Yahoo i AOL internet servisi, poznati kao dio Verizon Media grupacije, službeno su preuzeti od strane novih vlasnika i preimenovani su s jednostavnim nazivom „Yahoo“. Verizon je službeno objavio kako njihovo poslovanje preuzima Apollo Global Management, a vrijednost kompletne transakcije procjenjuje se na 5 milijardi dolara. To je gotovo u pola manja vrijednost u odnosu na onu koja je bila potrebna za Verizonovo preuzimanje dvaju internetskih servisa. Verizon je 2014. preuzeo AOL za 4.4 milijarde dolara, a 2017. i Yahoo za 4.5 miljardi dolara. Poslije preuzimanja oba servisa stavljena su pod zajednički brend Oath.
Još jedna vijest koja je snažno odjeknula u medijima je postavljanje Jima Lanzonea za CEO-a Yahooa. Lanzone je istu funkciju vršio u developerskoj tvrtki koja stoji iza Tindera, poznate dating aplikacije.
Posebno je zanimljiva situacija sa servisom Yahoo koji je nekad imao status najvažnije tehnološke tvrtke na svijetu, a njegova web stranica je 2000. godine bila najposjećenija na internetu. Tvrtka se još uvijek drži na nekim listama po pitanju udjela na tržištu. Yahoo se prema podacima iz lipnja ove godine nalazi na 11. mjestu najposjećenijih web stranica na svijetu. Podaci za kolovoz ove godine daju informaciju kako Yahoo web tražilica drži 3. mjesto s udjelom od 1.5 posto iza Binga te Googlea, a kao servis elektroničke pošte je na svjetskoj listi u prvom kvartalu ove godine zauzeo 5. mjesto.
To su još uvijek respektabilne brojke, ali nisu ni blizu uspjeha iz druge polovice devedesetih i početka dvijetisućitih kad je tvrtka za mnoge predstavljala sam internet. Mnogi ne znaju kako je Yahoo zapravo pionir mnogih servisa koje danas koristimo. Prije YouTubea imali smo Broadcast.com koji je kasnije postao Yahoo TV, prije Instagrama popularan je bio Yahooov Flickr, prije Evernotea imali smo Yahoo Notebook, a prije Spotifyja postojao je Yahoo Music. Ovaj popis bi još mogli nastaviti.
Yahoo nije bio samo pionir web servisa. Jedna od najznačajnijih Yahooovih inovacija koja je danas osnova digitalnog poslovanja je pay-per-click model za reklamiranje koji je ubrzo postao norma za cijeli internet.
Još je zanimljivije vidjeti kakve je sve šanse Yahoo propustio tijekom prošlih desetljeća. Yahoo je 2002. godine imao šansu za preuzimanje Googlea za iznos od milijardu dolara, no čelni ljudi tvrtke odugovlačili su s ponudom i kad su se odlučili na službeno slanje ponude Google je već vrijedio 3 milijarde dolara. Prije Yahooovog preuzimanja Flickra 2005. godine osnivači te tvrtke htjeli su svoju web stranicu za dijeljenje fotografija pretvoriti u društvenu mrežu. Čelnici Yahoooa su se ipak bili odlučili krenuti drugim putem i tvrtka je propustila šansu. Slična pogreška učinjena je i nakon kupnje Tumblra 2013. gdje nije iskorišten njegov puni potencijal.
Yahoo je 2006. ponudio milijardu dolara za preuzimanje Facebooka koju je njegov CEO Marku Zuckerberg odbio. Navodno je Zuckerberg bio spreman pristati na transakciju za nešto veći iznos, no izvršni direktori Yahooa nisu htjeli povećati inicijalnu ponudu.
Yahoo je čak imao Microsoftovu ponudu od 44.6 milijardi dolara za preuzimanje, ali od toga se također odustalo.
Pogrešne odluke, krivi tajming i neodlučni menadžment doveli su Yahoo do statusa tvrtke koja je još prisutna na tržištu, ali dobiva se dojam kako jednostavno nema dovoljno snage, znanja i kapaciteta da ponovno postane konkurentna.
Piše: Ervin Mičetić
