Kako najjednostavnije prijeći na Linux – 10 najčešćih pitanja

Iako smo odmalena naučeni na korištenje Windows operativnog sustava, sve je više onih koji zagovaraju da se Linux operativni sustav koristi kao primarni, a razloga za to je jako puno. Linux više nije ono što je nekad bio – OS za geekove koji su proveli tjedan dana konfigurirajući operativni sustav kako bi ga mogli koristiti. Danas je Linux (tj. mnoge Linux distribucije) vrlo user-friendly, lako ga je instalirati, koristiti, nadograđivati. Linux je postao konkurencija Microsoftovim Windowsima koji dominiraju tržištem, te Appleovom OS X-u koji je namijenjen isključivo Apple korisnicima. U postotku Linux ima mali udio na tržištu OS-ova, no ta brojka raste iz mjeseca u mjesec, iz godine u godinu. Realno možemo očekivati da će Linux rasti narednih par godina, pogotovo što mnoge Europske zemlje promoviraju open source projekte, te ih sve više koriste u osnovnim i srednjim školama. U Hrvatskoj je taj trend također zamijećen – sve je više onih koji bi rado probali Linux i onih koji su Linux probali. No, ovo nije još jedan tekst o Linuxu ili recenzija određene Linux distribucije. Ovo je tekst u kojem ćemo probati dati odgovore na 10 pitanja koje većina Linux početnika postavlja i na koje bi željela dobiti odgovor prije nego proba koristiti isti.

1) Može li se na Linuxu pokrenuti stari softver?
Pitanje koje mnogi postavljaju je upravo ovo – Mogu li se na Linuxu pokrenuti stari programi. Vjerojatno najtočniji odgovor bi bio ne. Barem većina starijih aplikacija koje možete pokrenuti na Windowsima (ili OS X-u), nema inačicu za Linux. No, po nama mnogo bolje pitanje je zašto bi netko pokretao stare programe na Linuxu? Da li postoji velika potreba za time? Ako ne postoji, onda postoji bolji način – nađite open source alternativu. No, ako se ipak okrenemo sadašnjosti, onda moramo reći da većina proizvođača softvera danas radi nekoliko inačica svojeg softvera – za Windows korisnike, za Linux korisnike, te za OS X korisnike. Pogotovo kada govorimo o popularnim aplikacijama za pretraživanje weba, odnosno web preglednicima, audio i video aplikacijama za reprodukciju multimedijalnog sadržaja i sličnima. Te aplikacije postoje za Linux i rade savršeno.

Ako vam se korištenje računala svodi na pisanje dokumenata, odnosno rad sa uredskim alatima, te korištenje web preglednika kako biste otvorili YouTube, Facebook i ostale popularne stranice, biti ćete vrlo zadovoljni sa Linuxom. Ako radite neke kompleksnije stvari, odnosno neke specifične stvari, tada biste trebali vidjeti da li postoji konkretni alat dostupan za Linux i kako radi na istome. Ako recimo programirate u praktički bilo kojoj tehnologiji, a da to nije.NET (Microsoft), možete naći alat za programiranje i obavljati svoj posao kao i na svakom drugom operativnom sustavu. Dapače, pisali smo nedavno o velikom iznenađenju i Microsoftovom otvaranju prema open source zajednici, tako da će i.NET programeri uskoro moći koristiti Linux i programirati sa tehnologijom spomenute kompanije. Ista stvar je kada govorimo o bradi zvuka, videa, razvoju baza podataka … Što god da radite, postoji način da to radite i na Linuxu, pitanje je samo u kojem alatu i na koji način. Ukratko – Linux ima dovoljno alata za 90 posto onih koji koriste računalo za svakodnevni rad.

2) Gdje naći softver za Linux?
Logični odgovor bi bio – na webu. No nije tako. Korisnici Linuxa ne traže po webu niti skidaju putem torrenta softverske pakete i aplikacije. Većina, gotovo sve, Linux distribucije dolaze sa repozitorijem aplikacija, odnosno centralnim mjestom na kojem pretražujete i skidate aplikacije. Vjerojatno najsličniji mehanizam tome je onaj na pametnim telefonima. Otvorite Google Play, App Store, Marketplace ili nešto četvrto i tražite aplikaciju koja vas zanima. Kada ju nađete, stisnete gumb „Download“ i to je to. Aplikacija se skine i instalira. Kod Linuxa to se zove Software center ili slično tome. Ovisi o distribuciji. Većina Linux distribucija na raspolaganju ima između 10 i 50 tisuća aplikacija, ovisno o tome koji repozitorij koristi i koje aplikacije može skinuti i instalirati.

Čak i da govorimo o svega 2 000 aplikacija, vjerujemo da unutar toga možete naći sve što vam treba. Naravno, određene alate možete skinuti i sa drugih izvora na webu, no vrlo vjerojatno nećete imati potrebe za time. Ono što bismo svakako naglasili je da svaki packet manager, odnosno Linux alat koji vam pomaže skinuti aplikacije, izdvoji 100-injak najpopularnijih aplikacija i to je prvo mjesto na kojem biste trebali potražiti aplikacije. Tu ćete naći javu, flash i ostale pakete koji su vam neophodni za nesmetani rad računala, ali također tu možete naći i uredske alate poput OpenOfficea ili LibreOfficea, Web preglednike (Firefox, Chrome, Opera…), alate za programiranje, alate za vođenje bilješki, uređivanje slika i još mnogo toga. U biti – većina aplikacija koje koristite na Windowsima ili OS X-u ima svoju open source alternativu. Naravno da to nisu isti alati, no nemojte se zavarati – to mogu biti (i uglavnom jesu) odlične aplikacije.

3) Može li se Linux pokrenuti na starijim računalima?
To je još jedno pitanje na koje ste odgovor mogli naći u našem časopisu. Često pišemo o malim i laganim Linux distribucijama koje su idealne za starija računala. Mnogi misle da za pokretanje Linuxa moraju imati barem neki noviji procesor sa dvije, ili po mogućnosti četiri, jezgre, 6-8 GB memorije i slično. A istina je zapravo potpuno suprotna. Linux općenito uzima jako malo računalnih resursa i možete ga instalirati na računalima starima i 15 godina. Naravno, na takva računala ćete instalirati odgovarajuću distribuciju. Nećete staviti novi Ubuntu ili Mint sa fantastičnim grafičkim sučeljem nego ćete instalirati Crunchbang, Puppy Linux, Damn small Linux, Sparky Linux… To su distribucije koje uzimaju jedva 256-512 RAM-a memorije (neke čak i manje od 128 MB RAM-a!), rade na starim procesorima sa jednim jezgrom i računalima koji jedva da imaju grafičke kartice ili imaju integrirane grafičke kartice na matičnoj ploči.

Ako imate novije računalo možete uvijek instalirati neku malo „bolju“ distribuciju sa mnogo ljepšim grafičkim sučeljem i možete učiniti da vaš OS izgleda fantastično. Mnogo bolje nego što izgledaju konkurentski OS-ovi. Naravno, da biste grafički dotjerali OS morate posvetiti nešto vremena Linuxu, no vjerujte nam – nije teško. Dapače, većina Linux paketa koje instalirate imaju opis i vode vas kroz cijeli postupak instalacije i konfiguriranja istoga, tako da će i najveći početnici bez problema instalirati što god treba. Samo morate pokrenuti komandnu liniju, zasukati rukave i baciti se na posao. Svakako vam savjetujemo da pogledate Elementary OS. To je vrlo „mlada“ distribucija koja izgleda kao OS X, radi i više nego dobro, uzima malo računalnih resursa i vrlo je prilagodljiva korisniku. Definitivno spada u naših top 5 distribucija. Ako vam se Elementary OS ne sviđa, pogledajte Mint, Ubuntu i Fedoru koji su najsličniji Windowsima.

4) Kako instalirati drivere?
Jedna od najboljih stvari kod Linuxa je ta što dolazi sa velikim brojem drivera i kada ga instalirate, vrlo vjerojatno ćete istog trena moći početi raditi. Problem bi mogao biti u starijem hardveru (razni gamepadi, joystici i slično) koji neće raditi ili ćete za njih morati skinuti određene drivere. Sve ostalo bi moralo raditi odmah. Iako, preporuča se da instalirate drivere za grafičku karticu ukoliko ju imate u računalu. Mnogi prijenosnici ne dolaze sa grafičkim karticama, nego sa integriranima, pa na njima ne morate ništa instalirati. Ukoliko ste instalirali Linux na stolno računalo, vrlo vjerojatno imate grafičku karticu i bilo bi dobro učiniti sve da ona radi onako kako bi i trebala raditi. A raditi će ako skinete odgovarajuće drivere. Na Linuxu je to vrlo jednostavno za napraviti. Pretpostaviti ćemo da ste spojeni na Internet. Sve što trebate dalje napraviti je otvoriti komandnu liniju, upisati odgovarajući set naredbi (koje ćete naći na službenim stranicama proizvođača vaše grafičke kartice) i to je to.

Driveri će se skinuti, resetirati ćete računalo i spremni ste za rad. Nadalje, određene distribucije imaju ugrađen Additional Drivers utility koji će vam pomoći da instalirate grafičke drivere u sekundi. On će provjeriti da li postoji novija verzija drivera za vašu grafičku karticu (što znači da Linux odmah po instaliranju prepoznaje sav hardver) i preporučiti vam koje da skinete. Dotični alat je vrlo koristan za Linux početnike jer će ih upozoriti da im određeni hardver ne radi dobro. Naravno, ne mislimo da grafička kartica neće raditi. Hoće, raditi će, ali ne u punom kapacitetu. Još jedna fantastična stvar kod Linuxa je da, u pravilu, ne morate resetirati računalo kada nešto instalirate. Ako instalirate nešto što nije spomenuti driver za grafičku karticu, moći ćete nesmetano raditi bez ikakvog prekida. Linux računala mogu tjednima, ako ne i mjesecima, raditi bez da ih morate resetirati ili ugasiti. Mnogo lakše ih je staviti na „sleep“ nego stalno gasiti i paliti.

5) Da li postoje virusi za Linux?
Jedan od ključnih problema danas je sigurnost. Mnogi korisnici su priključeni na Internet 24/7 što sa sobom donosi određene opasnosti i rizike. Nekada smo se na Internet spajali samo po potrebi, pa smo se znali „zaraziti“ virusom, a kako se ne bi danas kada smo spojeni na globalnu mrežu cijeli dan, a načini zaraze računala su postali mnogo ambiciozniji i profinjeniji. Teško se obraniti od svog malicioznog softvera koji pokušava „ući“ na vaše računalo. No, dobra vijest za Linux korisnike je da virusa i ostalog „zlog kôda“ za Linux gotovo da i nema, a i ono malo virusa što ima, jako se teško širi po mreži i teško će vas zaraziti. Mi smo koristili Linux godinama bez ikakve AV zaštite i nismo imali niti jedan sigurnosni problem do sada. Barem ne koliko mi znamo. Probajte na drugim operativnim sustavima biti bez zaštite i 10 minuta na Internetu. Teško da nećete nešto „dobiti“.

Čak i da skinete na računalo određenu zarađenu datoteku, kompleksni sustav dozvola koji postoji na Linuxu neće dozvoliti zaraženoj datoteci da se pokrene i da napravi štetu računalu. Dapače, tu istu datoteku možete obrisati kao da se ništa nije dogodilo i možete zaboraviti da ste imali ikakav virus na računalu. To je vrlo dobro za znati jer se ne morate bojati za svoje podatke, iako opreza nikada dosta! Na osjetljive podatke treba paziti usprkos rečenom, ali ćete biti „mirniji“ kada znate da se ne možete tako lako zaraziti virusom.

6) Mogu li se na Linuxu igrati igre?
Linux nije zamišljen kao igraća mašina, ali je odgovor – da. Prije je Linux bio kategoriziran i marginaliziran, posebice od zagriženih gamera, jer se na njemu nisu mogle igrati igre. Mogli ste igrati razne igrice koje su dolazile sa Linuxom ili su se pokretale u Flashu, no to nije bilo to. „Prave igre“ niste mogli igrati. No, situacija je danas potpuno drugačija. Linux vam dozvoljava da igrate najnovije naslove bez nekih većih problema. Ne garantiramo da će vam sve i jedna igra raditi, no velika većina hoće.

Postoje dva načina na koji možete instalirati igre. Prvi način je putem WINE-a (WINE – Wine Is Not Emulator). On vam služi kao layer (razina) koja povezuje igru i Linux, odnosno stvara dodatnu razinu zbog koje ste mogli igrati igre. WINE nije baš jednostavno objasniti u nekoliko rečenica, no najbolje ga je zamisliti kao „platformu“ koju ste instalirali na Linuxu i na kojoj ste pokretali igre. Putem WINE-a ste mogli bilo koju aplikaciju napravljenu za Windowse jer je WINE povezivao Linux i dotičnu aplikaciju ili igru. Također, Steam je napravio platformu za Linux na kojoj možete igrati sve igre koje se i inače skidaju i igraju preko Steama i tu se radi o AAA igrama, odnosno najnovijim i najskupljim naslovima koji izlaze na tržište. Stoga, reći da na Linuxu nije moguće igrati igre je potpuno besmisleno i netočno. Svakim danom sve je više igri koje možete igrati na Linuxu, no moramo napomenuti da postoje određene razlike u performansama. Na istom računalu, sa istim postavkama, vrlo vjerojatno će igra imati na Windowsima više sličica u sekundi nego ona na Linuxu. Tu govorimo o razlici od svega 3-5 FPS-a, no nekima bi to moglo zasmetati. Ako imate jedna 25-30 FPS-a, razlika od 5 FPS-a je velika i ne želite ju. Ali ako imate malo jači stroj i igre možete igrati na 50-60 FPS-a, ne morate se bojati za performanse jer su razlike praktički nevidljive vašem oku.

7) Kako probati Linux bez instalacije?
Mnoge Linux distribucije imaju mogućnost probavanja operativnog sustava bez da instalirate isti na računalo. Možda vam je na pamet pala ideja da instalirate Virtual box i u njega instalirate Linux distribuciju koju biste željeli probati, no postoji mnogo lakši način. Kada nađete Linux distribuciju koja bi vam mogla biti zanimljiva, sve što trebate napraviti je otići na službenu web stranicu te distribucije i skinuti ju na računalo. Točnije, skinuti ISO datoteku koju zatim trebate „instalirati“ na USB stick ili snimiti na CD/DVD i ponovno pokrenuti računalo. Kada se pojavi „boot screen“, dovoljno je stisnuti bilo koju tipku na tipkovnici i pokrenuti će se učitavanje Linuxa. Već na prvom ekranu ćete moći odabrati jednu od opcija – instaliranje Linuxa ili „Live CD/DVD“. Druga opcija je ta koju tražite. Kada odaberete Live CD otvoriti će vam se Linux i moći ćete isprobati 95% stvari koje inače Linux nudi. Moći ćete vidjeti alate s kojima dolazi, kako radi, kako sve to zapravo izgleda i slično. Dajte si malo vremena i detaljno pogledajte distribuciju.

Ako vam se ne sviđa, tražite dalje. Ako vam se sviđa, na desktopu najčešće imate ikonicu CD-a na koju možete kliknuti i pokrenuti „pravu instalaciju“ Linuxa. Naša preporuka je, ako se ne želite skroz odreći Windowsa ili OS X-a, da napravite dual-boot. Točnije, da na računalo instalirate dva OS-a i prilikom paljenja računala odaberete OS koji želite pokrenuti. Vjerujemo da je to najbolje rješenje za one neodlučne ili one koji na Windowsima žele igrati igre, a sve ostalo raditi na Linuxu, te one koji dijele računalo sa ostatkom obitelji pa ne mogu skroz izbrisati „stari“ OS i zamijeniti ga Linuxom. U svakom slučaju, postoje mnoge opcije, a na vama je da odaberete onu najbolju i najprihvatljiviju za vas.

8) Da li je Linux kompatibilan sa drugim OS-ovima?
Generalno govoreći – da. Linux je kompatibilan u određenim segmentima sa ostalim operativnim sustavima na tržištu. Tu ne govorimo samo o Windowsima i OS X-u, nego i o Solarisu, FreeBSD-u i drugima. Kada kažemo da su Linux i ostali operativni sustavi kompatibilni, morate shvatiti da govorimo o podacima koje možete prebacivati sa OS-a na OS, formatima datoteka koje su jednake na svim OS-ovima … Primjer – ako napravite na Windows OS-u tekstualni dokument i spremite ga u formatu.doc, taj isti dokument ćete moći otvoriti i na Linuxu i OS X-u i Solarisu … Postoje određeni standardi koji su opće prihvaćeni i koje operativni sustavi moraju slijediti. Zapravo, ne moraju, no samim time si jako otežavaju situaciju i tjeraju korisnike. Kompatibilnost ovog tipa ipak daje određenu sigurnost i nudi alternative.

Odličan primjer je bio u Njemačkoj kada je cijeli jedan grad, odnosno gradska uprava od nekoliko tisuća službenika, prešla na Linux OS. Podaci koje su dobivali bili su zapisani u standardne datoteke u standardnim formatima, a oni su i dalje poslovali kao da se ništa nije dogodilo. Da, prijelaz na Linux OS, odnosno općenito open source rješenja, nije prošao baš glatko i bez problema, no kada su svi problemi riješeni, poslovanje je bilo kontinuirano. Sve u svemu, ne morate se bojati da nećete neki format moći otvoriti. Hoćete, samo je pitanje s kojom datotekom. Na Windowsima dokumente, prezentacije i tablice otvarate sa Microsoftovim Officeom, na Linuxu ćete sa LibreOfficeom. Na Windowsima glazbu slušate preko iTunesa, na Linuxu ćete preko Amaroka ili nekog drugog playera. PSD datoteke iz PhotShopa možete otvoriti sa GIMP-om što je dovoljan dokaz da i specifične aplikacije koje rade isključivo na Windowsima imaju svoje alternative, odnosno alate na Linuxu koji mogu otvoriti te datoteke. Druga je priča mogućnost Photoshopa i GIMP-a.

9) Koliko često Linux zahtjeva nadogradnju?
To ovisi isključivo o distribuciji koju instalirate. Neke Linux distribucije su jako predvidljive i imaju točne mjesece u godini kada izdaju nove verzije, a neke distribucije dolaze svakih godinu dana. Ubuntu je odličan primjer distribucije koja redovito izlazi. Svakog travnja i listopada (svakih 6 mjeseci) dolazi novi Ubuntu. U međuvremenu ćete imati razne zakrpe koje možete instalirati, no to je zanemariva količina nadogradnji. Svaka distribucija na tjednoj bazi dobiva zakrpe, dok veće promjene ne dolaze tako često.

Postoje i LTS (Long term support) distribucije koje su po 2-3 godine na tržištu i tokom tog razdoblja dobivaju spomenute tjedne ili dnevne zakrpe. LTS su odlične distribucije jer ste sigurni da narednih X godina imate podršku, znate da će se riješiti svi poznati bugovi i ukoliko vam računalo dobro radi sa tom distribucijom, da ga nećete morati reinstalirati ili posebno čistiti. Redovno uklanjanje nepotrebnih datoteka će biti sasvim dovoljno da računalo radi kao i prvog dana kada ste ga instalirali – brzo i glatko. S druge strane, postoje neke manje popularne distribucije koje izdaju „velike“ nadogradnje svaka 3 mjeseca. Takvih distribucija se najbolje za početak kloniti jer one zahtijevaju često „reinstaliranje“ sustava, skidanje zakrpa i slično. Ono što izuzetno cijenimo kod nadogradnje Linuxa je da ne morate sve reinstalirati kada dođe nova verzija OS-a nego možete staru nadograditi i „dobiti“ novi OS.

10) Da li je Linux u potpunosti legalan?
Da, da i da. Linux kao takav je open source projekt i na njemu se zasnivaju distribucije koje su besplatne, koje besplatno možete skinuti sa Interneta, koristiti, nadograđivati, izmjenjivati i raditi praktički što god želite. Ne smijete zarađivati na njemu i ne smijete prekršiti još par pravila iz EULA-e, no to vas ne treba previše zabrinjavati. Sve što morate znati je da je Linux besplatan, da su aplikacije za njega (u pravilu) besplatne i da sve što skidate sa službenog repozitorija je legalno. Postoje određene iznimke, odnosno Linux distribucije i aplikacije koje se plaćaju, no to su specijalizirani operativni sustavi i aplikacije i vrlo vjerojatno se nećete s njima susreti.

Jedan od njih je Red hat linux koji se prvenstveno koristi za servere i u velikim kompanijama kojima nije problem platiti par stotina dolara za licencu. Vi kao „običan“ korisnik nemate potrebe za time i imate na raspolaganju 100-200 različitih Linux distribucija koje su i više nego dobre i potpuno besplatne. Spomenuli smo neke – Ubuntu, Mint, Fedora, Arch, Gentoo … Linux bi, po nama, trebao biti sastavni dio osnovnih i srednjih škola jer bi tako uštedile na tisuće kuna koje ustanove možda troše na plaćanje licenci i plaćanje zaštićenog softvera, a postoje alternative na Linuxu. No, stvar je mnogo kompleksnija, pa nećemo ulaziti u tu tematiku. Sve u svemu, nadamo se da ste dobili sve potrebne odgovore i da ćete probati barem jednu Linux distribuciju. Nemate što izgubiti, a možete dobiti puno toga.

piše B.P.