Mobitel sa manjim ekranom ili većim? Za što koristite mobitel – surfanje Internetom ili za pozive i poruke? To su samo neka od pitanja na koja treba odgovoriti, prije nego se odlučite na kupovinu mobitela
Tržište mobitela je prepuno – imate ih kakvih god želite. Hoćete sa manjim ekranima, većim ekranima, manjom ili većom rezolucijom, hardverski slabije i jače, stotine mobitela u svakom cjenovnom razredu. Pitanje je kako izabrati najbolji. Točnije, naše pitanje se odnosi na ekrane? Kako odabrati pravu veličinu ekrana, pravu rezoluciju, sa pravom gustoćom piksela? Odgovor na to pitanje nije jednostavan i mi ćemo ga probati naći kroz ovaj tekst, te vam pokazati razlike između određenih modela mobitela.
Danas nas ne zanima da li je određeni mobitel Android, da li ga pokreću Windowsi ili pak ima logo zagrižene jabuke na pozadini. Danas nas zanimaju ekrani i rezolucije. Realno gledajući, mnogi će mobitel izabrati upravo po ovome – kvaliteti ekrana. Da li je to dobar kriterij za odabir mobitela? I je i nije. Mobitel sa dobrim ekranom – a pod time mislimo da je ekran kvalitetan, da ima kvalitetnu sliku i dobar odaziv – mora imati i dobar hardver u sebi koji će moći pogoniti takav ekran. Kao i dobru bateriju koja će vam omogućiti da X sati koristite mobitel. Pa pogledajmo što se sve krije iza spomenutih rezolucija.
Piše: Boris Plavljanić
Nova generacija mobitela
Koliko puta u danu pogledate u ekran svojeg omiljenog uređaja? Neke studije pokazuju da prosječan korisnik pametnog telefona dnevno provede oko sat vremena gledajući u isti. To je jedan sat proveden u kojem gledate videe, čitate vijesti, gledate slike, dopisujete se sa prijateljima. Zato nije ni čudo što proizvođači mobitela toliko pozornosti pridaju ekranu i njegovoj kvaliteti. Pogotovo kada govorimo o high-end uređajima, odnosno „flagship“ uređajima kako ih mnogi nazivaju. To su najbolji modeli pojedinih proizvođača i najčešće spadaju u najskuplju skupinu mobitela. Jeftiniji uređaji imaju naravno slabije ekrane, no kada kupujete jeftiniji uređaj s time se morate pomiriti. Jednostavno nećete dobiti najbolji ekran, nego neki malo slabiji. No i ti slabiji ekrani su dovoljno dobri za svakodnevnu upotrebu. Barem velika većina istih.
Kada govorimo o kvaliteti, ne govorimo samo o rezoluciji i veličini ekrana. Govorimo o gustoći piksela, svjetlini ekrana, kutu gledanja, tonovima boje i još mnogo toga. Nova generacija mobitela danas o kojoj pričamo, dolazi sa full HD ekranima rezolucije 1920×1080 piksela, što je ista rezolucija na televizoru kojeg imate u dnevnom boravku. Samo što je ta rezolucija stisnuta na 5-6 inča i to je vrlo impresivno ako razmišljate o tome na taj način. No, da li zaista trebate svu tu oštrinu i rezoluciju na takvom ekranu? Je li možda ipak bolje imati ponekad nešto nižu rezoluciju i malo manju gustoću piksela? Možete li uopće golim okom vidjeti razliku? Ovo su samo neka od pitanja na koja ćemo pokušati dati odgovor kroz ovaj tekst.
2010.-te godine je Apple napravio Retina ekran koji je bio revolucionaran za to razdoblje jer su Android uređaji imali ekrane slične veličine, ali mnogo manje rezolucije. Danas je situacija nešto drugačija – Android telefoni imaju ogromne rezolucije, a Apple tek sada sa ‘šesticom’ donosi malo veću rezoluciju na tržište.
Možete li vidjeti full HD rezoluciju u punom sjaju?
Ako ste ikada razmišljali o ovom pitanju, vjerojatno ste došli do odgovora sami. Za one koji nisu, odgovor je ne. Vratimo se malo na spomenuti iPhone iz 2010.-te godine. Tadašnja „retina“ je imala gustoću od 326 piksela po inču. To nije retina u punom smislu te riječi, o čemu je napisano i jako puno tekstova. Neki su govorili da je ta gustoća piksela dovoljno velika, drugi su govorili da nije. Oko prosječnog korisnika ne vidi piksele kod takve gustoće, no to ipak nije dovoljno „dobra gustoća“. Pravi retina display bi zapravo trebao imati oko 600 PPI-ja, što je mnogo više od onoga što nude trenutačni modeli na tržištu. Raspon PPI-ja je trenutačno oko 350-450 što je super, ali ponavljamo – ekran od 600 PPI-ja možemo nazivati retina ekranom. Apple na neki način zloupotrijebi taj naziv za svoje ekrane. S druge strane, prosječan korisnik nema savršen vid i takva rezolucija i gustoća piksela mu ne treba. Nadalje, danja svjetlost smanjuje oštrinu slike tako što se svjetlost reflektira od ekrana i smanjuje kontrast.
Poboljšana oštrina – Ipak, možete iskoristiti svu tu rezoluciju i oštrinu ako vam treba. Ako uzmete malo veću sliku i dobro ju promotrite, vidjeti ćete razliku na „pravom i dobrom“ ekranu, te na onom malo lošijem. Pogotovo kada zumirate sliku te ju pomičete lijevo-desno. Na ekranu velike rezolucije i gustoće piksela, ćete vidjeti sve one detalje koje ne biste vidjeli na lošijem ekranu i manjoj rezoluciji. Naravno da većina nas ne gleda na mobitelu slike koje imaju rezoluciju 3500×1600 nego male slike koje možemo naći na društvenim mrežama i Instagramu, no lijepo je znati da se i velike slike mogu dobro zumirati na dotičnim ekranima. Ako imate dobar mobitel, skinite sliku sa Interneta u velikoj rezoluciji i pogledajte.
Slika i video
Za razliku od teksta i slika koji su napravljeni na računalu i gdje je svaki piksel na svom mjestu, slike na mobitelima mogu biti malo mutne, odnosno čudne jer se ponekad detalji sa slike rašire na više piksela pa na mobitelu nemate tu oštrinu koju imate na računalu. Posebice na rezolucijama 1280×720 i manjima. To se još više očituje na jpg slikama zbog digitalne kompresije – određene informacije o slici se gube i onda dobijete prilično lošu sliku.
Sigurno ste se susreli s time s vremena na vrijeme. Pogotovo kada čitate vijesti na Internetu – slike su napravljene ili jako dobrim DSLR aparatom ili su napravljene na računalu. Takve slike sadrže jako puno informacija u sebi, a nakon digitalne kompresije se mnoge informacije izgube. Točnije, svaki piksel sadrži hrpu informacija o sebi, a kada se to kompresira, dio tih informacija se izgubi – tako da možete ponekad primijetiti i razliku u boji na slici. Na računalu izgleda jedna boja, a na mobitelu druga. Naravno, razlika je u nijansama, ali se ipak vidi golim okom.
Kad na to dodate još lošiju oštrinu slike, slike na računalu i mobitelu se osjetno razlikuju. Ista stvar je sa video zapisima. Kako se u njima slika stalno mijenja, tako su nedostaci slike još vidljiviji uslijed digitalne kompresije i smanjene oštrine slike. Zbog svega ovog nabrojanog, kupovina kvalitetnog mobitela sa 5+ inča i full HD rezolucijom je opravdana i preporučljiva jer ćete ovakve stvari svesti na minimum.
Raspon boja i kut gledanja
Jedan od problema koji se donedavno pojavljivao je raspon boja. Riječ je o tome da postoji standardni raspon boja koji se naziva sRBG, odnosno Rec.709. To je standard koji definira boje koje se koriste kod kreiranja digitalnog sadržaja. Znali, vi kada napravite neku sliku na računalu, ona koristi boje iz tog raspona. Ista stvar je sa digitalnim kamerama i ostalim uređajima za izradu slika. Postoje neke boje koje su naravno i van tog raspona, odnosno koje nisu definirane ovim standardnom. To su određene nijanse i „mješavine“ boja, no to sada nije toliko bitno.
Zadržimo se na standardnom rasponu boja. Stariji ekrani su podržavali od 55 do 65 posto tih standardnih boja. I što se sada događalo? Događalo se to da ekran na mobitelu nije mogao prikazati točnu sliku, odnosno boje nisu bile dobre. Na računalu ste imali jednu boju, a na mobitelu je ona bila prikazana drugačije. Danas novi ekrani podržavaju gotovo (!) 100 posto tih boja definiranih spomenutim standardom, tako da se ne morate brinuti za to. No, oni koji imaju starije mobitele sa lošijim ekranima, vjerojatno su uočili tu razliku u slikama. Prvi pravi ekrani koji su podržavali 99 posto boja iz definiranog standardna su bili HTC One i Huawei Ascend D2.
Što se tiče kuta gledanja, to je još jedan važan segment kod ekrana. Svjetlina slike, kontrast i boje mogu varirati u ovisnosti o kutu gledanja. Dovoljno je nekih 30-ak stupnjeva da zakrivite sliku i nećete više vidjeti iste boje. Otvorite neku sliku na mobitelu i probajte ju pogledati iz nekoliko kutova. Vidjeti ćete razlike u boji. Uzmite u obzir da većina nas kad drži mobitel u ruci ima zapravo najbolji kut gledanja. Gledamo direktno u mobitel i slika je onakva kakva treba bit tako da ovo i nije jako veliki problem. Problem je kada držite mobitel na stolu i gledate sliku pod kutom pa ju ne vidite dobro. Tj. Ne vidite boje onakve kakve bi trebale biti. Naravno, noviji ekrani sa većim rezolucijama i boljom (većom) gustoćom piksela nemaju takvih problema.
Kut gledanja slike je ogroman i teško ćete naći kut gledanja da vam slika bude iskrivljena. Taj problem je bio na LCD ekranima gdje ste već pod kutom od 3 stupnjeva imali preko 50 posto drugačije boje. Novi kvalitetni LCD ekrani sa IPS (in plane switching) tehnologijom nemaju tih problema i kut gledanja je ogroman, a boje su vam gotovo identične kao da gledate sliku pod pravim kutom. Najveći problem zapravo predstavlja crna boja koja se iskrivi na svjetlu i kutom gledanja. Tamne slike najviše variraju po tom pitanju. Danas ćete na tržištu zapravo rijetko i naći tako „loš“ ekran, odnosno svi ekrani imaju barem nekakvu napredniju tehnologiju koja sprječava distorziju slike.
Preciznost boja i kalibracija
Kvaliteta slike i preciznost boja su posebno bitne za full HD 5 inčne ekrane jer se takvi ekrani nalaze na novim multimedijalnim uređajima koji su dizajnirani za gledanje slika, videa, filmova, surfanje po Internetu, igranje igrica … Općenito za konzumaciju multimedijalnog sadržaja. To zahtjeva pažljivo dizajniran hardver koji stoji u pozadini tih istih ekrana, te posebnu tvorničku kalibraciju kako bi se takav ekran proizveo. Neki proizvođači uređaja čak dodaju razna „poboljšanja“ kako bi slika ipak bila malo „toplija“ i kako bi izgledala bolje. To rade ili softverski uz dodatnu obradu slike ili hardverski uz razne dodatne procesore koji obrađuju sliku i prikazuju je nakon obrade. U svakom slučaju, jako puno pozornosti se pridodaje ekranima. Ovo što smo mi spomenuli u ovom tekstu je samo vrh sante leda u kojem vam želimo skrenuti pozornost na ekrane, kvalitetu istoga, te ćemo vam preporučiti nekoliko modela sa vrhunskim ekranima. Nažalost, dotični proizvođači mobitela koji koriste spomenuta poboljšanja slike, najčešće izobliče sliku.
Taj problem ima recimo HTC koji zbog dodatne obrade slike, ne prikazuje ju onakvom kakva bi trebala biti, nego slika ima izraženiji kontrast, te su boje „prezasićene“ – pokušavaju stvoriti topliju sliku pa dobiju izobličenu boju koja se u nijansama razlikuje od originalne.
Full HD rezolucija ili manja?
Pitanje je da li uzeti mobitel sa full HD rezolucijom ili sa nešto manjom rezolucijom, te kakvom gustoćom piksela? Naš zaključak je da je bolje imati veću rezoluciju sa manjom gustoćom piksela, nego obrnuto – manju rezoluciju sa većom gustoćom piksela. Recimo, full HD ekran sa 320 PPI-ja je dovoljno dobar da ne vidite piksele i da je slika kristalno jasna. Da li vam treba recimo 450 PPI-ja na manjoj rezoluciji? Ne treba vam. Bitno je da imate veliku rezoluciju i dovoljno veliku gustoću piksela da ne vidite iste, te da vam slika nije izobličena i „čudna“. Danas ćete zapravo teško naći ekran sa malim brojem PPI-ja, tako da se o tome ne morate ni brinuti. Svakako preporučamo veće rezolucije, posebice na tako velikim ekranima. Bilo na većim smartphoneima ili na phabletima. 5 do 7 inča su već dobri ekrani, odnosno dovoljno veliki da želite imati full HD rezoluciju.
Nažalost, iPhone 6 (4.7 inča) ima rezoluciju 1334×750 piksela sa 326 PPI-ja. To je okej rezolucija, ali ponavljamo – bolje bi bilo da je malo veća. Plus verzija ‘šestice’ ima full HD rezoluciju sa 401 PPI što je gotovo idealno!
Od ostalih proizvođača, jako nas je iznenadio Huawei koji je poznat po svojim mobitelima u nižim cjenovnim razredima, a s druge strane radi vrhunske mobitele koje bismo svrstali u srednje skupe i skupe razrede. Jedan od prvih takvih modela je bio D2 uređaj koji je stvarno bio fantastičan. A ako pogledate Sony koji je nekada radio najbolje ekrane i čiji su mobiteli uvijek bili pri vrhu u ovom segmentu je razočarao.
Već nekoliko modela imaju prilično loše ekrane – loš im je kut gledanja što ne smije biti na mobitelima od 4000+ kuna. Uz to, Bravia engine koji bi trebao poboljšati sliku je podbacio i radi distorzije na slikama. Istu stvar je napravio i HTC na nekoliko modela. Na svu sreću, Sony je omogućio softverski da isključite bravia engine pa ste eto tako mogli barem malo poboljšati sliku. Svaka čast dotičnim proizvođačima na hrabrosti da pokušaju poboljšati sliku, no jednostavno nisu uspjeli. Odnosno, morali bi se vratiti na staro te krenuti u nekom drugom smjeru. Apple je u tome uspio, pa ne vidimo zašto ne bi drugi proizvođači mobitela.
Nove generacije ekrana
Trenutačno stanje ekrana je u globalu zadovoljavajuće, no zasigurno možemo očekivati još neke pomake u dogledno vrijeme. Kao što ste mogli primijetiti, novi modeli izlaze sve češće (op.a. prije su novi modeli dolazili svakih godinu dana, a sada je to svakih 6 mjeseci), te svaka nova generacija uređaja donosi nekakav napredak – pa makar bio on i jako mali.
Proizvođači mobitela bi se trebali zadržati na trenutačnoj rezoluciji, odnosno full HD rezoluciji (1920×1080) iz nekoliko razloga, a najvažniji je taj da za ovu rezoluciju postoji jako puno sadržaja. Cijeli Internet je trenutačno na ovoj rezoluciji, odnosno multimedijalni sadržaj, pa to ne treba mijenjati. Prikazivanje sadržaja u nativnoj rezoluciji je najbolje jer ga ne morate skalirati i dobivate najbolju moguću kvalitetu. Kod skaliranja sadržaja, recimo, trošite mnogo više baterije na mobitelu jer se uključuju dodatni procesi za skaliranje. Na ovaj način štedite i bateriju.
Također, veličina ekrana je otprilike na maksimumu. Najpopularniji pametni telefoni na tržištu variraju od 4.7 do 6 inča. To su veliki smartphonei, odnosno phableti i tu treba stati. Povećanjem ekrana sa full HD rezolucijom dobiti će se manje PPI-ja, što je u redu do neke razine. Nakon što taj broj počne padati ispod 300, to nije dobro. Postoje čak i oni koji traže da se smanji veličina ekrana na 4.4 inča jer ćete tada sa full HD rezolucijom dobiti čak 500 PPI-ja. Teško je reći u kojem smjeru krenuti – da li smanjiti ekrane kako bi se povećao PPI ili povećati rezoluciju na većim ekranima kako bi se dobio siti efekt? To ćemo vidjeti vrlo brzo, no naše predviđanje je da se ekrani neće smanjivati. Vjerojatno će stagnirati neko vrijeme, a pokušati će se povećati rezolucija.
Ista stvar se dogodila sa monitorima. 27 inčni ekrani više nemaju full HD rezolucije, nego se krenulo na veće rezolucije. Sada su popularne 4k rezolucije i slično. Pitanje je granice – kada stati i kolika je rezolucija praktična za svakodnevno korištenje. Ako su monitori u pitanju, onda je neka granica 30 inča sa ovako velikom (4k) rezolucijom. Sve iznad toga je preveliko. Barem većini ljudi. Ista stvar je sa telefonima. Mnogima će 5 inča biti idealno, dok će im 5.5 ili 6 inča biti preveliko. Preveliko možda nije dobra riječ – možda je bolje reći nepraktično.
Koji model kupiti?
Na kraju se postavlja pitanje koji model kupiti? Odgovor vas ne bi trebao iznenaditi – 3 modela se ističu po kvaliteti i možemo ih preporučiti. Prvi je Samsung Note 4 sa svojim ogromnim 5.7 inčnim ekranom rezolucije 2560 x 1440 piksela. Radi se o vrhunskom AMOLED ekranu kojeg možete gledati iz gotovo bilo kojeg kuta bez ikakve distorzije slike, boje su vrhunske, a gustoća piksela je 518 PPI-ja! Mislimo da je tu sve jasno. Rekli smo da je full HD rezolucija dovoljna i stojimo iza toga, no ovaj mobitel je izuzetak. Ako tražite dobar phablet sa vrhunskim ekranom, ovo neka vam bude prvi izbor. Pogriješiti nećete sigurno. Uz to, moramo napomenuti da Note 4 dolazi sa olovkom koju možete koristiti za upravljanje mobitelom, te za pisanje po ekranu. Pisanje sa olovkom na ovom modelu je izuzetno precizno i lako, tako da je to još jedan veliki plus za kupnju ovog telefona. Ostali segmenti Notea 4 su na istoj razini, pa ih nećemo spominjati.
No, spomenuti ćemo još jedan Samsungov model, a to je S5. Prema svim testovima koji su do sada napravljeni, S5 ima najbolji ekran. Riječ je o OLED tehnologiji za koju su mnogi rekli da je mnogo lošija od LCD-a i imali su pravo. Ali prije par godina. U zadnje 2-3 godine napravljena su velika poboljšanja i OLED tehnologija je danas jako dobra i puno bolja od klasičnih LCD-a. LCD tehnologija je ograničena u svim aspektima, odnosno usavršena je do kraja. Troši energije koliko troši, preciznost boja je dovedena do kraja, svjetlina isto. Poboljšati LCD je nemoguća misija. No, bez obzira na te tehničke detalje, vas kao krajnjeg korisnika zanima kvaliteta. S5 nudi najkvalitetniji ekran generalno gledano.
Kada pogledate toplinu boja, rezoluciju, gustoću piksela, odaziv ekrana, potrošnju baterije i ostalo, S5 je u svim segmentima prvi ili pri vrhu. Zato kažemo da je to generalno najbolji ekran. Da li ima ekrana sa većom rezolucijom? Ima. Da li ima ekrana sa većom gustoćom piksela? Ima. No svi oni ili troše puno više baterije od S5 ili su u drugim segmentima dosta lošiji. Samsung je baš „pogodio“ sa ovim ekranom i bez ikakvih problema mogu i na slijedeći model staviti isti ekran i ne moraju strahovati da će ih konkurencija „pomesti“.
Osim Samsunga, moramo spomenuti još i Apple. Spomenuli smo iPhone 6 koji ima malo slabiju rezoluciju, ali i manji ekran. Nas danas zanima Plus verzija. Ona ima 5.5 inča, full HD rezoluciju i 401 PPI. Mogli bismo reći da je Apple, kao i Samsung, napravio odličan posao s ovim ekranom, te napokon iPhone svrstao uz bok ostalim high-end modelima koji su na tržištu već neko duže vrijeme. Apple malo kaska u tom pogledu, no od kad je Tim Cook preuzeo čelno mjesto u Appleu, stvari idu na bolje. Nemojte nas krivo shvatiti – Steve Jobs je IT legenda i uvijek će biti, no Tim Cook će malo ubrzati stvari i to nam se sviđa. No, to je tema za neki drugi puta.
Apple iPhone 6 Plus je također mobitel koji morate imati ako ste Apple fan. Ovdje nije riječ o OLED ekranu, nego o IPS LCD ekranu sa LED osvjetljenjem, što je također vrlo dobra kombinacija. Nadamo se samo da ćemo ga imati prilike što prije isprobati, no ne sumnjamo u njegovu kvalitetu. Ako niste fan ove dvije kompanije, obratite pozornosti na HTC One M8, LG G3, Blackphone, Nokiju Lumiju 930, te Nexus 6.
