- Zahvaljujući umjetnoj inteligenciji, do 2030. godine bit će ostvaren rast u globalnoj stopi BDP-a do 14%
- Potencijalni doprinos globalnoj ekonomiji zahvaljujući umjetnoj inteligenciji do 2030. godine iznosit će 15,7 trilijuna američkih dolara
- 90% izvršnih direktora diljem svijeta očekuje da će implementacija umjetne inteligencije u poslovanje pozitivno utjecati na rast njihovog poslovanja
ZAGREB, 4. travnja 2019. – WinDays19, najveća i najutjecajnija poslovno-tehnološka konferencija u regiji, započela je danas u Šibeniku. Tijekom četiri dana trajanja konferencije očekuje se više od 2000 sudionika koji će moći poslušati više od 150 predavanja i po prvi put sudjelovati u zajedničkom programu za Business i Technology u srijedu, 3. travnja. 19. konferencija WinDays održava se pod visokim pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, pokroviteljstvom Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva zdravstva, Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta i Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva.
Konferencija WinDays19 Business se paralelno održava u pet smjerova koji će se baviti sa šest ključnih industrija: financijskim institucijama, proizvodnjom, maloprodajom, javnim sektorom i obrazovanjem te zdravstvom, koji se i ove godine organizira u suradnji s IN2 grupom pod nazivom Hospital Days 2019.
Tatjana Skoko, direktorica Microsofta Hrvatska, u Business Keynote izlaganju pozdravila je prisutne i poželjela dobrodošlicu u 4. industrijsku revoluciju. Misija Microsofta jest osnažiti svaku osobu i organizaciju na planeti da postigne više, a Skoko naglašava kako je krajnje vrijeme da se transformiraju svi, jer oni koji to još nisu učinili – uskoro možda neće postojati. Digitalna transformacija fundamentalno mijenja načine na koji kompanije koriste tehnologiju kako bi ostvarile rast u poslovanju i optimizirale radnu snagu.
Umjetna inteligencija je najveća komercijalna prilika za današnju ekonomiju, naglašava Skoko, te navodi zaključke recentnih istraživanja analitičkih kuća PWC, Economist Intelligence Unit i Ignite, prema kojima će, zahvaljujući umjetnoj inteligenciji, do 2030. godine biti ostvaren rast u globalnoj stopi BDP-a do 14%, a potencijalni doprinos globalnoj ekonomiji zahvaljujući umjetnoj inteligenciji do 2030. godine iznosit će 15,7 trilijuna američkih dolara. Čak 90% izvršnih direktora diljem svijeta očekuje da će implementacija umjetne inteligencije u poslovanje pozitivno utjecati na rast njihovog poslovanja. Microsoftova vizija umjetne inteligencije osnažit će developere da doprinose inovacijama, organizacije da transformiraju industrije, a ljude da transformiraju društva u kojima djeluju, zaključuje Skoko.
U drugom dijelu Business Keynote predavanja, Tatjani Skoko su se pridružili Marko Poljak, direktor NEWTON Techologies Adria, te Tomaž Valjavec, direktor odjela prodaje partnerskih rješenja u Microsoftu CEE Multicountry, koji su prikazali praktične studije slučaja implementacije umjetne inteligencije i značajnih prednosti koje donose. NEWTON Technologies Adria razvio je softver za pretvaranje govora u tekst koji je prilagođen i hrvatskom jeziku, koji se već primjenjuje u zdravstvu i pravosuđu u Hrvatskoj. Tomaž Veljavec je demonstrirao korištenje umjetne inteligencije na primjeru internetske trgovine. Osim što uspješno komunicira s korisnikom, chatbot te trgovine može odabrati koji dio stranice prikazati korisniku kako bi lakše pronašao što ga zanima. Dodatna opcija je spajanje online i offline svijeta, na način da chatbot može kupcu predložiti dolazak u stvarnu trgovinu.
Konferenciju Hospital Days otvorio je Tomislav Dulibić, državni tajnik u Ministarstvu zdravstva, koji je istaknuo podršku države u digitalizaciji zdravstva kao javnog servisa te najavio nove projekte u resoru zdravstva.
Tijekom predavanja na temu “Bolnički procesi – korištenje pametnih podataka na pametan način”, direktor razvoja poslovanja u IN2 Siniša Košćina prezentirao je mogućnosti unaprjeđenja zdravstva uvođenjem različitih tehnoloških rješenja. Kao prvi primjer unaprjeđenja usluge, Košćina je naveo mogućnost kojom bi se pacijentima omogućilo da medicinskim podacima pristupe putem svojih mobitela na isti način kao npr. mobilnom bankarstvu. Takvo tehničko rješenje lako bi se moglo provesti u 45 hrvatskih bolnica koje imaju informacijske sustave s pohranjenim podaci o pacijentima.
Miguel Ortiz Garcia iz španjolske tvrtke Tich Consulting održao je predavanje o primjeni inovativne cloud tehnologije u unapređivanju zdravstva. Naveo je primjere poput prebacivanja bolničkog informacijskog sustava Green Cube u Azure, koji donosi veću stabilnost, sigurnost i fleksibinost, a Lorenzo Pengo demonstrirao je korištenje umjetne inteligencije u zdravstvu. Ratko Mutavdžić iz Microsofta o Microsoft Healthcare Bot Service, platformi umjetne inteligencije za primjenu u zdravstvu. Hospital Days završio je okruglim stolom na temu digitalizacije zdravstva i što donosi.
U edukacijskom smjeru, vrlo zanimljivo predavanje održala je Helena Valečić, profesorica biologije u OŠ Lovre pl. Matačića iz Zagreba, a ujedno i članica Mentorskog tima za provedbu eksperimentalnog programa Škola za život, o kojem je govorila u predavanju o digitalnom sazrijevanju škola i školskog sustava. Valečić je predstavila istraživanje Future of Jobs Report koje je proveo Svjetski ekonomski forum, a koje kaže kako se u svega pet godina značajno promijenio popis 10 najpotrebnijih vještina – prema ovom istraživanju, sve više se vrednuju vještine kritičkog mišljenja, kreativnost te prosuđivanja i donošenja odluka. Valečić naglašava važnost tehnologije u edukaciji te napominje kako se promjene odvijaju sve brže, zbog čega reforme treba provoditi kontinuirano i bez prestanka.
Marina Wolpoti iz Microsofta održala je prezentaciju o školskoj generaciji 2020. i njihovim perspektivama. Predstavila je i razred 2030. godine, u kojem će budući đaci i studenti željeti sami upravljati učenjem. Za njihov napredak i budućnost učenja kao iznimno važne ističe društvene i emocionalne vještine. Ističe kako se edukatori slažu kako je emocionalno blagostanje vrlo važno za akademski uspjeh: 67% škola u Aziji potiče razvoj emocionalne pismenosti u učionici, a 66% edukatora u Sjevernoj Americi uvodi principe emocionalne pismenosti u učionicu. Wolpoti zaključuje kako i ovdje tehnologija igra presudnu ulogu.
U javnom sektoru zapaženo predavanje održao je Bernard Gršić iz Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva. Gršić je, govoreći o digitalnoj transformaciji javne uprave u Hrvatskoj, predstavio rad svog ureda, ali i informiranost građanstva o digitalnom društvu i javnim digitalnim servisima – e-Građani, e-D i eOI. Digitalizacija se u Hrvatskoj provodi po Tallinskoj deklaraciji, čime država teži, na svim razinama javne uprave: otvorenosti, učinkovitosti i uključivosti, osiguravajući cjelovite javne usluge za sve građane i poslovne subjekte koje su bezgranične, interoperabilne, personalizirane i prilagođene korisnicima.
U okruglom stolu na temmu utjecaja digitalne transformacije na razvoj radne snage i novih vještina sudjelovali su Luka Novosel i Miroslav Smetiško iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava te Marko Sever i Roland Čop iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Ratko Mutavdžić iz Microsofta i Davor Runje iz Zasti Ltd. Održaki su predavanje o primjeni umjetne inteligencije u javnoj upravi. Kao važan izazov u dizajniranju pouzdane umjetne inteligencije zahtijeva se stvaranje rješenja na principu: poštenosti, uključivosti, povjerljivosti i sigurnosti, transparentnosti, privatnosti i sigurnosti te odgovornosti.
Predavanja na smjeru financijskih institucija dotaknula su se trendova, izazova i događanja u financijskom sektoru. S disruptivnim tehnologijma i regulatornim izazovima, sudionike konferencije upoznala je Marija Božičev, direktorica odjela za IT savjetovanje u tvrtki Ernst&Young savjetovanje. Ona je u tom kontekstu navela blockchain, umjetnu inteligenciju, razvoj segmenta pametnih odjevnih predmeta i druge tehnologije koje donose nove mogućnosti, a koje usporava zakonska regulativa poput GDPR-a. Bankarski sektor najveću prijetnju i konkurenciju vidi u Fintech tvrtkama, no tješi se time što će i one biti strože regulirane. Božičev je rekla kako regulativa smanjuje rizike, dok ih ranjivost tehnološhkih rješenja povećava. Cybersigurnost se iz tog razloga sve više prepušta specijaliziranim tvrtkama, a sve manje radi interno u bankama.
Panel organiziran u sklopu ovog smjera bavio se načinima financiranja IT tvrtki, a posebno mjesto na njemu dobila je estonska platforma za financiranje Funderbeam, preko koje kapital znaju prikupljati i hrvatske tvrtke. Kad je u pitanju upravljanje IT tvrtkama, zaključak je kako je u Hrvatskoj zadovoljavajuć broj dobrih inženjera, no business development često je slabija strana.
Predavanja na smjeru maloprodaja.započela su pregledom trendova u tom području koje je prezentirao Goran Amon, koji je istaknuo kako je za opstanak u digitalnom dobu potrebno promijeniti način poslovanja tako da se više pozornosti posveti angažiranju klijenata, educiranju zaposlenika, optimizaciji poslovnih procesa i transformiranju proizvoda u usluge s ciljem stalnog doticaja s potrošačima.
Jedno od predavanja održao je i poduzetnik Hrvoje Bujas, koji je kao e-poduzetnik retail iskustvo stekao kroz dobro poznate projekte poput platforme Crno jaje, čiji godišnji prihod seže i do 45 milijuna kuna, Gohome.hr tražilicu nekretnina koja obuhvaća 7 zemalja, a trenutno radi i na start-up projektima Osiguraj.me i Me.mum.
Usporedivši Searsov prvi katalog na svijetu i prvu ecommerce web stranicu Amazona, istaknuo je da su sljedeći koraci unutar takozvanog Future commercea personaliziranost, dostupnost i povezanost, uz vođenost mobile i VR/AR tehnologijom. eCommerce je u stalnom porastu, a mCommerce raste čak i do 3 puta brže, tvrdi Bujas. Kupci žele brže, jednostavnije i dostupnije, a na nama je cilj dati im što traže i upoznati ih i prije nego što donesu odluku o kupnji.
Bujas zaključuje predavanje mišlju da nas “očekuje rat između etatizma i individualizma, a da je bojište eCommerce”.
P.R.
