Kada novi SSD (solid-state drive) dolazi na tržište, uvijek se govori o brzini zapisivanja/čitanja podataka, te pouzdanosti istoga. Problem je što korisnici često ignoriraju specifikaciju diska, te misle da, zato što SSD nema pomičnih dijelova, će trajati vječno.
Nažalost, istina je nešto drugačija. U teoriji, SSD bi trebao trajati duže nego HDD, te bi u tom periodu trebao davati bolje performanse. Da li to vrijedi za sve SSD-ove? Naravno da ne. To ovisi o veličini SSD-a, brendu kojeg kupujete i još nekim faktorima o kojima ćemo pisati u ovom tekstu.
Ipak, imajte na umu, da svaki disk – bez obzira bio on HDD ili SSD – može prestati raditi u jednom trenu. Pitanje koje se tada postavlja je – mogu li se spasiti podaci s njega? Ili barem dio podataka?
Zašto SSD-ovi prestaju raditi?
Kao što smo napisali, kada imate SSD u računalu, ne morate se bojati da će neki mehanički (i pomični) dio prestati raditi jer SSD takvih nema. To je imao klasični tvrdi disk ili HDD. No, to ne znači da dijelovi ugrađeni u SSD traju vječno. I oni se s vremenom istroše i prestanu raditi.
Kondenzatori se degradiraju s vremenom, opskrba strujom može biti loša i uzrokovati prestanak rada SSD-a, kontrolni čip može imati grešku i prestati raditi …
SSD je, generalno gledano, pouzdaniji nego mehanički disk, ali i on ima svoj vijek trajanja. Sada ćemo vidjeti kako se on mjeri.
Kako se SSD (po)troši?
Postoje tri faktora, odnosno tri načina na koji se mjeri životni vijek SSD-a. Tako da se može otprilike predvidjeti koliko će on trajati ako ga se koristi na “normalan” način. Pa krenimo redom. Ti načini su:
- P/E Cycles: P/E je skraćenica za program-erase ciklus. To je proces u kojem se podaci zapisuju na SSD-ov memorijski blok, zatim pobrišu, te ponovno snime. To je jedan ciklus. Broj koliko puta, odnosno ciklusa, možete napraviti na SSD-u ovisi o proizvođaču i modelu kojeg kupite. Kao i o tehnologiji koja se koristi pri izradi SSD-a. Ti ciklusi idu od niskih 500 do visokih 100.000.
- TBW: “Terabytes Written” je mjera s kojom se određuje koliko podataka možete zapisati na SSD prije nego se pokvari, odnosno prestane raditi. Na primjer, Samsung 860 EVO SSD 250 GB može podnijeti 150 TBW, dok model od 1 TB ima 600 TBW. Kao i kod P/E ciklusa, ovo varira od proizvođača do proizvođača.
- MTBF: “Measurement of Time Between Failures” je treći način kojim se mjeri pouzdanost SSD-a. MTBF opisuje SSD-ovu pouzdanost i govori otprilike koliko sati normalnog rada disk može podnijeti. Tu najčešće govorimo o desecima tisuća sati rada.
Mogu li se povratiti podaci nakon što SSD prestane raditi?
SSD u biti ne daje puno znakova prije nego prestane raditi. Kod mehaničkih diskova ste mogli čuti razne neuobičajene zvukove, pa ste mogli pretpostaviti da mu se bliži kraj. Kod SSD-a toga nema. Kada SSD prestane raditi, to je to. Nećete više moći pokrenuti OS.
Kada su se SSD-ovi pojavili na tržištu, mnogi specijalisti za vraćanje podataka s pokvarenih uređaja su govorili da to neće biti moguće. Iako se kasnije ispostavilo da to nije istina. Ruku na srce, tada je to bila nova tehnologija i skepticizam je bio očekivan.
Sva sreća, razne kompanije su počele na tržište puštati softver poput EaseUS-a, Stellar Data Recoveryja, Disk Drilla, Recoverita … To su specifični alati za vraćanje podataka sa SSD-a.
Pitanje je koliko su efektivni? Na to pitanje nema odgovora. Pitanje je zašto je disk prestao raditi. Ako je došlo do “proboja” struje, moguće je da je cijeli disk “izgorio”. Ako je prestao raditi konektor na SSD-u, moguće je da su svi podaci na njemu, samo ne možete do njih. Možda je dio podataka postao koruptiran, ali je dio netaknut. Ali da odgovorimo na pitanje – da, s SSD-a je moguće povratiti podatke čak i kad on “umre”.
Provjeravajte “zdravstveno stanje” SSD-a
Iako smo rekli da praktički nije moguće predvidjeti kada će SSD prestati raditi, vi možete ipak napraviti svoj dio posla. Kako? Tako da s vremena na vrijeme provjerite stanje SSD-a, te radite backup vaših podataka. S backupom se danas nećemo baviti, ali ćemo vam preporučiti nekoliko softverskih alata za praćenje stanja vašeg diska.
Windows korisnici će moći koristiti CrystalDiskMark, MacOS korisnici Smart Reporter Lite, a Linux korisnici neka bace oko na Smartmantools.
Piše: B.P.
