Blockchainovi su jako važan segment u pogledu ”interneta stvari” ili ”Internet of Things”. Budući da samo jedan blockchain sadrži mnoštvo informacija, koje su pohranjene u njemu (te iste informacije dostupne su na stotinama i tisućama različitih uređaja), nije neopravdano vjerovati u to da bi blockchainovi mogli biti načini kako bismo mogli pohranjivati i čuvati sve naše važne informacije u budućnosti.
No, postoji jedna stvar vezana uz blockchainove koja kao da je neprimijećena. Koliko će podaci koji su spremljeni na blockchainove ondje i ostati? Ako je velik broj kopija blockchainova poslana preko uređaja (a podaci koji su na njima nisu obrisani), znači li to da te informacije trajno ostaju zabilježene? Znači li to da će te informacije biti dostupne ”zauvijek” svima?
”Trajne” informacije i općenito pohranjivanje informacija na ovakav način je nešto oko čega bismo se trebali zabrinuti.
Već smo imali priliku preko interneta se upoznati sa sintagmama ”trajnih informacija”. Rečeno nam je kako se velik broj i jako puno vrsta informacija koje ostavimo na internetu, ondje bilježe zauvijek. No, nisu baš sve informacije trajne. Na primjer, ako neka internetska stranica prestaje postojati, teoretski sve informacije koje su postojale i bile zabilježene na njoj prestaju postojati zajedno s njom. No kod stranica kao što su Facebook ili YouTube, stvari su malo drugačije. Na takvim stranicama informacije korisnika su puno dostupnije. Ono što ste vi kao korisnik pregledavali ili objavljivali prije pet godina može se pronaći i ostalo je zabilježeno.
No kako se u ovu priču uklapaju blockchainovi? Svaki puta kada blockchain pohranjuje informacije korisnika, to se obično radi na način da svaki korisnik dobiva poseban identifikacijski broj. Ovo se čini iz razloga što su u osnovi blockchainovi transparentni, što znači da korisnici mogu slobodno pregledavati informacije kako žele. No što ako netko želi obrisati sve svoje podatke sa blockchaina? Je li to izvedivo?
U teoriji jest, u praksi malo teže. Jer ako bi korisnici mogli brisati sve svoje podatke sa blockchainova, to bi išlo na štetu cjelokupnoj svrsi postojanja kao i samoj strukturi blockchainova. Nadalje, integritet blockchaina kao decentralizirane vrste mreže ovime bi bio narušen. Ukratko rečeno, korisnici bi mogli obrisati sve svoje podatke sa blockchaina, ali to trenutno nije dopušteno. Razlozi? Osim svih već navedenih, time bi se prekršila i posebna GDPR pravila vezana za blockchainove.
Koje su prednosti ”trajnih” podataka?
Iako činjenica da su korisnikovi podaci trajno dostupni na internetu zvuči loše i narušavajuće po pitanju korisnikove sigurnosti, nije sve tako crno. Internetske stranice mogu nastati na temelju blockchaina, a budući da se blockchain nikada neće ”srušiti”, ne postoji opasnost da se ti podaci izgube. Ovo je ustvari najveća prednost blockchainova i internetskih stranica koje su utemeljene na njima.
Integritet vs. privatnost
Blockchainovi postaju i ostaju temelj ”interneta stvari”, no još uvijek postoje neki problemi koje je potrebno riješiti. Jedan od njih su i zakonski propisi, koji se trebaju donijeti kako bi korisnici na bolji način mogli odlučivati koja vrsta podatka i pod kojim uvjetima se može obrisati sa blockchainova. No, ovo je zasad teško za izvesti. Trenutno dostupna rješenja uvijek će ići na štetu jednog od ovo dvoje: integriteta (blockchaina) ili privatnosti (korisnika). Što vi mislite, treba li se korisnicima dopustiti brisanje svih njihovih podataka sa blockchainova?
Piše: I.H.
