Što to zajedničko imaju mramorne ploče, banane i zračne luke?
Svi emitiraju nisku razinu zračenja i to konstantno. Međutim nitko se neće zabrinuti zbog mramornih ploča u svom uredu, ili banana na svom stolu. Ali jedan od tih izvora je sve češći uzrok zabrinutosti i tjeskobe, a to su sigurnosni skeneri u zračnim lukama.
Ova zabrinutost se najčešće temelji na upozorenjima koje davatelji zdravstvenih usluga govore u vezi medicinskih rendgen zraka. Upravo su preporuke medicinske struke da se bolesnici podvrgavaju rendgenskom snimanju samo kada je to zaista neophodno. No, trebaju li ljudi biti zabrinuti i zbog sigurnosnih skenera u zračnim lukama?
Na sreću, nema potrebe za brigom, rekao je dr. Lewis Nelson, profesor i voditelj hitne medicine na Medicinskoj školi Rutgers New Jersey. Zračenje je opći pojam za različite vrste pokretne elektromagnetske energije: ionizirajuće zračenje (što emitiraju rendgenski uređaji) i neionizirajuće zračenje (koje uključuje radio i magnetske valove). Ključna razlika između ionizirajućeg i neionizirajućeg zračenja je razina energije koju prenose. Ionizirajuće zračenje ima dovoljno energije da udalji elektrone od atoma, stvarajući slobodne radikale. Tako ove kemijski reaktivne čestice mogu oštetiti DNA i povećati rizik od raka kod ljudi.
No, ionizirajuće zračenje ima stvarni utjecaj na naše zdravlje samo kada se prima u visokim dozama. A u rendgenskim aparatima na zračnim lukama, unatoč tome što otprilike polovica skenera emitira ionizirajuće zračenje, doza jednostavno nije dovoljno za tjelesna oštećenja, rekao je Nelson. (Otprilike polovica skenera koristi tzv. “milimetarske valove”, oblik neionizirajućeg zračenja.)
Dok pacijenti možda imaju pravo biti zabrinuti zbog količine medicinskih rendgenskih zraka koje primaju, količina zračenja koju zrači rendgenski snimak zračne luke je vrlo malena. Usporedbe radi, rendgenski snimak prsnog koša izlaže pacijente otprilike 1000 puta većem zračenju od skenera u zračnoj luci.
I što je još zanimljivije, putnici su zapravo izloženiji daleko više zračenje pri samom letu avionom, rekao je Nelson. Svaka minuta u zrakoplovu donosi otprilike istu dozu zračenja kao i jedan rendgenski snimak zračne luke.
Prema jednom istraživanju NASE većina hrane sadrži male količine radioaktivnih molekula ugljika-14 i kalija-40. Zapravo, mnogi predmeti, uređaji i tvari s kojima se svakodnevno susrećemo emitiraju zračenje, kao npr. tlo, pločnici, ceste i zgrade, pa čak i zrak koji udišemo su blago radioaktivni.
U usporedbi sa svim tim zračenjem, rendgenski skener emitira beznačajnu količinu, rekao je Nelson. To vrijedi čak i za osobe koje se moraju dodatno čuvati izloženosti zračenju, kao što su trudnice i bebe. “Jer doza čini otrov”, tvrdi dr. Nelson, “sve je otrovno ako konzumirate u prevelikoj dozi. Pa prema tome, sve je i netoksično ako imate dovoljno nisku dozu.”
Piše: A.M.
