Rudarenje kriptovaluta najviše šteti – gamerima

Ako se smatrate gamerom i dio ste gamerske zajednice, onda se svjesni problema kojeg su kriptovalute stvorile dotičnoj zajednici. Ako niste – čitajte u nastavku o čemu se radi.

Mnogo gamera danas ima nekoliko problema kod slaganja novih mašina za igranje igri. Prvi je nestašica grafičkih kartica koje se, doslovno, razgrabe za jedan dan, a drugi problem su cijene grafičkih kartica koje su otišle u nebo. Tome su krive kriptovalute, posebice Bitcoin (BTC), koje traže dobar GPU ako ih želite rudariti. U nastavku teksta ćemo se pozabaviti ovom tematikom, no nije sve tako crno. Dolaze bolji dani za gamere …

Temeljna ideja kriptovaluta

Temeljna ideja kriptovaluta je da one budu “podržane” kriptografijom (tj. matematikom), a ne da iza njih stoji Vlada neke države, zlato ili neko drugo fizičko dobro. Tom idejom se vodio i Satoshi Nakamoto koji je 2009. godine na tržište izbacio novi koncept digitalnog novca, točnije peer-to-peer novca kojeg je nazvao Bitcoin. No, ideja iza Bitcoina može se primijeniti na sve kriptovalute danas.

Bitcoin se kreira tako da se računala u Bitcoin mreži natječu tko će prvi uspjeti izračunati manju hash vrijednost od one postavljene unutar Bitcoin mreže. Računala koriste svoju snagu (CPU i GPU) kako bi računali hash vrijednosti.

Onda kada jedno računalo iz mreže uspije izračunati hash vrijednost (op.a. a to se otprilike događa svakih 10-ak minuta), ono ima pravo uzeti nagradu od 12.5 Bitcoinova, te u blok (osim svoje nagrade) zapisuje još 400+ transakcija iz mreže. I tako blok po blok se radi Bitcoinov blockchain. Matematički je ograničeno da maksimalno može biti 21 milijun Bitcoinova.

Zašto postoji nagrada? Jer je to poticaj da ljudi svoja računala koriste za rudarenje, da transakcije budu distribuirane na svim tim računalima, jer ne postoji jedno centralno računalo koje čuva transakcije, da mreža bude veća i sigurnija, da se poveća težina dobivanja Bitcoina, da je mrežu teže “srušiti” itd. Mnogo je razloga zašto je dobro da veliki broj ljudi koristi svoje računalo za potrebe Bitcoin mreže.

Brzina generiranja tih hasheva u mreži se mjerila u desecima milijuna hasheva po sekundi, dok je sada brojka oko 5 kvadrilijuna hasheva po sekundi. To ne znači da se više ljudi uključilo u mreži (iako jest, ali to nije glavni razlog), nego da je hardver postao brži.

Rudarenje je počelo s CPU-om, pa je prešlo na GPU-u, pa FGPA, te sada neki koriste ASIC mašine (Application Specific Integrated Circuit). To su sklopovi napravljeni isključivo za hash funkcije. Brze mašine sa spomenutim pločama imaju brzinu i do 100 GH/s što je mnogo više od samog korištenja CPU-a ili GPU-a u “običnom” računalu.

Zašto su cijene grafičkih kartica skočile u nebo?

Što ovo napisano ima sa grafičkim karticama? E, tu stvari postaju malo kompleksnije. Bitcoin je deklariran kao open source softver koji koristi SHA256 algoritam za hashiranje. Taj kod može uzeti svatko (nalazi se ovdje) i napraviti svoju verziju valute – što su mnogi i napravili. Mnoge od njih su bezvrijedne, no neke su i uspjele, kao što su Ethereum, Ripple i Litecoin.

Promjena hash algoritma kod drugih valuta je ono što utječe na to koji će se hardver koristiti za računanje hasha i rudarenje valuta. Spomenuli smo ASIC – njegovo ime dovoljno govori. To su specifične ploče napravljene isključivo za određenu funkciju. I sada se dosta koriste Bitcoin ASIC ploče koje su brže od drugog hardvera i mogu jako brzo vrtjeti SHA256 hash funkcije.

Nasuprot tome je CPU koji se može koristiti za mnogo različitih algoritama ali nije brz kao ASIC. GPU-ovi su se nekako svrstali između CPU-a i ASIC-a. Oni su mnogo više programabilni ali postoje određeni algoritmi za koje je GPU prespor.

Svejedno, zbog toga smo nekoliko puta vidjeli ogromne skokove cijena grafičkih kartica unazad par godina. 2011.-te godine su ljudi počeli masovno kupovati Radeon HD 5870 jer su bile odlične za rudarenje Bitcoina (to je bilo prije ASIC-a). Krajem 2013.-te , i početkom 2014.-te godine, AMD-ov potpuno novi Hawaii GPU (R9 290/290X) je bilo gotovo nemoguće naći u trgovinama. I to zahvaljujući Litecoinu i drugim alt-coinovima.

Spomenimo samo da je dotična kartica trebala koštati oko 399 dolara, a bez problema se prodavala za 650 dolara. I sve zalihe su rasprodane.

I sada tijekom prišle godine i početkom ove, praktički u trgovinama ne možete naći high-end grafičke kartice jer kada i dođe 100-200 komada, one se razgrabe u jednom danu.

Doslovno ima ljudi koji kupe 6-7 takvih kartica, potroše 20-30 tisuća kuna i vi si ne možete složiti gaming mašinu. Ista stvar će se dogoditi i krajem ove godine kada Ethereum platforma doživi novi veliku update. Tada će sve ove kupljen grafičke kartice se prodavati za sitne novce, dok će novi GPU-i nestati u sekundi.

Što napraviti?

Ono što vam mi možemo preporučiti je da pre-orderate grafičke kartice na stranicama kao što su Amazon, Newegg i slične, te dobijete grafičku karticu čim se pojavi u skladištima diljem svijeta.

Trenutačno nema lijeka za ovu situaciju i dok god cijene kriptovaluta skaču gore-dolje i dok god postoji mala šansa da se obogatite na rudarenju (i svakim danom je ta šansa sve manja), cijene grafičkih kartica će rasti i bit će teško nabaviti dobru grafičku karticu.

Ako nemate ništa protiv polovnih grafičkih kartica, s kojima uvijek treba biti oprezan, uvijek ih možete za male novce kupiti preko raznih (Internet) oglasnika, ali najčešće se radi o jednoj generaciji unazad. Što o tome svemu misli popularni YouTuber, pogledajte u nastavku.

Piše: B.P.