Profesionalcima i poklonicima digitalnih industrija, VR-a i gaming kulture Animafest Zagreb i ove godine nudi niz zanimljivih projekcija, radionica, prezentacija i instalacija kroz koje se posjetitelji mogu „priključiti“ na svjetske trendove sve intenzivnijeg korištenja animacijskih talenata u proizvodnji videoigara, kao i osvijestiti snažne povratne utjecaje što ih videoigre i računalna animacija ostavljaju na umjetnički animirani film.
Prije svega, zanimljiv, kvantitativno još uvijek ne toliko čest, ali sve značajniji fenomen prisutnosti stop-animacije u videoigrama Animafest 2018 istražit će kroz već tradicionalnu Radionicu izrade računalnih videoigara u suradnji s FER-om, ALU-om i ADU-om koju ove godine vode Darko Masnec, animator i „prvi hrvatski doktor videoigara“, i game designer Onat Hekimoglu, autor projekta Harold Halibut.[1]
Rukom rađena avantura njemačkih developera Slow Bros., Harold Halibut je oblikovan od lutaka i različitih materijala (drvo, glina, metali, tekstili) te oslonjen na autorefleksivni humor s naklonom prema klasicima žanra poput Space Questa, pa će Hekimoglu, inače strastveni ljubitelj zlatnog vremena point and clicka, svakako imati što podijeliti s našim mladim i talentiranim aspirantima na jedno od najprestižnijih zanimanja u suvremenom svijetu.
A kada već govorimo o avanturističkim klasicima, u filmu The Death, Dad & Son (Veliko natjecanje kratkometražnog filma) Vincenta Paronnauda zvanog Winshluss, francuskog strip-autora nominiranog za Oskara i Zlatnu palmu, nemoguće je ne osjetiti snažan utjecaj lika i djela Mannyja Calavere iz legendarnog LucasArtsovog Grim Fandanga. Riječ je o obiteljskoj zagrobnoj priči o ocu i sinu prema motivima Paronnaudova stripa Welcome to the Death Club – Father and Son. Računalno animirani segmenti filma The Blissful Accidental Death (r. Sergiu Negulici, Veliko natjecanje kratkometražnog filma) perspektivom pak nezaobilazno podsjećaju na cijenjeni The Last Express Jordana Mechnera.
Harold Halibut nije međutim jedina stop-animacijska igra o kojoj će biti riječi na predstojećem Animafestu. Tu je i projekt Vokabulantis Johana Oettingera[2] – epizodna igra koja spaja lutka-film i puzzle PC platformer (planirane su i verzije za konzole) pri razradi teme jezične komunikacije, nastojeći ideje učiniti interaktivnima.
Ovo single-player iskustvo u kojem igrač pokreće dva lika nužna za uspješno rješavanje zagonetki nadahnuto je point and click igrama Amanita Designa (npr. Machinarium), kao i platformerima u stilu Little Big Planeta i The Cavea. Kako je Oettinger već nagrađivani redatelj lutka-filmova, nije nemoguće da ova igra postigne uspjeh indie hitova poput onih Playdeada i ubuduće bude smatrana još jednim argumentom u prilog teze kako igre mogu biti art. Harold Halibut i Vokabulantis bit će posebno predstavljeni u sklopu programa Animafest PRO, u kinu Tuškanac u subotu 9. lipnja.
Tijekom proteklih izdanja Animafest Zagreb afirmirao se i kao jedno od središnjih mjesta susreta građana s VR iskustvom kao sredstvom umjetničkog izraza. Ove godine u suradnji s partnerskim Legame Studiom, vodećim pružateljem VR usluga u Hrvatskoj, Animafest u Tunelu Grič predstavlja animiranu instalaciju Nothing Happens Urija i Michelle Kranot, nagrađenu i na prestižnom filmskom festivalu u Veneciji. Instalacija, pogonjena vrhunskim HTC Vive uređajima, bit će upotpunjena kompletnom scenografijom u prostoru tunela.
Druga VR instalacija, ovoga puta uz pomoć popularnog Oculus Rifta, nadovezuje se na jednu od glavnih atrakcija Animafestovog Velikog natjecanja dugometražnog filma – film Isle of Dogs proslavljenog američkog režisera Wesa Andersona. Smješten u distopijsku budućnost, ovaj film također rađen tehnikom stop-animacije prati dječaka koji nakon protjerivanja pseće vrste s japanskog otočja traga za svojim najdražim ljubimcem. Pseći likovi, kojima su glasove među ostalima posudili Edward Norton, Bryan Cranston, Bill Murray, Scarlett Johansson, Tilda Swinton i Yoko Ono, protagonisti su VR making off-a u kojem opisuju svoje iskustvo rada na filmu. Nezaobilazno iskustvo za poklonike ne samo za Oscara višestruko nominiranog Andersona, već i psećih ljubimaca.
Na Animafest se ove godine u Veliko natjecanje kratkometražnog filma vraća i Nikita Diakur, prošlogodišnji dobitnik posebne nagrade žirija za inovativnu Rugobu. Njegov novi film Fest svojevrsni je nastavak toga istraživanja mogućnosti kompjutorske animacije u kombinaciji dinamičke simulacije i digitalne “lutke na koncu” u programu Cinema 4D. Likovi i objekti jedinstvene estetike ružnoga dijelom su razgrađeni na svoje vektorske šavove, a ukupni pristup može podsjetiti i na modersku scenu videoigara.
Ovo istraživanje softverskih mogućnosti u umjetničkom stvaralaštvu koje se koristi algoritmima za simulaciju gravitacije, trenja, napetosti i vjetra kao osnovnom metodom ulazi u samu strukturu digitalnog koda. Uobičajena „pozadina“ grafičkog prikaza, pokretač (engine), modeliranje dinamičke tkanine (cloth dynamics) ili simulacija čestica (particle system), upareni s izostavljanjem tradicionalnih animacijskih međupoza stvaraju jedinstven doživljaj pa Festom Diakur produbljuje svoju poetiku koja moguće predstavlja i posve novi stil upotrebe računala u animiranom filmu. Film je odabran i u službeno natjecanje najvećeg svjetskog festivala animacije u Annecyju.
Mnogi su autori animiranih filmova iz ovogodišnjih Animafestovih prestižnih natjecanja talent prethodno brusili, ili ga još uvijek bruse, upravo u gaming industriji. Iranac Mojtaba Mousavi (film Mr. Deer iz Velikog natjecanja kratkometražnog filma), 3D-umjetnik i dizajner likova donosi nam alegorijsku priču koju smješta u dehumaniziranu podzemnu željeznicu u kojoj su ljudi poprimili antropomorfna obličja i potpuno se predali krađi, nasilju, napastovanju i ignoriranju tuđe nesreće.
Legenda ruske animacije Ivan Maksimov (film Alternative Walk iz Velikog natjecanja kratkometražnog filma), dobitnik Zlatnog medvjeda u Berlinu, raketni je inženjer i također dizajner videoigara (point and click avantura Full Pipe), a iskustva s gaming industrijom ima i Slovenac Dušan Kastelic.
Njegov film The Box (Veliko natjecanje kratkometražnog filma) prikazuje isprazno vegetiranje ukorijenjenih plosnatoglavih kreatura čiju dinamiku narušava dječak potpuno različit od svoje zatvorene sredine. Riječ je o metafori na zatupljujuću ideologiju, strah i podčinjavanje, odnosno važnost humane slobode i znatiželje.
Film je rađen u Kastelicovom studiju Bugbrain u računalnom programu Blender. Samouki Ukrajinac Stas Santimov ima slična gejmerska iskustva, a u filmu Eluvium – Regenerative Being (Veliko natjecanje kratkometražnog filma) nastavlja svoju poetiku animiranog stripa, ovoga puta u narativnom glazbenom videu za glazbu američkog ambijentalnog muzičara Matthewa Coopera. Film je u najvećoj mjeri inspiriran pričama Edgara Allana Poea. Meksikanac Victor Orozco Ramirez je pak u filmu 32-Rbit (Veliko natjecanje kratkometražnog filma) ispisao kritički metafilmski esej u crno-bijeloj rotoskopskoj tehnici, animirajući preko dokumentarnih snimaka samoubojstava, tragedija, emocionalnih ispada i drugih “sadržaja” kojima nas privlače YouTube i slični videoservisi. Eksperimentalan, ali figurativan, film kritički analizira agresivni učinak interneta i računala na ljudsku memoriju, znanje, želje i ukuse.
Ni u Natjecanju studentskog filma, poznatom po radikalnim poetikama, snažnim koloritima i beskompromisnom služenju svim dostupnim tehnikama 2D i 3D animacije, kao i šokantnim i neočekivanim fabulama, ne nedostaje gejmerske inspiracije. Najbolji primjer predstavlja film Boom kineske umjetnice Zyn koja se izravno nadahnula pixel-art arkadama, dok je Diego Porral u filmu A Day in the Park zamislio kako ćemo jednoga dana, kao djedovi i bake, sa sjetom unucima pričati o iPhoneu 7, dok će oni nezainteresirano plahutati još nesagledivim obzorima virtualne stvarnosti.
Generalne preporuke iz ovogodišnjeg programa Animafesta za gejmere svakako moraju uključiti i kultni psihološki anime horor Perfect Blue kojega se barem jednom u životu mora vidjeti i čuti u mračnoj kino-dvorani. Ova priča o bivšoj J-POP pjevačici, sada glumici koja se uz izazove novoga posla mora nositi i s tajanstvenim stalkerom zbog kojega gubi dodir s realnošću inspirirana je ambivalentnim odnosom stvarnosti i zamišljaja u djelima Philipa Dicka. Izuzetno utjecajan (popis obožavatelja uključuje Darrena Aronofskog i Madonju), film je lansirao karijeru svoga, nažalost prerano preminulog redatelja Satoshija Kona, a privukao je i mnogo kritičke pozornosti kao alegorija o suvremenom potrošačkom reality društvu.
Talijanski kvartet Alessandro Rak, Ivan Cappiello, Marino Guarnieri i Dario Sansone u Zagreb pak dolaze sa Cinderella the Cat (Veliko natjecanje dugometražnog filma), potpuno moderniziranom varijacijom znamenite bajke u znanstvenofantastičnom ruhu nastalom kreativnim animacijskim pristupom koji kombinira klasične i računalne tehnike s atraktivnim glazbenim brojevima i raskošnim osvjetljenjem. Poprište filma tehno-futuristički je brod zarobljen u napuljskoj luci, opsjednut hologramima zaboravljene povijesti, a njegova fabula posvećena je kćeri pokojnog znanstvenika ostavljenoj na milost i nemilost maćehe, sestara i mafijaškog bossa.
Naposljetku, o nužnosti transmedijalnog i međuplatformskog promišljanja suvremenog pripovijedanja u sklopu Animafesta 2018. mogu se uvjeriti i posjetitelji izložbe Einara Baldvina, nagrađivanog losangeleskog animatora islandskog podrijetla (The Pride of Strathmoor), osnivača studija GLAS Animation i suradnika Applea, koji izlaže svoje crteže i grafike pod nazivom The Crawling King iz istoimenog grafičkog romana mračne epske fantastike koji će također biti predstavljen u sklopu festivala. Otvorenje izložbe u Kulturnom centru Mesnička je u utorak 5. lipnja.
- Svjetski festival animiranog filma – Animafest Zagreb 2018. održava se od 4. do 9. lipnja u kinima Europa, Tuškanac i Kinoteka te na brojnim drugim gradskim lokacijama. Filmski program čini više od 350 filmova iz preko 76 svjetskih zemalja, a uz prestižna natjecanja u kojima sudjeluju oskarovci i zvijezde globalne animacijske scene, tu su i središnji tematski program posvećen hororu u animaciji, multimedijalna proslava 50. obljetnice Profesora Baltazara, retrospektivni programi posvećeni svjetskim i hrvatskim klasicima te baltičkim kinematografijama, open airovi i animacikliranje, izložbe i radionice te program za profesionalce Animafest PRO, kao i bogat Program za djecu i mlade. Ulaznice se prodaju u sustavu Kupiulaznicu.hr.
[1] http://haroldhalibut.com/
[2] https://www.vokabulantis.com/
P.R.
