Fitness narukvice se na engleskom nazivaju activity tracker ili fitness tracker, no postoje još neki nazivi. Ipak, najbolji naziv za takve uređaje je (smart) wearables – pametna nosiva tehnologija. U ovom tekstu ćemo se pozabaviti time kako rade pametne narukvice, da li ih je dobro koristiti i koje biste trebali razmotriti ako se odlučite na kupovinu iste.
Također, ako ste pratili domaći TV show “Život na vagi” mogli ste vidjeti kandidate showa kako na ruci imaju upravo pametne narukvice, te kako prate svoj napredak, izgubljene kalorije, razinu dnevne aktivnosti i slično.
Jako korisna stvar koja će vas možda “natjerati” da se dignete s kauča i šetate sat-dva vremena i potrošite ove blagdanske kalorije koje ćemo svi dobiti. Zato da ne dužimo – pogledajmo kako pametne narukvice funkcioniraju i koje kupiti.
Srce svakog uređaja – senzori
Pametna narukvica, dalje u tekstu: narukvica, vam je na ruci, no mjeri vam korake, koliko spavate, prati otkucaje srca, prati lagani jogging, ali i brze sprinteve … Svi se pitaju zapravo kako ona to radi? Iza toga ne stoji nikakva luda znanost, nego tehnologija i pomalo – nagađanja.
Jednostavno rečeno, narukvice u globalu prate vaše kretanje jer sve one dolaze sa senzorima koji prate kretanje po 3 koordinate. Uz to, uređaji najčešće dolaze za žiroskopom koji mjeri vašu rotaciju i orijentaciju.
Prikupljeni podaci se konvertiraju u korake i vašu aktivnost iz čega se gledaju izgubljene kalorije i slično, no to nije egzaktna znanost. Ima tu malo i “nagađanja” i algoritama za računanje koji nisu 100 posto precizni ali su dobar okvir.
Ponekad ćete u uređajima dobiti i altimetar koji mjeri vašu nadmorsku visinu, te vam može dati podatak koliko ste “stepenica” prošli u danu hodajući gore-dolje. Naravno i ovdje vrijedi ona uzrečica “Koliko para toliko muzike”, odnosno – što skuplji uređaj, to više senzora i to točniji podaci. Naravno, postoje izuzeci, ali to je dobar orijentir kada kupujete fitness narukvicu.
Senzori rade zajedno, mjere vaša ubrzanja, frekvenciju i intenzitet kretanja, dužinu kretanja … i to oblikuju u podatke čitljive vama. Te podatke vam mogu dostaviti na mobitel (uz odgovarajuću aplikaciju) ili na zaslonu narukvice.
Još malo o senzorima …
Postoje neke specifične narukvice na tržištu koje želimo spomenuti. Na kraju teksta ćemo napraviti popis onih koje mi smatramo relevantnima i na koje biste trebali svakako obratiti pozornost.
Iako je budućnost firme Jawbone i njihovog proizvoda upitna, nitko ne može reći da je njihov uređaj UP3 loš. Dapače, to je jedna od neupadljivih narukvica koja ima hrpu senzora u sebi, između ostalog i senzore za mjerenje temperature te senzore koji mjere “osjetljivost” vaše kože sa slabim električnim signalima.
Nadalje tu je i Fitbit Charge 2 koji koristi optičke senzore kako bi osvijetlio vašu kožu, te mjerio puls preko nje. Ona također osvjetljenjem prati širenje kapilarnih žila što olakšava mjerenje krvnog tlaka.
Slična je priča i s praćenje spavanja, odnosno vašeg sna. Narukvice prate vaše pokrete u snu i na osnovu toga donose zaključke o kvaliteti vašeg sna. Nažalost, taj dio nije baš skroz precizan i daleko je od procesa kojeg možete dobiti u klinikama za praćenje sna. Ovo je samo okvirna informacija da vidite kako spavate i koliko se mičete u snu.
Dodajmo i malo algoritama u ovu priču
Kao što možete pretpostaviti, ne postoje dvije narukvice koje će vam dati jednake rezultate za istu aktivnost. To je zato što imaju drugačije senzore u sebi i algoritme na osnovu koji prate vašu aktivnost i na osnovu kojih vam računaju tu aktivnost, potrošene kalorije i slično. Pojednostavljeno – drugačije prevode “sirove” podatke u statistiku čitljivu vama.
Na primjer – vaš tracker/narukvica mogu preskočiti neki mali pokret i ne računati ga kao kretnju. Pitanje je kolika mala kretanja je dovoljno mala da se ne računa? Različiti uređaji imaju drugačije “računanje” onoga što ne računaju u kretnju i aktivnost. Neki će biti manje, neki više osjetljivi na to.
Kada dođemo do kalorija, vaša narukvica i aplikacija koju koristite trebaju više od samih koraka da i vam izračunali potrošene kalorije. Nije isto ako imate 25 i 35 godina, da li ste muško ili žensko, da li imate 130 ili 80 kg i da li ste visoki 165 ili 190 cm.
Problem je što algoritmi većine uređaja nisu javni (op.a. oni tja algoritam smatraju svojim intelektualnim vlasništvom) i ne znate da li su točniji oni algoritmi u Samsungovim narukvicama ili Garminovim. Ako ste ženska osoba, možda vam više odgovara Samsungov algoritam, nego Garminov ili obrnuto.
Možda niti jedan niti drugi nisu dovoljno precizni. Pogotovo ako u toj formuli nisu i vaši otkucaji srca i drugi čimbenici koji utječu na rezultat. Netko će u sat vremena hodanja potrošiti 300 kalorija, nego 500.
Ni mi vam ne možemo reći koja narukvica je nama dala najpreciznije podatke jer nemamo referentnu točku. No, sve te narukvice su okvirno u nekim granicama normale. Niti jedna vam neće pokazati da ste potrošili 200 kalorija, a potrošili ste 400. Neki uređaji će pokazati 340, neki 460, no okvirno ćete znati na čemu ste i koliko još morate raditi da biste potrošili otprilike 1000 kalorija. Ili više – ovisi koji vam je cilj.
Aplikacije
Aplikacije su zadnja karika u lancu praćenja aktivnosti i nisu skroz potrebne. Mnogim korisnicima istih je dovoljno da na zaslonu narukvice mogu vidjeti aktivnost i potrošene kalorije, dok će neki htjeti malo bolju statistiku. Za njih postoji hrpa aplikacija, pitanje je samo da li ih njihove narukvice mogu podržati. Najčešće mogu, no to morate vidjeti u ovisnosti o modelu kojeg želite kupiti.
Nama su aplikacije super jer vam pokazuju podatke na mobitelu u user-friendly sučelju koje vam je poznato. Čak će vam te aplikacije dati da određene podatke i sami unesete – pogotovo one o spolu, visini i težini. A ponekad i o dodatnoj aktivnosti koju vaša narukvica nije zabilježila.
Zahvaljujući Apple Healthu, Google Fitu i senzorima u narukvicama, možemo dobiti relativno precizne podatke koji su bolji nego oni što ćete vidjeti na zaslonima narukvica. Sirovi podaci sa senzora će doći i do mobilne aplikacije koja će ona sama pretvoriti te podatke u vama čitljivu statistiku ali s dodatnim parametrima što će te podatke učiniti preciznijima.
Mi smo jako puno koristili Apple Health i moramo reći da smo prezadovoljni tom aplikacijom. U njoj možete pratiti svoje zdravlje kroz vrijeme, pratiti gubitak težine, san, vitalne znakove – u biti sve što poželite. Vjerujemo da je jednako dobra aplikacija i Google Fit, iako ju nismo previše koristili.
Stoga, kada budete kupovali fitness narukvicu, a nadamo se da hoćete, obratite pozornost na to kakve senzore ima, s kojim aplikacijama je kompatibilna i kakve algoritme koristi za računanje podataka. Izgled i kvaliteta ekrana su manje bitni, ali da – bilo bi dobro da narukvica izgleda lijepo i/ili neprimjetno. I za kraj, evo narukvica koje bismo vam mi preporučili do nekih 200-250 eura, odnosno do 2000 kuna.
Narukvice
- Moov Now (66 eura)
- Samsung Gear Fit 2 Pro (224 eura)
- TomTom Spark 3 (182 eura)
- Huawei Band 2 Pro (99 eura)
- Polar M430 (cca. 250 eura)
- Garmin Vivosport (178 eura)
- Garmin Vivosmart 3 (120 eura)
- Jawbone UP3 (27 eura)
- Fitbit Charge 2 (157 eura)
- Fitbit Blaze (200+ eura)
Napomena: Napisane cijene mogu varirati od trgovine do trgovine, iz dana u dan. Ovo su cijene u trenutku pisanja ovog teksta.
Piše: B.P.
