Ako ste koristili internet više od nekoliko dana vrlo je vjerojatno da ste i sami vidjeli barem jedan meme. Meme-i su postali jedan od važnih dijelova modernog života prosječnog istraživača interneta i danas ih možemo vidjeti svagdje. No jeste li se ikada zapitali kako su meme-i nastali? Tko je napravio prvi meme? I općenito otkuda riječ ”meme” uopće dolazi? Nešto više o ovoj temi pročitajte u nastavku.
Porijeklo riječi ”meme”
Prvi primjer riječi meme (koja se izgovara ”meem”, a ne ”me-me”) seže još u osamnaesto stoljeće i u knjigu Richarda Dawkinsa pod naslovom Sebičan gen (ili u originalu ”The Selfish Gene”). U svojoj knjizi Dawkins nejednom spominje riječ koja je bila vrlo slična današnjoj riječi meme – ”Mineme”. Porijeklo te riječi seže još od vremena stare Grčke i u prijevodu na hrvatski bi značila ”onaj kojega se oponaša”. Zbog sličnosti s riječju ”gene” (ili gen) ova riječ je oblikovana i skraćena na ”meme”.
Razlog zbog kojeg je Dawkins skovao ovaj izraz jest taj što je pokušao otkriti postoji li neka mjerna jedinica kojom bi se moglo odrediti kako se ideje proširuju i promiču kroz generacije ljudi. Stoga najjednostavnije rečeno, prema ovome riječ ”meme” označava ideju onoga što gen predstavlja u opisu tijela i tjelesnih obilježja. Slično kao što su se ljudski geni prilagođavali ovisno o okolišu i prilikama u kojima su ljudi živjeli, u skladu s time je Dawkins vjerovao da bilo što što je podložno takvoj promjeni (kao što su meme-i i ideje) prolaze sličan proces kroz prirodnu selekciju.
Odavde potječe moderna riječ ”meme”. Ona je u početku označavala ideju replikacije ili razmnožavanja, odabira i promjene ideja koje prolaze kroz takav slijed na mjestu gdje svaka ideja najlakše može prolaziti kroz svaki od ovih slijedova, a to je internet.
Jesu li memesi postojali i prije interneta?
Činjenica jest da su memesi postojali i davno prije nego što je uopće osmišljen internet. U stvari, memesi (ne baš kao ovi današnji kakve znamo, ali otprilike slični) su postojali i prije nego što je Dawkins skovao ovaj izraz. Ne biste vjerovali, ali prve znakove prastarih meme izraza nalazimu u ruševinama drevnih Pompeja koji sežu iz vremena 79. godine prije Krista. Meme je pronađen u obliku nečega što se na engleskom jeziku naziva ”Sator Square” (na hrvatskom bi se to moglo prevesti na Sator kocka, s obzirom da riječ ”Sator” nema nikakve veze sa šatorom).
Sator kocka u biti znači palindrom od pet riječi- ”Sator Arepo Tenet Opera Rotas”, gdje su riječi složene na način da budu poredane jedna iznad druge i na način da ih se može čitati iz bilo kojeg ”smjera” (pod uvjetom da znate čitati latinski). Dosad nitko nije otkrio značenje ovih pet riječi no ono što je još zanimljivije jest to da se Sator kocka pojavljivala u različitim dijelovima svijeta, kao što su Francuska, Engleska, Sirija i naravno Italija.
Frodo Baggins, glavni junak trilogije Gospodara prstena napisane od strane J. R. R. Tolkiena također je postao dio meme-a. Izraz ”Frodo živi” se vrlo često koristio i možemo ga pronaći na jako puno mjesta Ovaj izraz često se koristio od strane ljudi koji su osjetili da je Frodo, lik koji je bio poslan u Mordor kako bi ondje bacio prsten u vatru Klete gore usput i poginuo i kojeg su na tu misiju poslali ljudi koji su imali vlastite ciljeve i zamisli te pritom nisu previše marili za život malenog hobita, je poslužio kao odlična metafora čovjeka kojeg je tlačio sustav.
Koji su bili prvi internetski memesi?
Prvi meme koji je ugledao svjetlo dana na internetu bio je meme bebe koja pleše. Meme se vrlo brzo proširio internetom da bi se konačno pojavio i u epizodi poznate odvjetničke serije Ally McBeal.
Davne 1996. godine grafički dizajner Michael Girard osmislio je program koji je demonstrirao načine na koje se kretanja i pokreti mogu programirati i pokazati preko računala. Konačan dizajn je bio model bebe koja je plesala i na taj način pokazivala različite pokrete iz plesa ”Cha-Cha-Cha”.
Girardov šef je, ugledavši ovu animaciju, demo animacije poslao developerima kako bi pokazao mogućnosti koje program ima. Jedan od demoa stigao je i do računala jednoga od zaposlenika LucasArts-a koji je video pretvorio u GIF animaciju nakon čega ju je podijelio internetom (najviše preko foruma i elektroničke pošte), nakon čega je podijeljeni GIF izazvao oduševljenje kod gledatelja.
Kako su se memesi s vremenom razvijali?
Razvojem interneta, a posebice društvenih medija i stranica kao što su Reddit, 9GAG i 4Chan memei su postajali sve popularniji i sve rašireniji. Prije razvitka interneta (barem do mjere do koje je internet danas razvijen) meme-i su imali više politički i kulturalni značaj, a da tako kažem- ”trajnost” jednog meme-a je bila puno veća nego što je to slučaj danas. Iako i danas postoje meme-i koje vrlo često koristimo za različite situacije i kojih se vrlo često prisjećamo, činjenica je da danas vrlo velik broj meme-a vrlo brzo postane zaboravljen.
Razlog tomu jest taj što je danas internet puno razvijeniji i rašireniji nego što je bio prije dvadeset godina i naravno razlog leži u tomu što je danas vrlo lako moguće kreirati meme. Imate čak i posebne meme kreatore koji vam omogućuju da i sami stvorite svoje meme i stavite ih na internet.
Uz to memesi se više toliko ne koriste samo za političke i kulturalne svrhe, već se više koriste za stvari vezane uz pop-kulturu, životne situacije (gdje se meme-i koriste kako bi se na njih osvrnuli na sarkastičan način) i slično, zbog čega se meme-i u vrlo kratkom vremenu i vrlo lako šire internetom.
Danas ćete vrlo često vidjeti meme koji ismijava neku društvenu situaciju, meme kojima se na nešto ćeli skrenuti pozornost ili jednostavno meme kojima se želi reći da se kreator meme-a s nečime ne slaže. S obzirom na to da meme-i uvijek imaju u sebi humorističnu notu, osmišljavatelji istih ne moraju strahovati da će njihovi meme-i nekoga ugroziti i da će snositi posljedice zbog toga (jer se ipak radi o meme-u).
Od neobičnih natpisa koji sežu iz 79. godine prije Krista, preko Dawkinsa i njegovih ”ideja o idejama” pa do danas – možemo reći da se meme jako razvio i da je od nečega naizgled beznačajnog postao nešto neizbježno, što viđamo vrlo često na internetu.
Piše: Z.K.
