks poput React native i PhoneGap omogućuju izradu mobilnih aplikacija pomoću JavaScripta. Ovi framework-ovi imaju tendenciju da se mogu svrstati u dvije vrste: one koje prevode JavaScript u izvorni kod i one koji upotrebljavaju JavaScript engine za prikazivanje kao samostalna aplikacija.
Kada upotrebljavati koji jezik?
Glavne razlike između Jave i JavaScript programskog jezika svode se na dva bitna mjerila: izvedba aplikacije i vrijeme razvoja.
Java je vrlo opširan programski jezik s mnogo ograničenja. Nadalje, Java aplikacije su manje sklone kritičnim pogreškama i rade puno stabilnije i bolje od aplikacija za JavaScript, no potrebno je znatno duže vrijeme da se razvije ovakva aplikacija. JavaScript omogućuje mnogo veću slobodu u kodiranju i nudi mnoštvo prečaca, što je znatno smanjuje vrijeme razvoja i čini ga mnogo bržim i jednostavnijim. Međutim JavaScript je znatno izloženiji sporijim brzinama izvođenja, neurednim kodovima i problemima s uklanjanjem pogrešaka, tkzv debagiranjem.
U kratko, za web razvoj, koristitie JavaScript programski jezik, dok za aplikacije koje koriste teže izračune odaberite svakako stabilniju Javu. Za desktop i mobilni softver, oba programska jezika su vrlo kompatibilna, sa napomenom da kod velikih i složenih aplikacija, radije odaberete Javu, zbog čišćeg uklanjanja pogrešaka i upravljanja kodnim bazama. U svami drugim situacijama odaberite ipak jednostavniji i brži JavaScript.
Piše: M.V.
