Mnogo je Linux distribucija, no Fedora definitivno spada u top 10 najboljih. Ne samo po broju skidanja (op.a. trenutačno je na sedmom mjestu), nego i po kvaliteti. Svaka verzija Fedore je stabilna, dobra za svakodnevno korištenje, dobra za učenje Linuxa i odlična za komercijalnu upotrebu ukoliko ne smijete / ne možete koristiti Windowse ili OS X.
Ipak, mi smo preskočili nekoliko verzija Fedore iz razloga što se od verzije 22 dosta sporo boota na tvrdim diskovima. Programeri koji razvijaju Fedoru su u verziji 22 izbacili ključnu funkcionalnost „systemd-readahead“ zbog koje se Fedora sporo bootala. Na SSD-ovima se boota unutar 10 sekundi, to nije upitno. Objašnjenje koje su dali je dosta čudno – oni tvrde da se danas više HDD-ovi ne koriste i da se ne isplati razvijati dotična funkcionalnost kako bi se Fedora bootala 5 ili 10 sekundi brže na tvrdim diskovima. Mnogima je to zasmetalo jer su HDD-ovi zastupljeni mnogo više nego SSD-ovi, ali dobro. Što je tu je. Fedora je izuzetno dobra i stabilna distribucija, ali vrijeme paljenja je moglo biti mnogo kraće.
Fedora 25: Noviteti u verziji 25
Vjerojatno najveći novitet u ovoj verziji je „Wayland“. Riječ je o novom defaultnom protokolu za prikaz slike (ekrana), koji bi trebao riješiti probleme koje je imao X.org. Dotični X.org je napravljen davno prije i više nije dorastao modernim potrebama koje korisnici imaju. U kratkim crtama mogli bismo reći da su X.org i Wayland tehnologije zadužene za „iscrtavanje“ GUI-ja, no pripadaju drugim vremenima. X.org je bio prvi i radio je na jedan način, a sada je došao Wayland koji radi na drugi – i mnogo efikasniji – način. Tako da se radi o velikoj promijeni.
Jedini problem koji trenutačno postoji je što ga Nvidia i ATI još nisu 100 posto podržali, odnosno tek će sa novim driverima doći puna podrška za ovaj novi display protokol. Ipak, za sada se sve čini stabilno, nema nekih velikih bugova ili problema.
Nadalje, Fedora dolazi sa novom Linux jezgrom 4.8.6, Mozillom 49, LibreOfficeom 5.2.3.3, Rhythmboxom 3.4.1 i sa GNOME-om 3.22.1. Uz to, GNOME software center napokon u potpunosti podržava Flatpack upravljanje paketima (instaliranje/deinstaliranje), što je odlična vijest. Flatpack je nešto slično snappy paketima u Ubuntuu, a omogućava programerima da u aplikaciju zapakiraju i dodatne libraryje sa drugih distribucija koje su potrebne da bi aplikacija dobro radila i da se sve dobro pokrene na ovom operativnom sustavu. Mi smo testirali 64-bitnu verziju sa GNOME-om i ISO iznosi oko 1.4 GB. Skinuti ga možete ovdje.
Fedora 25: Instalacija i prvo paljenje
Instalacija Fedore koristi sustav „Anaconda“ koji ponekad može biti zbunjujući jer instalacija ne ide korak-po-korak nego sve imate na jednom ekranu. Idete „naprijed-nazad“ kroz segmente instalacije i uvijek se vraćate na glavnu meni, no nije ništa prekompleksno. Samo je drugačije nego na ostalim distribucijama. Ono što nama smeta kod Anaconde je što se godinama ne mijenja nego je konstanta – sve ide naprijed osim dotičnog installera. Očekujemo da se ipak u bližoj budućnosti malo modernizira i da radi još bolje i brže. Ili da bar promijene način instalacije.
Kao što smo spomenuli, mi smo koristili distribuciju sa GNOME-om (verzija 3.22 „Karlsruhe“). Kada smo prvi puta pokrenuli OS jedino novo što smo primijetili je novi wallpaper koji izgleda super. No sve ostalo je više-manje kao i u ranijim verzijama. U gornjem lijevom kutu „Applications“, s desne strane dodatni meniji za Internet/zvuk i ostalo i to je to. Vrlo čista radna površina kao što i očekujemo od jedne ovakve distribucije.
Unutar menija možete naravno naći sve što vam treba – od postavki do relativno velikog spektra aplikacija koje dolaze sa instalacijom. Mi preferiramo ipak minimalan set aplikacija, dok Fedora dolazi sa nešto širim spektrom aplikacija, ali to nije problem. Uvijek možete ukloniti ono što vam ne treba i instalirati ono što vam treba. Putem terminala ili softverskog centra.
Fedora 25: Multimedija i Flash
Fedora 25 ne dolazi sa instaliranim softverom za reprodukciju raznih multimedijalnih kodeka, pa ćete to morati sami instalirati. Nije teško – samo odaberite player koji vam odgovara (npr. VLC) i instalirajte ga. Mi nismo previše zahtjevni po tom pitanju, pa sa spomenutim playerom gledamo filmove, serije, slušamo glazbu …
Za Adobe flash jednostavno instalirajte neki preglednik i sa njime odmah flash podršku i sve će raditi. Barem mi nismo primijetili bilo kakve probleme. Nismo fanovi flasha, ali ne možemo pobjeći od činjenice da na Internetu još uvijek ima puno flash sadržaja. Mi smo još probali instalirati i koristiti Skype (stariju verziju) i sve je prošlo u redu. Znali smo ponekad imati problema sa pozivima unutar Skypea, no njih trenutačno nismo uočili. Od ostalih softvera tu su vam spomenuti LibreOffice, Rhythmboxom, Terminal … i sve ono što standardno dolazi s njome. Prođite kroz menije i sve će vam biti jasno.
Fedora 25: Performanse
Performanse su solidne, iako mogu biti bolje. Ono što nas muči je spomenuti boot time, odnosno vrijeme pokretanja. Ubuntu 16.10 sa GNOME-ome i Fedora 25 sa GNOME-om se podižu za otprilike 32 sekunde i 42 sekunde. Naravno, Fedori treba 10-ak sekundi više. Tu govorimo naravno o OS-u instaliranom na HDD-u. Negdje su te razlike i veće od 15 sekundi u odnosnu Fedore i drugih distribucija. Ako vam to ne smeta, jednostavno zanemarite taj dio. Nas smeta jer su se starije verzije brže bootale, odnosno svaka nova inačcie Fedore se sve duže i duže pokreće.
Što se tiče zauzeća memorije, Fedora traži otprilike 800-1000 MB RAM-a. U usporedbi sa nekim drugim OS-ovima to je super, a u odnosu na neke druge distribucije postoji određeno povećanje. Tako možete koristiti Ubuntu i Mint (novije verzije) sa manje od 750 MB RAM-a. Ipak, danas je standard barem 4 GB memorije, tako da s ovime nitko ne bi trebao imati problema. Osim ako ne instalirate Fedoru na neki stariji stroj što vam ne bismo preporučili bez barem 2 GB memorije.
S druge strane, Fedora troši jako malo procesorske snage. Ukoliko nema otvorenih aplikacija, najčešće je zauzeće CPU-a između 0 i 1 posto. Kada koristite aplikacije taj postotak se penje, ali novije generacije procesora i3/i5/i7 ne bi trebale imati nikakvih problema sa ovim operativnim sustavom.
Prepoznavanje hardvera
Iako o ovome više ne bi trebalo pisati, ipak ćemo napisati koju riječ. Današnje Linux distribucije bez problema prepoznaju 99 posto hardvera. Ono što ne prepoznaju je ili staro ili morate instalirati drivere ili jednostavno ne postoji podrška za Linux. Sva sreća, takvih je uređaja jako malo. Prije smo često imali problema sa raznim modulima u laptopima (Wi-Fi, BT, touchpad …) no to je sada prošlost. Ako i imamo kakvih problema to je onda sa touchpadom kojeg treba naknadno instalirati ili sa zvukom. No to su sitnice koje riješite u svega par minuta. Linux je više-manje plug-n-play. Instaliraj i počni koristiti. U hodu ćete ispraviti ono što vam smeta ili nedostaje.
Sve u svemu, jako smo zadovoljni sa ovom distribucijom. Osim sporog bootanja, i nemamo nekih zamjerki na nju. Stabilna je, brzo i sigurno radi, imate na raspolaganju širok spektar aplikacija za instalirati i koristiti … Ako vas netko tko želi probati Linux priupita koju distribuciju instalirati, slobodno mu preporučite Fedoru. Neće se razočarati.
Autor: B.P.
