Početkom 21. stoljeća mnogi od nas na internet su se spajali putem kabela i telefonskih linija, a prijenos podataka putem mreže bio je iznimno spor. Da dočaramo, da bi se otvorila neka fotografija na internetu često su trebale minute, a nerijetko i deseci minuta. Danas, u 2020. godini kliknemo na fotografiju i ona nam se otvori gotovo u isti trenutak kada smo kliknuli. Mreže su u proteklih 20 godina znatno napredovale, a s njima i sami korisnici interneta – koji je danas ogromno.
Zanimljivo istraživanje napravljeno je na područje Europske Unije u kojem se pokušalo doznati koje su to navike ovdašnjih stanovnika po pitanju interneta. Istraživanje je proveo Eurostat, a bilo je rađeno na stanovnicima Europe u rasponu godina od 16 do 74. Dakle, fokus istraživanja bio je saznati koliki postotak ljudi u Europi koristi internet i za što se internet najviše koristi.
U posljednja 3 mjeseca, ljudi u rasponu od 16 do 74 godine najviše su internet koristili Šveđani (njih čak 98 posto), dok je najmanje korisnika interneta u postotku stanovništva države bilo u Bugarskoj (tek 68 posto). Prosjek Europske Unije kreće se oko 87 posto, a Hrvatska se nažalost smjestila ispod prosjeka Europe.
U Hrvatskoj je internet u posljednja 3 mjeseca koristilo 79 posto ispitane populacije, što je za gotovo 10 posto manje od prosjeka Europe. Ipak, veseli činjenica da se ta brojka u Hrvatskoj iz godine u godinu popravlja – pa smo tako 2007. godine bili na samo 57 posto, 2013. godine skočili smo na 75 posto – da bi danas bili na 79 posto.
Promatramo li navike stanovnika Europe, internet se najviše koristi za provjeravanje emailova (75 posto), zatim za pronalaženje informacija o robama i uslugama (69 posto), dok se na treće mjesto smjestilo dopisivanje putem aplikacija sa 67 posto. Istraživanje je pokazalo kako veliki dio stanovnika Europe internet također koristi za bankarske usluge (58 posto) te za zdravstvene usluge i podatke (55 posto).
Podaci dobiveni istraživanjem jasno ukazuju na to kako se internet najviše koristi u najrazvijenijim zemljama, dok je najmanji postotak korisnika u onim manje razvijenim državama – što može ukazivati i na nedostatak kvalitetne infrastrukture i nedostupnost interneta u nekim dijelovima zemlje.
Piše: Marko Županić
