Istraživači sa Sveučilišta Harvard, Sveučilišta Oxford, Sveučilišta Western Sydney, Kraljevskog fakulteta i Sveučilišta u Manchesteru proveli su istraživanje o utjecaju interneta na mozak, a rezultati nisu blistavi.
Naime, studija u kojoj je sudjelovalo nekoliko stotina ispitanika otkrila je kako ljudi koji Internet koriste intenzivno imaju goru koncentraciju ili pamćenje od ljudi koji na webu vrijeme provode umjereno ili rijetko.
Internet may be changing the brain – We all knew it for a while. Scientists from Western Sydney University, Harvard University, Kings College, Oxford University and University of Manchester conducted research to prove it. https://t.co/cKOLWnBAAq pic.twitter.com/3C97xsty9d
— Andreas 💡 (@andreasofthings) June 6, 2019
„Ključni nalazi ovog izvješća su da visoke razine upotrebe interneta doista mogu utjecati na mnoge funkcije mozga. Na primjer, neograničena struja poticaja i obavijesti s interneta potiče nas na stalno držanje podijeljene pažnje – što onda može smanjiti našu sposobnost za održavanjem koncetracije na jednom zadatku“, istaknuo je predstavnik Western Sydney Universityja Joseph Firth.
Najugroženija skupina su djeca, jer ona tek razvijaju određene mentalne vještine i koncentraciju. Zato Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) u svojim smjernicama preporučuje da djeca između dvije i pet godina pred ekranom ne provode više od sat vremena dnevno.
📱this user spends way too much time on the internet
— elle (@arthoebts) June 4, 2019
Profesor Jerome Sarris, voditelj istraživanja, ima rješenje za naše pretjerano korištenje interneta.
„Bombardiranje stimulacijama s interneta i instagramizacija društva imaju sposobnost promjene strukture i funkcioniranja mozga, ali i promjene našeg društva općenito. Kako biste minimizirali potencijalne negativne učinke intenzivnog korištenja interneta, predlažem vježbanje koncentracije i tehnike “internetske higijene” koje obuhvaćaju smanjivanje obavljanja više zadataka istovremeno (multitasking), osvještavanje stalnog provjeravanja ekrana te smanjenje korištenja pametnih uređaja u večernjim satima uz istovremeno povećanje direktnih interakcija s drugim ljudima“, dobronamjerno govori Sarris.
Još kada bismo se cjelodnevnih boravaka na internetu mogli olako odreći – gdje bi nam bio kraj…
Piše: D.S.
