Koliko dugo već postoji Algebra? Koliko dugo postoji Visoka škola za primijenjeno računarstvo?
Algebra iza sebe ima 16 godina uspješnog rada, a Visoka škola za primijenjeno računarstvo, odnosno Visoko učilište Algebra, ove godine upisuje svoju sedmu generaciju studenata. Na Visokom učilištu Algebra tijekom godina razvili smo i nove studijske programe pa sada nudimo dodiplomske studije programskog i sistemskog inženjerstva kao i multimedijskog računarstva, a prije dvije smo godine našu ponudu dopunili i diplomskim studijem, dakle dodatne dvije godine studija računarstva. Kako se ovo područje izuzetno brzo razvija, ne samo da naše programe prilagođavamo razvoju tehnologije i potrebama poslodavaca s kojima smo svakodnevno u kontaktu, nego upravo radimo i na još jednom novom studijskom programu o kojemu će uskoro biti više riječi.
Istovremeno, Otvoreno učilište Algebra razvilo se u najveće informatičko učilište u regiji, ali i s ponudom brojnih “soft skills” programa poput upravljanja projektima, specijalista za digitalni marketing, stručnjaka za pripremu i provedbu projekata financiranih iz EU fondova, voditelja prodaje i možda i najkompletnijom ponudom računovodstvenih programa. Iako informatički programi obrazovanja i dalje čine većinu naše ponude, sve ove dodatne vještine, od kojih su neke vrlo tražene – poput voditelja EU projekata – pokazuju da je danas zapravo za poslovni uspjeh i napredovanje najbolja kombinacija vrlo dobrih digitalnih i odgovarajućih poslovnih vještina.
Koliko polaznika godišnje pohodi tečajeve/studij?
Kroz razne programe cjeloživotnog učenja u Otvorenom učilištu Algebra održi se više od 20.000 raznih seminara godišnje, a prošle godine smo proslavili i 25.000-tog polaznika verificiranih programa obrazovanja.
S druge strane, upisom nove generacije brucoša i studenata diplomskog studija, na Visokom učilištu Algebra studirat će oko 450 budućih inženjera računarstva i multimedije.
Kada ste osnivali Algebru jeste li imali planove za visoko učilište i ovakav uspjeh na tržištu edukacije?
Iskreno, kada smo kretali u ovu životnu avanturu, nismo imali potpunu viziju – samim odabirom niše kojom se želimo baviti – informacijske tehnologije i digitalno poslovanje – znali smo da želimo sudjelovati u stvaranju digitalne budućnosti. Međutim, sama razina se kristalizirala s vremenom. Primjerice, osnivanje studija se nametnulo samo po sebi kad smo dosegli jednu visoku razinu ekspertize, zaposlenih profesionalaca i očekivanja korisnika.
Smatrate li da je edukacija kod nas dovoljno shvaćena kao nužna za napredak ne samo pojedinaca nego i cijelog društva?
Na ovo pitanje nije lako odgovoriti. Velik broj uspješnih pojedinaca i, što je još važnije, velik broj uspješnih tvrtki razumije vrijednost dodatnog obrazovanja, seminara, tečajeva, kontinuiranog školovanja tijekom karijere. Na institucionalnoj razini vrijednost edukacije također je prepoznata i to je vrlo važno – na primjer, na stručnu se edukaciju ne naplaćuje PDV, a poslodavci mogu dobiti i značajne porezne olakšice, odnosno odbitke od poreza na dobit, šalju li svoje zaposlenike na specijalističku i opću edukaciju, što bi trebalo djelovati stimulativno.
No, u praksi, moramo još mnogo raditi na tome da se vrijednost kontinuiranog obrazovanja počne prepoznavati i shvaćati kao nužan element poslovnog i osobnog uspjeha, i da o tome počnu razmišljati naročito pojedinci, današnje nove i današnje radno sposobne generacije. S naše strane, činimo koliko god možemo, primjerice – i ove smo godine nacionalni nositelj paneuropskog projekta “eSkills for Jobs” (www.eskills.hr) čiji je cilj upravo skrenuti važnost na to kako digitalne vještine mogu pomoći u stvaranju novih radnih mjesta. Europi će u sljedećih desetak godina nedostajati 900 tisuća informatičara, prilike su svuda i brojne su. Do kraja godine organiziramo još brojne radionice, predavanja i druge besplatne sadržaje pa pozivam i vaše čitatelje da nam se pridruže u ovoj akciji.
Razumijemo li kao društvo što je to cjeloživotno učenje?
Nažalost, još uvijek ne. Tranzicija u način poslovanja i života gdje vam jedno zanimanje i jedno radno mjesto više nisu dostatni za cijeli radni vijek nije tako jednostavna. Današnje generacije svakako više ne mogu očekivati da će nakon studija, jednostavno, prestati učiti i obrazovati se, a i za mnoge starije generacije danas se pružaju brojne mogućnosti kako se kroz dodatnu edukaciju mogu prekvalificirati, steći uvjete za prelazak na atraktivnije i bolje plaćeno radno mjesto. Svakodnevno se, i u Otvorenom učilištu Algebra i na Visokoj školi za primijenjeno računarstvo, susrećemo s nizom primjera gdje su pojedinci dodatnim obrazovanjem i zajedničkim naporom sa predavačima i profesorima, usmjerili svoju karijeru u nekom novom, atraktivnijem i perspektivnijem smjeru.
U okvirima našeg društva, kad se mnogi moraju odreći i egzistencijalnih stvari u životu, možda se i ne razmišlja toliko o edukaciji. Ipak, rekao bih da cijene obrazovanja danas i nisu tako visoke pa, promatrate li bilo koji oblik obrazovanja o digitalnom poslovanju ili informacijskim tehnologijama kao zaista siguran ulog u budućnost, smatram da je važno pripremiti se za trenutak kada kriza više ne bude aktualna. Naročito tu poruku želimo poslati mladima koji ove godine biraju svoje studije čime uvelike definiraju svoju buduću karijeru i mogućnosti profesionalnog razvoja.
Razvija li se dovoljno svijest o potrebi ulaganja u znanja?
Na ovo pitanje bih se referencirao kroz famozni pojam „fleksigurnosti“ koji nam se često nameće kroz medije i izjave istaknutih pojedinaca. Kao društvo se još uvijek nismo pripremili na činjenicu da u 21. stoljeću više ne možemo govoriti o sigurnosti radnog mjesta već sigurnosti zapošljivosti, a što je budućnost sviju nas.
Dakle, koliko će netko biti spreman prilagođavati se potrebama budućih radnih mjesta i koliko će biti spreman učiti o novim metodama, procesima ili tehnologijama moći, na toliko će beneficija moći i računati. Drugim riječima, ulaganje u vlastito znanje i vještine, usklađene s potrebama tržišta rada, mora postati u očima pojedinca imperativ – kako na što višoj razini temeljnog obrazovanja, tako i na konstantnom usavršavanju i certifikaciji nakon završenog fakulteta.
Sve privatne škole kod nas nisu jednake po stupnju obrazovanja polaznika koji ih završavaju, vrednuje li se dovoljno one kvalitetnije?
Smatramo da bi bilo dobro da se budući studenti bolje informiraju o karijernim mogućnostima koje im se pružaju nakon što završe pojedini studij na fakultetu ili visokoj školi, kao i o kvaliteti samih studija. O ovome drugome nedovoljno se govori a neovisne ocjene i potvrde kvalitete pojedinog studija javno su dostupne; moramo se, naravno, pohvaliti da smo najbolje ocijenjen stručni studij u Hrvatskoj i da smo od samih početaka puno pažnje posvećivali upravo osiguranju kvalitete našeg nastavnog programa. Ne nedavnoj analizi Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta također smo dobili najviše moguće ocjene.
Kroz takve neovisne procjene i stalne analize, pa i dobrovoljna certificiranja (primjerice, od strane zagrebačkog FER-a ili vodeće europske certifikacijske organizacije u području visokog obrazovanja – nizozemskog NVAO) prolazimo i zbog nas samih, ali primarno zbog studenata, kako bi oni mogli biti sigurni u kvalitetu obrazovanja kojega će kod nas steći. Studij nije mjesto gdje ćete provesti nekoliko godina tek tako: on vas mora pripremiti za posao koji nakon toga slijedi, a tu nisu sve škole i fakulteti u jednakoj poziciji niti to rade jednako dobro. Ako mogu dati savjet budućim studentima, neka pogledaju i procjene Hrvatskog zavoda za zapošljavanje oko potreba za kadrovima u narednim godinama. Još uvijek mnoge studente upisujemo na fakultete nakon kojih postoji veliki višak radne snage, dok je informatika, primjerice, u velikom deficitu u pogledu raspoloživih stručnjaka na razini cijele EU.
Veselimo se vrlo skorom uvođenju Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (HKO) u punu primjenu jer ćemo zasigurno kroz taj instrument svi dobiti priliku pokazati koliko su naši studiji relevantni za gospodarstvo Hrvatske i EU, ali i kakve rezultate postižu naši studenti, s obzirom na ishode učenja koje smo si zadali. Primjenom certifikacije programa i institucija po ovim principima, vrlo brzo ćemo znati tko je kvalitetan, a tko ne.
Koliko je teško dobiti Microsoftovo priznanje za edukacijskog partnera?
Da, upravo smo početkom lipnja osvojili Microsoftovo priznanje, globalnu nagradu za najboljeg edukacijskog partnera u svijetu i globalno najbolji edukacijski projekt. Microsoftova Partner of the Year nagrada vrlo je visoko priznanje jer se u svakoj od kategorija svake godine dodjeljuje samo jedna nagrada, a prijavljenih je kandidata i projekata više tisuća.
Lijepo je vidjeti da su inicijative poput naše prepoznate i na svjetskoj razini jer smo u finalu pobijedili nekoliko renomiranih obrazovnih institucija i Microsoftovih partnera iz mnogo većih zemalja – ostali finalisti ove godine su bili najveći indijski, američki i australski obrazovni centri za MS tehnologije. Nikada dosad nagrada za najbolju edukacijsku ustanovu nije otišla u ovako malu zemlju pa smo zbog toga posebno ponosni, tim više što se ipak radi o Microsoftu, tvrtki čiji su značaj i utjecaj u IT industriji neupitni.
Ljudi koji završavaju Visoku školu gotovo trenutno pronalaze posao, i vrlo su traženi, znači li to da nam nedostaje kvalitetnih stručnih studija?
Za to što se naši studenti po završenom studiju brzo zapošljavaju postoji nekoliko objašnjenja. Svake godine preispitujemo u suradnji s vodećim hrvatskim i europskim poslodavcima naš nastavni program i buduće potrebe tržišta rada. Naše godišnje istraživanje, koje provodimo u suradnji s udrugama HUP ICT, HGK IT, CISEx i portalom MojPosao, već je postao svojevrsni „benchmark“ za sve koji žele pratiti aktualno stanje na IT tržištu rada.
Stručno vijeće i Gospodarsko vijeće Visokog učilišta Algebra – visoke škole za primijenjeno računarstvo, sastavljena od eminentnih pojedinaca iz struke, gospodarstva i redova studenata, zatim predlažu koja poboljšanja možemo napraviti. Za pripremu novih kolegija zaduženi su naši predavači koji mahom dolaze iz gospodarstva, a mi im dajemo akademsku podršku i osiguravamo podršku vodećih svjetskih IT kompanija u pripremi materijala. Visoko učilište Algebra akademski je partner svih značajnijih IT kompanija: Microsoft, Cisco, IBM, SAP, EMC, Oracle…
Također, studentima tijekom studija omogućavamo polaganje industrijskih certifikata jer po odslušanim kolegijima imaju sva predznanja i praktične vještine da polože stručne ispite, a certifikati su prilikom zapošljavanja IT-ovaca poslodavcima vrlo važni. Certificirana osoba može danas sjesti za računalo i početi raditi svoj posao; poslodavcima su oni dodatna potvrda da je pojedinac stekao odgovarajuća znanja.
Gospodarsko vijeće i Centar karijera kao integralni dijelovi naše visoke škole za primijenjeno računarstvo imaju još uloga. Prvo tijelo brine se za što bolju suradnju učilišta s vodećim poslodavcima u Hrvatskoj, onima koji najviše zapošljavaju informatičare, dok je Centar karijera na raspolaganju studentima kako bi ih profesionalno usmjerio, “upoznao” s mogućim poslodavcima, pronašao im mjesto na kojemu će obaviti stručnu praksu usklađenu s njihovim studijem i pomoći im kod zapošljavanja… Ovaj se model tijekom proteklih sedam godina pokazao naročito uspješnim pa među studentima koji su završili dodiplomske ili diplomske studije kod nas praktički i nemamo nezaposlenih.
Općenito, bavimo li se previše akademskim znanjima nauštrb specijalističkih?
Hrvatska podržava dualni sustav visokog obrazovanja – s jedne strane tu su sveučilišni studiji koji imaju veći naglasak na akademskim i fundamentalnim znanjima, a s druge tu su struni studiji koji imaju veći naglasak na primjenjivim znanjima i vještinama potrebnim tržištu rada. Svaki od ovih sustava ima svojih prednosti i mana, a ono bazično što ih u ovom trenutku razlikuje jest vrijeme koje je potrebno pojedincu da bi se uključio u posao nakon studija, a kasnije brzina prihvaćanja novih znanja potrebnih za održavanje spremnosti.
Upravo zbog toga, sve češće primjećujemo da se razne sveučilišne obrazovne institucije iz područja IT-a i računarstva svojim programima približavaju našim studijima i to doživljavamo kao potvrdu ispravnog odabira vlastitog balansa specijalističkog i akademskog.
Očekujete li da će država u skorijoj budućnosti potpomoći privatne obrazovne institucije?
Iskreno se nadam da u skorijoj budućnosti država neće obraćati pažnju na to tko obrazuje ljude, dok god su zadovoljeni visoki kriteriji kvalitete, poštuju se ishodi učenja propisani odobrenim nastavnim planom i tvrtke zapošljavaju gotove diplomante.
Dominantno financiranje samih obrazovnih institucija, umjesto značajnog financiranja uspješnih pojedinaca, nikako ne potiče izvrsnost – niti institucije, niti samog mladog čovjeka – već vodi u prosječnost i neambicioznost. Bude li bilo snage da se barem neke reforme provedu i da se barem jedan značajniji dio financiranja studiranja prebaci na studenta, siguran sam da bi mladi ljudi birali puno odgovornije što će studirati, središnja država bi uštedjela značajna sredstva, a mi kao društvo bismo dobili konkurentnije gospodarstvo.
Autor Jasmin Redžepagić
