Koliko RAM-a imate u svom računalu? High-end radne stanice najčešće imaju 32 GB RAM-a, dok neka cutting-edge računala imaju i do 64 GB. Prosječno računalo ima oko 8 GB RAM-a, a stariji laptopi između 2 i 4 GB. No, to nije ni blizu 1 terabajta memorije!
Nadalje, prije 10-ak godina, prosječno računalo je imalo tvrdi disk sa 128/256 GB prostora. Danas možete kupiti diskove s 8 ili 16 terabajta. Hoćemo li vidjeti takav skok u korištenju memorije kroz idućih 5 do 10 godina? Teško je reći što budućnosti nosi, ali hajdemo pogledati kako izgleda 1 TB RAM-a i što biste sve mogli napraviti s time.
Kako izgleda 1 TB RAM-a?
Možda ste ovu sliku vidjeli na Internetu, odnosno društvenim mrežama. Posebno u nekim IT/tech Facebook grupama:
Ona pokazuje server sa 16 memorijskih banaka, od kojih svaka ima 3 memorijska modula (1 x 32 GB i 2 x 16 GB). To znači 64 GB RAM-a po jednoj memorijskoj banci, što u totalu znači:
16 x 64 GB = 1024 GB RAM-a.
Ipak, ovo je starija slika. Danas su serveri s 1 TB memorije mnogo češći jer je cijena takvog “projekta” mnogo manja, a memorijski moduli veći i brži. Također, to znači da trebate i manje fizičkog mjesta da biste nagurali 1 TB RAM-a. Ovo je jedno od računala snimljeno prije 2 ili 3 godine s 1 TB memorije:
Koliko bi takav sustav koštao? Teško je reći jed su ovi memorijski moduli od 16 ili 32 GB RAM-a rađeni za servere. Ali ako biste pogledali cijene kako se kreću i da možete dobiti 2x32GB Corsair Vengeance RGB Pro DDR RAM za 270 dolara, to znači da za 16 takvih modula morate izdvojiti oko 4300 dolara. U Hrvatskoj bi ta brojka bila malo veća, ali i dalje ogromna.
No, pogledajmo to iz druge perspektive. Apple vam nudi da u Mac Pro ugradite maksimalnih 1.5 TB memorije (12 x 128 GB). To košta oko dodatnih 25.000 dolara. Naravno, to je mnogo više nego što sami RAM-i koštaju, ali što je tu je. Ako želite Appleov Mac Pro s hrpom memorije, to će vaš koštati više nego kupovina novog automobila.
S druge strane, ako si i možete priuštiti takvu količinu memorije, to jednostavno nema smisla. Barem ne zasad. Uz to, osobna računala imaju matične ploče koje su ograničene s brojem utora za memoriju. Većinom imaju 2 ili 4 utora, dok one skuplje imaju 8 utora. Matične ploče sa 16 utora za memorijske pločice se nalaze u “server zoni”.
Čak i da stavite 8 pločica po 32 GB-a, to na kraju iznosi 256 GB RAM-a. Tako da ćemo sigurno pričekati još par godina kada ćemo moći složiti osobno računalo s 1 TB RAM-a, ali zasad ćemo to ignorirati i vidjeti što biste mogli napraviti s toliko memorije.
Što možete učiniti s 1 TB RAM-a?
Dobra vijest, barem za nas, je što ogromna količina RAM memorije ne dodaje puno vrijednosti za vaš svakodnevni rad. Ako, recimo, imate 8 GB RAM-a u računalu, upgrade na 32 ili 64 GB vam i ne bi bio jako vidljiv. Odnosno ne bi vam dao dodatnu vrijednost koju biste očekivali. Ako imate dovoljno RAM-a za svakodnevne aktivnosti koje radite na računalu, onda ste u redu. Ne trebate imati hrpu memorije da biste bili zadovoljni računalom. Iako polako danas ta brojka ide prema 12 ili 16 GB RAM-a koji će zadovoljiti veći dio korisnika.
1) Mogli biste otvoriti na tisuće tabova
S 1 TB RAM-a možete otvoriti više od 10 tabova odjednom koristeći Chrome! Šalu na stranu, postoji mnogi razlozi zašto Chrome i drugi web preglednici trebaju mnogo memorije da bi radili kako rade.
Oni moraju moći reproducirati raznu vrstu multimedije (audio, video …), renderirati web stranicu i još hrpu drugih stvari. Uz to, imaju ugrađene “interpreter enginee” da bi mogli izvršavati JavaScript kod. Uz sve to, web preglednici, uključujući i Chrome, svaki tab otvaraju u svom “sandbox modu” što zahtjeva određenu količinu memorije. Ako otvorite oko 20 tabova to će vam uzeti preko 3 GB memorije u prosjeku.
S 1 TB memorije mogli biste otvoriti tisuću tabova i sve bi i dalje radilo normalno. Pogotovo što popularni web preglednici imaju “tab management” sustave koji bi vam pomogli da i dalje računalo radi nesmetano.
2) Mogli biste učitavati na stotine videa odjednom
Kada pokrenete video na webu, web preglednik počne skidati prvih par sekundi istoga prije nego ga može renderirati. Kada ga počnete gledati, preglednik video skida dalje i sprema ga u “buffer”. Taj buffer služi za slučaj kada vam Internet “zašteka” ili video konekcija stane na par sekundi.
Ukratko, buffering pomaže da video gledate bez prekida i zastajkivanja. Pošto svi podaci za video moraju biti odmah dostupni, videi se spremaju u RAM. Ako ostanete bez memorije, oni se spremaju u virtualnu memoriju, odnosno na disk koji služi “kao memorija”. Pošto diskovi nisu brzi kao RAM, moguće je da ćete vidjeti određeno “štekanje” videa.
S 1 TB RAM-a, mogli biste paralelno učitavati na stotine videa s YouTubea, Vimea, DailyMotiona … i ne biste imali nikakvih problema. Naravno, to nije najbolja ideja kada imate manje RAM-a, ali s terabajtom memorije ne biste se morali o tome brinuti.
3) Mogli biste imati otvorene sve instalirane igre na računalu
Moderna računala spremaju mnogo podataka u RAM dok igrate igre. Tu govorimo o teksturama, modelima, glazbi, drugim zvukovima koji se koriste za igru … Zato pokretanje igre može biti malo sporiji proces. S diska se podaci učitavaju u memoriju kako bi bili brzo dostupni kada vam zatrebaju.
Čak i s modernim računalima, neke igre se učitavaju minutu ili više od toga. S 1 TB RAM-a biste mogli pokrenuti sve igre paralelno i ne biste ih morali gasiti. Čak i kada ih ne igrate, mogli biste ih samo ostaviti upaljenje i nastaviti kada god želite. Ako vam se ne igra otvorena igra, dotičnu minimizirate i otvorite drugu.
Također, to uključuje i druge aplikacije koje koriste memoriju kao što su aplikacije za obradu videa, obradu videa i slično. Mogli biste ih sve imati otvorene paralelno, a i dalje bi sve radilo bez ikakvih problema!
4) Mogli biste pokrenuti više paralelnih operativnih sustava
Već mnogo puta smo pisali o virtualizaciji, pa nećemo danas ulaziti u detalje. Virtualne mašine postoje kako biste mogli emulirati, odnosno virtualizirati drugi OS unutar primarnog OS-a.
Na primjer, mogli biste pokrenuti MacOS u virtualnoj mašini na Windowsima. Također, mogli biste pokrenuti drugu instancu Windowsa u VM-u ili isprobati novu distribuciju Linuxa.
Postoji mnogo razloga zašto je dobro koristiti virtualnu mašinu, a jedan od njih je što “novi” OS pokrećete unutar sigurnog sandboxa.
Jedan od problema koji tu nastaju je što svaka VM koristi dosta vaših računalnih resursa, posebice memorije. Točnije, svakoj virtualnoj mašini morate dodijeliti određenu količinu memorije kako bi ona mogla raditi.
Kada biste imali terabajt memorije, to ne bi bio problem. Mogli biste imati na desetke pokrenutih virtualnih mašina i vjerojatno bi sve radilo bez nekih većih problema. Naravno, to ovisi i o drugim komponentama u vašem računalu, ali što se tiče memorije, tu biste bili “sigurni”.
5) Mogli biste RAM-e pretvoriti u “RAM disk”
RAM disk ili RAM drive je upravo ono što samo ime kaže – virtualni disk na vašem OS-u koji koristi dio RAM memorije da bi spremao podatke. Setupirati RAM disk možete vrlo lako koristeći softver poput “SoftPerfect RAMDisk”.
RAM moduli su mnogo brži od SSD-ova i klasičnih tvrdih diskova. Moderni SSD može prebacivati oko 550 MB/s, dok bi RAM disk mogao “progurati” oko 17 GB/s. Možda čak i više. Tu govorimo o brzinama većim i do 50 puta!
Onaj RAM koji dijelite svom “RAM disku”, se ne može koristiti za normalne operacije koje koriste memoriju, ali s 1 TB biste bili i više nego sigurni. Čak i da iskoristite 700-800 GB RAM-a za disk, imati biste preko 200 GB RAM-a za “operativne” stvari”.
Piše: B.P.
