Samo u Hrvatskoj: Spori Internet plaćamo najskuplje u cijeloj EU!

Andrus Asip, potpredsjednik Europske komisije za digitalno tržište, prošlog je mjeseca pohvalio Hrvatsku zbog uspješnog razvoja digitalnog društva i servisa, no sada je istaknuo svoje nezadovoljstvo nedostatkom brzog interneta u zemlji. A Hrvati, kao članovi Europske unije, internet plaćaju najviše.

Iako mnogima nije ni dostupan, za povezivanje na fiksni brzi internet izdvajamo gotovo 3 posto mjesečnih primanja, dok stanovnici ostalih članica EU izdvajaju tek 1,2 posto. Čak 45 posto stanovnika u ruralnim sredinama tih zemljama članicama ima pristup brzom internetu, a u Hrvatskoj tek njih 11 posto – ili svaki deveti korisnik.

Jesmo li tehnološki zaostali u odnosu na druge članice EU?

Nažalost, infrastrukture za brzi internet, uz ruralne dijelove Hrvatske, nema čak ni u većim gradovima, pa ni Zagrebu u pojedinim slučajevima. „Hrvatska značajno zaostaje za europskim prosjekom što se tiče dostupnosti širokopojasnog interesa velikih brzina, to su brzine od 30 Mbps. I tu smo, u urbanim sredinama, također u europskom prosjeku, međutim u ruralnom dijelu značajno zaostajemo,“ izjavio je viši stručnjak za komunikacijske mreže HAKOM-a Mladen Sikirica.

Europska unija optimistično želi svim građanima do 2020. godine omogućiti dostupnost širokopojasne mreže i brzine od 30 Mbps, a do 2025. priključak brzine od 100 Mbps. Međutim, ne slažu se svi s takvom procjenom.

Možemo li riješiti problem sporog interneta?

„Očekivati da će se nešto spektakularno promijeniti u iduće dvije godine potpuno je nerealno. Kad imate jednog velikog operatora koji ima 80 posto tržišta (Hrvatski telekom, op.a.), onda ne postoji nikakav pritisak na tržištu koji bi ga natjerao da ulaže i da bude bolji,“ tvrdi Đuro Lubura, predsjednik Udruge Telekom.

Doista je teško očekivati ostvarenje najava EU u sljedeće dvije godine, pa o spomenutim brzinama interneta i hrvatskoj digitalnoj budućnosti sada još možemo samo spekulirati.

Piše: D.S.