Bitcoin. Nova, virtualna valuta (ili se barem tako govori). No je li to zaista tako? Neki će reći to kako s obzirom na činjenicu kako Bitcoin želi svim silama biti valuta ima neke čude stvari koje se vežu uz Bitcoin, čemu su uvelike doprinjele neke vrlo neobične odluke donesene upravo od strane kreatora istoga.
Funkcionira li danas Bitcoin kao valuta? Neki će reći kako jest, jer sve više poprima ”obličja” kakva svaka valuta ima i vrijednost na tržištu valuta. Drugi će reći kako je Bitcoin samo jedan vrlo čudan oblik kockanja s vrlo nepoznatim rezultatima. O čemu se radi? Je li Bitcoin valuta ili samo jedan od oblika nesigurnog ulaganja? Pročitajte u nastavku.
Vrijednost Bitcoina nije baš najstabilnija
Jedan dio onih koji kažu kako je Bitcoin daleko od toga da bude valuta kažu kako svaka valuta treba imati koliko-toliko stabilnu vrijednost na burzi. Kod Bitcoina to nije tako. Njegova vrijednost jedno vrijeme vrlo brzo i visoko raste da bi kasnije pala na niske stope. I to je ono po čemu se Bitcoin najviše odlikuje.
Čak i u vremenskom periodu od recimo tjedan dana nije nemoguće za Bitcoin vrijednost da ona padne ili se podigne za recimo 20%. Svaki puta kada se njegova vrijednost drastično poveća to daje razloge za brige. Pogledajmo to iz nekoliko primjera.
Recimo, prema izračunima Coindeska Bitcoinova vrijednost je između 06. i 07. prosinca, u razmaku manjem od 24 sata porasla sa 12 770 USD na 16 583 USD. Drugi primjeri govore o njegovom drastičnom padanju. Recimo u vremenskom periodu između 08. i 12. studenoga vrijednost Bitcoina je pala sa 7458 USD na 5857 USD, da bi onda između 03. i 06. prosinca vrijednost opet porasla sa 11 180 USD na 12 168 USD.
Ako objektivno pogledamo na ove skokove i padove onda možemo vrlo lako zaključiti kako sve ovo čini poprilično nemogućim za točnije odrediti to kakva bi mogla biti vrijednost koju bi netko dobivao kada bi recimo htio trgovati robom i uslugama koristeći Bitcoin. Ovakva nepredvidivost kretanja Bitcoina bio je i jedan od najvažnijih razloga zbog kojih je Valve odlučio reći stop na Bitcoin na svojoj Steam internetskoj stranici/trgovini što se i dogodilo 06. prosinca.
Robert Shiller, profesor ekonomije sa sveučilišta Yale, dobitnik Nobelove nagrade za rad na mjehurićima, rekao je kako je Bitcoin jedan od najboljih primjera kako izgleda jedan ”ekonomski” mjehurić. U usporedbi s drugim oblicima investiranja i ulaganja, Bitcoin sve više sliči nečemu što bi moglo koristiti onima koji bi se htjeli jako obogatiti u vrlo kratkom vremenu i na taj način zaraditi novac, umjesto da postane oblik stabilnog investiranja.
Transakcijske naknade su jako visoke
Ne samo da su transakcijske naknade visoke, nego osim toga i one, baš kao i sam Bitcoin, mogu varirati. Ako biste htjeli da vaša transakcija bude obrađena u nekom pristojnom vremenu, za to ćete trebati dati više novca, čime u stvari vi stavljate veću nagradu minerima Bitcoina koji ono što vi uplatite onda stavljaju kao dio blockchaina.
Prema podacima koji su došli od Valve-a, prosječna naknada ako biste htjeli kupiti nešto se nedavno popela na 20 USD, no i taj podatak varira jer je podložan promjenama, baš kao i Bitcoin. Sedmog prosinca, prema podacima iz bitcoinfees.info bilo je rečeno kako je prosječna naknada bila viša od 13 USD po transakciji.
Ovo je vrlo visoko i predstavlja vrlo visok trošak na koji kupac treba biti spreman po svakoj kupnji. Biste li i vi koristili vašu debitnu karticu ako biste za svaku kupnju koju trebate ostvariti njome trebate platiti dodatnih recimo 50 kuna, čak i onda ako ta kupnja uključuje kupovinu kave koja košta recimo 10 kuna?
Transakcije traju dugo. Jako dugo.
Ne samo da su Bitcoin transakcije skupe (jer iziskuju dodatnu naknadu po svakoj transakciji), već osim toga one i traju jako dugo vremena. Što je najbolje, ovo nije plod neke nestručnosti ili greške u sustavu. Ovo je jednostavno način na koji Bitcoin funkcionira. Usporedimo to sa klasičnim odlaskom običnog građanina Republike Hrvatske u obližnji shopping centar.
Nešto kupite i dođete do blagajne. Želite platiti karticom i dok blagajnica provuče karticu kroz čitač, nakon što kupac upiše svoj PIN pa dok se transakcija potvrdi (pod uvjetom da na kartici ima dovoljno novčanih sredstava) treba proći određeno vrijeme.
Ako to vrijeme traje zbog ”sporosti” sustava, recimo tri do četiri minute, mi smo već skloni nervozi i negodovanju. Zamislite na to da dođete do blagajne i poželite stvari platiti Bitcoinima, samo što na obračin transakcije i prihvaćanje kartice nećete čekati minute nego sate. Kažu kako je strpljenje vrlina.
Bitcoin, bez obzira na priče i na ”hype” ne možete trošiti bilo gdje. Čak ni ako ste u SAD-u.
Bez obzira na sav ”hype” koji se podigao zbog Bitcoina i zbog njegove (trenutno) visoke vrijednost, činjenica jest kako Bitcoin ne možete trošiti bilo gdje. Samo neki servisi prihvaćaju Bitcoin, s time da se i određen broj njih toga odrekao (kao recimo Valvov Steam).
Recimo, u SAD-u u državama gdje je Bitcoin možda najprimjenjiviji, postoji samo oko 90 restorana koji prihvaćaju Bitcoin. Što je 90 od otprilike 620 900 koliko sveukupno postoji restorana u Sjedinjenim Državama? A ovo se odnosi na SAD, na državu gdje je Bitcoin navodno najviše primjenjiv. Za ostatak svijeta (pogotovo za dio Europe u kojemu se Hrvatska nalazi) ne trebam niti govoriti.
Svaka transakcija troši užasno puno struje
I Bitcoin miniranje i transakcije Bitcoina troše užasno puno struje (i procesne moći računala). Jeste li znali kako prosječna Bitcoin transakcija troši struje koliko prosječna obitelj u SAD-u potroši preko cijelog tjedna? Razmislite malo o tome.
Osim toga Bitcoin, njegovo miniranje i prebacivanje, zahtijevaju ogromnu količinu računalnih resursa, što s vremenom postaje samo još više i više. Prema istraživanju koje je provela tvrtka Digiconomist Visa obavlja godišnje oko 82.3 milijarde transakcija (podatak koji se odnosi za 2016. godinu).
Bitcoin iako nije obavio niti blizu tome broju transakcija, potrošio je struje koliko bi bilo dovoljno za napajanje gotovo 2.9 milijuna kućanstava godišnje. To u stvari znači kako Bitcoin troši oko 59 puta više struje od Visa-ine mreže i to za obavljanje samo malenog djela posla od onoga kojeg recimo obavlja Visa.
Ako i uložite u Bitcoin postoji velika mogućnost (veća nego u bilo kojem drugom slučaju) da ćete izgubiti sav svoj novac.
To je isto tako jedna od činjenica od koje ne treba bježati već je treba prihvatiti. Ako odlučite uložiti sav svoj novac u Bitcoin, postoji ogromna šansa da ćete sav svoj novac izgubiti. Možete ga izgubiti u internetskoj prijevari (scam) jer u pogledu investiranja novca u Bitcoin ne postoje nikakvi oblici zaštite od strane državnih ustanova ili zakona kao takvih. Bitcoin isto tako vrlo lako može biti ukraden od strane raznoraznih hakera.
Čak se i događalo kako su vlasnici određenih internetskih stranica znali jednostavno od svojih klijenata ukrasti Bitcoine i samo ugasiti stranicu. Stvari u vezi Bitcoina su takve kakve jesu, barem zasad. Jednoga dana možda sve ”dođe na svoje” i po pitanju Bitcoina. Ipak, zasad je tako kako jest. Trebate li ulagati u Bitcoin? Radije ne. Još uvijek ne.
Piše: A.M.
