Tehnologija i internet prije nekoliko mjeseci pomogli su nam uvelike da “preživimo” vrijeme zatvoreni u karanteni u svojim domovima. Pokazalo se tada kako je tehnologija iznimno važna u našim životima jer nam pomaže u edukaciji, obavljanju poslova, druženju na daljinu, ali i (boljem) provođenju slobodnog vremena. Iako je tehnologija veliki saveznik u našoj svakodnevici, čini se kako nam u borbi protiv koronavirusa ipak neće pomoći – jer mi to zapravo ne želimo.
Možemo reći kako se uspješno već više od 6 mjeseci borimo protiv koronavirusa jer unatoč tome što se svakodnevno u medijima pojavljuju razni spektakularni natpisi – brojke zaraženih i dalje nisu pretjerano velike. Od samih početaka širenja zaraze spominjalo se kako cilj nije suzbiti zarazu, već ublažiti krivulju (brzinu) širenja zaraze kako se ne bi preopteretio zdravstveni sustav. Situacija je za sada vrlo dobra jer zdravstveni sustav još uvijek uspješno rješava goruće probleme – bez prevelikih opterećenja.
U borbi protiv koronavirusa veliki saveznik trebali su nam biti pametni telefoni i aplikacije koje gotovo svi svakodnevno koristimo. No, ideja aplikacija koje će korisnike upozoravati na potencijalnu zarazu nikako da zažive – i danas nakon 6 mjeseci od ozbiljnijeg širenja virusa tek rijetki na svojim uređajima imaju aplikacije za alarmiranje o koronavirusu.
Nedavno je u Hrvatskoj predstavljena aplikacija Stop COVID-19 koja se trebala boriti protiv naglog širenja koronavirusa, ali su tek rijetki korisnici instalirali tu aplikaciju. Slična situacija događa se u i ostatku svijeta gdje je tek mali broj ljudi instalirao aplikacije koje bi se trebale boriti protiv širenja zaraze. Kako bi se olakšala cijela situacija oko aplikacija – zajedničko rješenje osmislili su Google i Apple, no ni to rješenje još uvijek nije postalo popularno. Zašto korisnici ne žele instalirati takve aplikacije i mogu li Apple i Google promijeniti situaciju – saznajte u nastavku.
Aplikacije za alarmiranje o potencijalnoj zarazi
Ideja aplikacija protiv koronavirusa pojavila se već u samim začecima naglog širenja virusa kada je zdravstveni sustav u nekim državama zaista bio pred kolapsom. Osnovna ideja aplikacije je obavještavanje korisnika koji se u datom trenutku družio s drugim korisnikom kod kojeg je ustanovljen koronavirus naknadnim testiranjima. Dakle, korisnik koji je bio izravni kontakt zaražene osobe trebao bi dobiti obavijest kako je bio u kontaktu sa zaraženom osobom i kako je pametno da se samoizolira ili testira u nekoj od obližnjih klinika.
Kako bi ovakav sustav funkcionirao korisnici bi na svoje pametne telefone trebali instalirati aplikacije koje će međusobno razmjenjivati kodove putem bluetooth veze. Ti bi se kodovi, odnosno ključevi trebali razmijeniti bez dodatnih prikupljanja korisničkih podataka – pa bi sve u končanici trebalo biti anonimno. No, pitanje je koliko takva razmjena podataka može biti anonimna i što se sve u konačnici razmjenjuje – protiv čega se pobunila većina korisnika.
Nakon što se kodovi razmjene za vrijeme bliskog kontakt s drugim korisnicima – oni ostaju zapisani u bazi (vašeg pametnog telefona). Kada netko od vaših kontakta dobije pozitivni nalaz na korona virus u aplikaciju se unosi poseban kod koji zatim alarmira sve korisnike koji su bili kontakti zaražene osobe. Na taj način svi s aktivnim aplikacijama mogu saznati imaju li potencijal za zarazu i trebaju li ići na testiranje ili u samoizolaciju.
Zaštita privatnosti kao odbojan faktor
Da bi cijela prije opisana stvar funkcionirala i imala učinak – najmanje 60 posto korisnika trebalo bi instalirati aplikacije protiv koronavirusa na svoje pametne telefone. Dakako, 60% je popriličan postotak uzmemo li u obzir tko sve dana koristi pametne telefone i koliko su sami korisnici upućeni u rad takvih uređaja. Unatoč tome, takav postotak je moguće ostvariti – ako se svi korisnici zajedničkim snagama odluče za instalaciju. No, to se nije dogodilo – jer korisnici su skeptični prema takvim aplikacijama.
Činjenica je da pametni telefoni s ovom aplikacijom međusobno razmjenjuju ključeve i u slučaju da se ti ključevi spremaju u neku zajedničku online bazu – nadležni u svakom trenutku mogu znati gdje ste bili i s kime ste se družili. Dakako, takva činjenica se korisnicima nimalo ne sviđa pa su zbog toga mnogi odlučili bojkotirati aplikacije protiv Covida.
Druga stvar zašto korisnici ne žele instalirati aplikacije protiv koronavirusa je veliki broj skeptika koji ne vjeruju da virus uopće postoji, odnosno da je opasniji od gripe. Dakako, mi nismo zdravstveni djelatnici pa u te polemike ne možemo uči, no činjenica je da je broj umrlih za vrijeme naglog širenja porastao, da bi se posljednjih nekoliko mjeseci ponovno primirio (bez obzira što imamo veliki broj novo zaraženih). Svatko u ovoj raspravi može držati svoju stranu – a upravo su mnogi skeptični prema svakodnevnim bombardiranjima “izvanrednim vijestima” u medijima. Stoga, ako korisnici ne vjeruju u opasnost koronavirusa – što će im uopće aplikacija protiv koronavirusa. I tu smo došli do problema (po mišljenju mnogih) da su tek rijetki instalirali aplikaciju protiv koronavirusa.
Uz dva odbojna faktora (skeptičnost prema koronavirusu i opasnost od zloupotrebe osobnih podataka) sasvim je logično da su se tek rijetki odlučili instalirati aplikaciju. Činjenica je da nam aplikacija vjerojatno bi pomogla u borbi protiv širenja koronavirusa – no uz mali broj instalacija zasigurno neće.
Google i Apple rade na zajedničkom rješenju
Odmah po izbijanju epidemije, mnoge su se države okrenule razvoju vlastitih aplikacija protiv širenja koronavirusa. No, važno je naglasiti kako zasebne aplikacije dobivaju puni smisao tek kada su ujedinjene u jedan cjelokupni sustav – jer ljudi svakodnevno tranzitiraju i odlaze na nove lokacije. Europska Unija predložila je stoga jedan zajednički sustav za cijelu Europu kako bi granice mogle ostati otvorene do neke razine – te kako bi se lakše kontrolirala epidemija koja može uzeti maha.
Mnoge su države razvile svoje aplikacije, među kojima je bila i Hrvatska. No, takve su aplikacije nažalost mnogih ostale u sjeni svega ostalog sadržaja – jer ih korisnici jednostavno nisu imali prilike (ili nisu željeli) instalirati. Kako bi doskočili tom problemu kompanije Google i Apple odlučile su udružiti snage te krenuti u razvoj jedinstvenog sustava koji bi dolazio primarno na sustave pametnih telefona. Dakako, Google i Apple dva su dominantna igrača na području operativnih sustava za pametne telefone – i zbog toga je njihova suradnja po tom pitanju itekako bitna.
Prvi sustav najavljen je još u travnju ove godine, a prva službena verzija sustava borbe protiv koronavirusa pojavila se u svibnju. Sustav konstantno dobiva nova poboljšanja i napreduje, a posebna pozornost posvećena je zaštiti osobnih podataka (barem tako kažu iz spomenutih kompanija). Pitanje je koliko se mogu zaštiti osobni podaci korisnika, kada Apple i Google ionako sve već znaju o svojim korisnicima sustava na pametnim telefonima.
Exposure Notifications Express alat koji je razvijen zajedničkim snagama Apple-a i Google-a prvotno je trebao služiti kao zajednička platforma s kojom bi se mogle povezivati sve ostale zasebne aplikacije razvijene od strane pojedinih država. No, kako proces instaliranja aplikacija ide jako sporo – odlučili su napraviti malu nadogradnju pa sada taj sustav može funkcionirati potpuno neovisno o bilo kojoj aplikaciji, tvrtki i zdravstvenoj organizaciji.
Nedavno je omogućeno da s nadogradnjom na noviju verziju operativnih sustava korisnik dobiva obavijest putem koje može odobriti da pametni telefon razmjenjuje ključeve s drugima i tako bude dio sustava zaštite od koronavirusa. Kod Apple uređaja potrebno je samo omogućiti jednim klikom takvu funkcionalnost, dok je Google to riješio putem mogućnosti instalacije dodatne aplikacije. Bilo kako bilo, Exposure Notifications Express sada se može aktivirati uz svega nekoliko klikova – i puno je jednostavnija opcija od instalacije zasebne aplikacije. Unatoč tome, brojke za sada nisu fenomenalne jer mali broj korisnika odlučuje se na aktivaciju takve opcije. Primjerice, Virginia je među prvima prigrlila ovaj novi sustav, ali je do sada tek 500.000 korisnika omogućilo ovu opciju – od ukupnog broja populacije od 8.5 milijuna ljudi.
Imaju li aplikacije protiv koronavirusa svjetlu budućnost?
Iako su takve aplikacije vrlo vjerojatno korisne, činjenica je da će vjerojatno vrlo teško u većoj mjeri zaživjeti među korisnicima. Bunt protiv koronavirusa sve je izraženiji i sve manje ljudi vjeruje da se radi o ozbiljnoj epidemiji zbog koje bismo trebali biti zatvoreni u kuće. To potvrđuje i iznenađujuće dobra turistička sezona koju je rijetko tko očekivao u proljetnim danima kada smo svi boravili u svojim kućama. Broj novo zaraženih naglo raste, no simptomi bolesti (i broj umrlih) nekako kao da su sve blaži.
Google i Apple osmislili su kvalitetno rješenje i tako eliminirali potrebu za razvojem pojedinačnih aplikacija na razini država. Na korisnicima je sada da prihvate ili ne prihvate mogućnosti koje im nudi ta vršna aplikacija – no čini se kako će mnogi izbjeći aktivaciju opcije razmjene ključeva s bliskim kontaktima. Puno je žumora nastalo oko zaštite osobnih podataka tih aplikacija, iako svi jako dobro znamo da Google i Apple zapravo znaju sve o nama putem naših pametnih telefona i aplikacija.
Uzmemo li u obzir činjenicu da je instalacija aplikacije dobrovoljna i da u dosadašnjem periodu takve aplikacije protiv koronavirusa nemaju veliki broj instalacija – sve se čini da takve aplikacije nemaju svjetlu budućnost. Ljudi su se odlučili boriti protiv koronavirusa bez aplikacija – i to će teško promijeniti čak i kompanije kao što su Apple i Google. S druge strane, nadamo se kako će širenje korona virusa početi ublažavati u narednim tjednima pa nam takve aplikacije više uopće neće trebati. Sada kada je većina turista otišla svojim domovima, preostalo je da se samostalno i lokalno borimo protiv virusa – pa nam možda neke globalne aplikacije za takvo što ni ne trebaju. No, na vama je da donesete odluku – instalirati ili ne aplikaciju protiv koronavirusa.
Piše: M.Ž.
