Zašto sve više država razmišlja o uvođenju službenih nacionalnih kriptovaluta? U kojoj je fazi Europska Unija i stiže li na uskoro tržište digitalni euro? Kako će se želja država za kontrolom preliti u jedinstveni novi svijet državnih digitalnih valuta?
Bitcoin i sve ostale digitalne valute napravile su veliku pomutnju u svijetu financija. Mnogi će reći kako su zahvaljujući Bitcoinu iz sustava eliminirane razne “štetne” karike, kao što su banke i razne financijske institucije. No, nagle promjene u vrijednosti virtualnog novca zabrinjavaju mnoge pa se mnogobrojne države okreću razvoju vlastitih nacionalnih virtualnih valuta.
Iako su do nedavno države bile veliki suparnik digitalnih valuta, činjenica jest da su prepoznale kako svijet želi digitalni novac. Samim time, mnoge države sada mijenjaju retoriku i kreću s istraživanjem mogućnosti digitalnih valuta. Zanimljivo, i sama Europska Unija već neko vrijeme istražuje mogućnost uvođenja digitalnog eura, što će se odraziti i na nas u Hrvatskoj i Europi. U nastavku donosimo nekoliko pravila po kojima će se stvarati nacionalne virtualne valute:
Želja za kontrolom i stabiliziranjem vrijednosti virtualnog novca
Virtualne valute stvorile su jedan veliki razdor u financijskom tržištu, s obzirom na činjenicu da su eliminirale neke financijske institucije iz računice. Naime, virtualni novac prenosi se od korisnika do korisnika bez posredstva banaka i drugih financijskih institucija. Dakako, to stvara “trn u oku” mnogobrojnim državnicama i država jer se na taj način gubi mogućnost regulacije i kontrole protoka novca.
Iako su države diljem svijeta dugo vremena pokušavale suzbiti tržište kriptovaluta, sve se čini kako su mnoge države od te borbe odustale. Dapače, sada mnoge države razmišljaju da prigrle trend virtualnih valuta te same lansiraju vlastite kriptovalute. Na taj način stvorio bi se ponovno sustav u kojem će države i financijske institucije imati kontrolu nad financijama – što je jedan od temelja funkcioniranja države. No, pitanje je žele li korisnici kontrolu od strane države.
Jedan od problema (ali i prilika) trenutnog sustava kriptovaluta svakako je promjenjiva vrijednost koja se mijenja iz sata u sat. Na taj način nemoguće je osigurati stabilnost financijskog tržišta i novac u vrlo kratkom vremenu može dobiti ili izgubiti vrijednost. To nije poželjeno ni za krajnje korisnike, a ni za države kao takve. Samim time, uvođenje nacionalnog virtualnog novca trebalo bi riješiti takve probleme – na način da se nove nacionalne valute vežu uz neke fiksne vrijednosti. No, to će s druge strane uvesti bolju kontrolu nad financijama i omogućiti državama da se upliću u novčane tokove – što je scenarij koji se ne sviđa krajnjim korisnicima.
Nove nacionalne kriptovalute uz fiksiranje vrijednosti
Prema informacijama koje stižu iz krovnih svjetskih financijskih institucija, u procesu razmatranja i uvođenja nacionalnih virtualnih valuta trenutno je čak 100 zemalja. Nacionalne virtualne valute biti će vezane uz središnje državne banke, a termin koji se vezuje uz te valute je CBDC (central bank digital currency). Za razliku od trenutno poznatih virtualnih valuta, CBDC će biti virtualna valuta čija će vrijednost biti fiksirana uz određene fizičke vrijednosti države.
Primjera radi, neke će zemlje vrijednost svojeg CBDC-a vezati uz protuvrijednosti zlata, nafte i ruda koje imaju u svojem vlasništvu. Dakako, mogućnosti vezivanja vrijednosti virtualnih valuta su mnoge, no finalno definiranje pravila vezivanja uslijediti će tek nakon što se razmotre sve moguće opcije i pronađu najbolji modeli. Zahvaljujući vezivanju CBDC-a postići će se situacija u kojoj vrijednost virtualnog novca neće biti jako varijabilna, odnosno korisnici će moći računati na određenu stabilnost pojedine nacionalne valute.
Možda vam sve to zvuči pomalo komplicirano, no novi digitalni sustav zapravo će biti vrlo sličan postojećem monetarnom sustavu. Glavna razlika će biti što će se sve transakcije obavljati digitalno, dok bi fizički novac polako mogao biti istisnut iz upotrebe. Za razliku od klasičnih virtualnih valuta, CBDC će imati jedinstvenu centraliziranu bazu podataka u koju će se zapisivati transakcije, a sve to s ciljem kontrole od strane državnih tijela. Dakako, to je dio koji se korisnicima najmanje sviđa jer će time države ponovno uspostaviti kontrolu nad svim novcem, a krajnji će korisnici gubiti vrijednost novca na razne posrednike poput banaka i sl.
Europska Unija započela razmatranje uvođenja digitalnog eura
Među sto zemalja koje razmatraju uvođenje nacionalnih digitalnih valuta nalazi se i nekoliko europskih zemalja, ali i sama Europska Unija. U listopadu 2021. godine Europska središnja banka (ECB) započela je opsežna i dugotrajna istraživanja modela koji bi najviše odgovarao uvođenju virtualnog eura. Istraživanja bi trebala trajati najmanje dvije godine, što znači da bismo već 2023. godine mogli slušati o tome kako će digitalni euro biti uveden, dok bi samo uvođenje moglo biti realizirano nešto kasnije. U digitalnom svijetu stvari se odvijaju iznimno brzo pa će i reakcija Europske središnje banke morati biti brza.
Europska središnja banka na sebi ima veliku odgovornost brige o financijama mnogobrojnih članica Europske Unije. Kao predvodnica monetarne politike, ECB se treba pobrinuti da će eventualno uvođenje digitalnog eura proteći u najboljem redu i s maksimalnom dobiti za čitavu Europsku Uniju. Sve se čini kako uvođenje digitalnog eura više nije nije glavno pitanje, već je glavno pitanje kada će taj novi virtualni euro biti uveden.
Pred Europskom središnjom bankom je sada vrlo zahtjevan period istraživanja u kojem se trebaju razmotriti svi mogući scenariji koji bi mogli utjecati na cjelokupno gospodarstvo Europske Unije. Prije svega, ECB mora razmotriti kakav će utjecaj uvođenje digitalnog eura imati na europsko gospodarstvo i zakonodavstvo, ali i kako će virtualni novac ravnopravno biti distribuiran građanima i trgovcima. Rezultati istraživanja biti će glavni temelj za uvođenje digitalnog eura, koji bi tako trebao postati novo glavno monetarno sredstvo žitelja Europske Unije i Europe u cijelosti.
Mnoge europske zemlje u fazi razmatranja i uvođenja nacionalnih kriptovaluta
I dok je Europska Unija tek krenula s razmatranjem mogućnosti uvođenja jedinstvene europske digitalne valute, neke su europske zemlje već dobrano zakoračile u taj proces istraživanja i uvođenja. Jedan od pozitivnih primjera je Norveška koja je prije godinu dana završila četverogodišnje istraživanje kriptovaluta te je u travnju 2021. godine najavljena nova faza projekta. Naime, središnja norveška banka (Norges Bank) trenutno je u dvogodišnjoj fazi testiranja tehničkih rješenja za što jednostavnije puštanje vlastitog CBDC-a u javnost. Samim time, Norveška je čini se samo godinu dana udaljena od uvođenja nacionalne virtualne valute.
Slično kao Norveška, još jedna skandinavska zemlja je vrlo blizu uvođenja nacionalne virtualne valute. Pogađate, radi se o Švedskoj. Švedska je 2017. godine započela fazu istraživanja virtualnih valuta, gdje je naglasak stavljen na uvođenje nacionalne e-krone, koja bi trebala postati svojevrsna zamjena za fizičke novčanice krone. Švedska središnja banka trenutno se nalazi u drugoj fazi projekta gdje je virtualni novac već pušten na korištenje i izvan središnje banke, no sve se radi vrlo pažljivo, postepeno i promišljeno. No, činjenica jest da samim puštanjem u javnost, švedska zapravo već ima vlastitu digitalnu valutu (doduše u vrlo malom obujmu).
Švicarska i Velika Britanija također su već u fazi istraživanja virtualnih valuta, s time da je Švicarska nekoliko koraka ispred same V. Britanije. Naime, Središnja banka Švicarske već je testirala digitalni švicarski franak na glavnoj burzi i rezultati su se pokazali uspješnima. Još bolje, sredinom 2021. godine Švicarska je provela prekogranično ispitivanje digitalnih transakcija, da bi početkom 2022. godine omogućila transakciju novca s poslovnim bankama uz korištenje digitalne valute. S druge strane, Vlada Velike Britanije i Bank od England još uvijek nisu donijeli finalnu odluku uvodi li se CBDC u Britaniji.
Mnoge moćne svjetske zemlje uspješno provode faze uvođenja CBDC-a
Prema podacima krovnih svjetskih financijskih institucija, više od 100 svjetskih zemalja trenutno je u nekoj od faza istraživanja ili uvođenja nacionalne virtualne valute. Interes za uvođenjem nacionalnih kriptovaluta trenutno je velik s obzirom da su države shvatile da korisnici ne planiraju odustati od korištenja virtualnih valuta. Samim time, mnoge su se zemlje odlučile posvetiti istraživanjima i razvoju virtualnih valuta, a vrlo brzo krenuti će i faze predstavljanja valuta javnosti.
Kina je jedna od predvodnica razvoja CBDC-a jer je razvoj digitalnog juana tamo krenuo još davne 2014. godine. Narodna banka Kine (PBOC) 2014. godine započela je fazu istraživanja virtualnih valuta, a do sada je lansirano nekoliko patenata vezanih uz digitalne valute, kao i pilot projekata u raznim gradovima i regijama. Zanimljiv je podatak da jedna petina stanovništva Kine zapravo ima instaliran digitalni novčanik za korištenje digitalnog juana. Iako službeno uvođenje digitalnog juana još nije najavljeno, veseli činjenica da se nakon domaćih transakcija započinju i prekogranične transakcije u virtualnim valutama.
SAD još uvijek nije odlučio kako će se postaviti u odnosu na nacionalnu digitalnu valutu. Istraživanja su započela 2020. godine, a Massachusetts Institute of Technology trenutno je u fazi definiranja mogućih modela tehničke izvedivosti stvaranja i plasiranja CBDC-a. No, finalna odluka od strane Federalnih rezervi SAD-a (Fed-a) još uvijek nije donesena. S druge strane, Kanada je već u naprednoj fazi testiranja nacionalne digitalne valute s raznim pripadnicima privatnog sektora. No, sama odluka o datumu i načinu uvođenja virtualne valute Kanade još nije donesena.
Japan je testiranje uvođenja nacionalne virtualne valute krenuo u travnju 2021. godine, a faza testiranja trebala bi potrajati još jedan mjesec. Nakon toga biti će definirane smjernice uvođenja CBDC-a, koji bi tako uskoro mogao postati sredstvo plaćanja na području Japana. Saudijska Arabija i UAE rade na zajedničkoj digitalnoj valuti Aber, a središnje banke trenutno su u fazi usavršavanja lansiranja jedinstvene virtualne valute. Rusija je najavila istraživanja digitalnog rublja u 2021. i 2022. godini, a provode se i neki pilot projekt i koji će pokazati u kojem će se smjeru razvijati ruska digitalna valuta. Za kraj smo ostavili Brazil, koji je vrlo ambiciozno najavio pokretanje digitalne valute za 2022. godinu, no nedavno su planovi prolongirani za 2-3 godine. Kada će točno Brazil dobiti svoju virtualnu valutu sada više nije poznato.
Piše: Marko Županić
