Fascinacija svemirom čovjeka je pratila od samoga početka pa ne iznenađuje da se trenutno u Zemljinoj orbiti nalazi više od 4 900 satelita, od toga 1 957 aktivnih. Navedeni brojevi se iz godine u godinu povećavaju, a sudeći po poticajima Europske unije i SAD-a taj trend neće uskoro prestati. Unutar EU samo tri države članice nemaju svoj satelit – Slovenija, Latvija i Hrvatska, no to će se u skoroj budućnosti promijeniti.
Na stranicama zagrebačkoga FER-a krajem prošle godine najavljen je projekt izrade i lansiranja prvoga nanosatelita na ovim prostorima. Nanosateliti su, kako im ime sugerira, manji sateliti koji se lansiraju kao sekundarni teret u raketama kojima se veliki sateliti postavljaju u orbitu. Velikim satelitima se smatraju sateliti koji teže i po nekoliko tona, a njihova vrijednost prelazi stotine milijuna eura. Postoji više od nekoliko tipova nanosatelita, a u ovome se projektu izrađuje tip Cubesat.
CubeSat
Prvi CubeSat projektiran je na američkom Stanfordu i lansiran je 1998. godine, a do sada ih je lansirano više od tisuću, često od strane manjih organizacija i fakulteta. Satelit veličine 10x10x10cm i težak malo više od kilograma u orbiti može trajati dvije do tri godine. Nema generalnu primjenu, drugim riječima njegova namjena definirana je uređajima kojima ga opremite. Za opremanje ovog tipa satelita koriste se najčešće off-the-shelf komercijalne komponente što objašnjava njegov vijek trajanja.
FERSat
Projekt izgradnje prvog hrvatskog satelita trebao bi biti završen u iduće četiri godine i koštat će stotinjak tisuća eura. Na slici možete vidjeti primjer orbite FERSata te bi s takvom orbitom let iznad Hrvatske trajao oko 1 minute. Kako je spomenuto, ovaj tip satelita može skupljati razne vrste informacija, a neke od FERSat-ovih zadaća bile bi:
- mjerenje temperatura tla i mora
- evaluacija svjetlosnog zagađenja
- mjerenje magnetskoga polja Zemlje
- mjerenje gustoće elektrona u ionosferi
- lociranje i praćenje ozonskih rupa
Navode kako poanta svega ovoga nije samo prikupljanje informacija, već i stjecanje znanja iz svemirskih tehnologija. Nadaju se da će u sam projekt biti uključeno što više studenata kojima bi ovo bila jedinstvena prilika raditi na nečemu ovakvom. Projekt bi ostavio iza sebe cijeli niz kolegija iz podučja aerosvemirskih tehnologija što bi budućim generacijama studenata pomoglo na tržištu rada pogotovo uzimajući u obzir brzi razvoj svemirskih tehnologija kako za znanstvene, tako i za komercijalne svrhe.
Piše: LJ.J.
