Unatoč tomu što niti Oculus Rift niti HTC Vive, kao niti drugi VR i AR kontroleri još uvijek nisu toliko rašireni među igračima i korisnicima uopće, bez obzira na to virtualna stvarnost i dalje spada pod velike vijesti. Virtualna stvarnost je nešto što je itekako stvarno. Iako smo prije dvadeset godina mislili da je VR nešto što će biti rezervirano za SF filmove i to još barem neko vrijeme, posljednje dvije godine nam pokazuju kako je VR nešto što itekako postaje naša stvarnost i nešto s čime će se sve veći broj korisnika tech gadgeta susretati.
VR, ili virtual reality (virtualna stvarnost) je ovdje. Postoje kontroleri i konzole koji imaju podršku za igranje i gledanje igara i filmova u VR-u. Iako je ovo zasad samo ideja koja je u tijeku svoje potpune implementacije, VR uskoro možemo očekivati i na svojim pametnim telefonima.
No, virtualna stvarnost nije jedina grandiozna novina što se tiče tehnologije koja je nedavno otkrivena. Podjednako uzbudljiva otkrića vezana su uz otkrivanje AR, ili umjetne stvarnosti (”augmented reality”) kao i MR (”mixed reality” ili pomiješana stvarnost). I AR i MR donose podjednako isustvo korisniku iako to rade na malo drugačiji način.
Znači sada imamo nekoliko tehnoloških skraćenica koje treba znati razlikovati i o kojima nešto treba znati. Što je VR, a što AR i koja je točno ralzika u ova dva pojma te kako će oba pojma radikalno izmijeniti precepciju svjetova, posebice u gamerskom smislu, pročitajmo u nastavku.
AR ili VR – umjetno stvoreno ili virtualno?
I umjetna i virtualna stvarnost su tehnologije koje polako, ali sigurno preuzimaju svijet tehnologije uopće. No kako ih razlikovati na najjednostavniji način? Ove dvije tehnologije se mogu najlakše razlikovati ako sve pojednostavimo i to ovako: virtualna stvarnost je stvarnost koja svoje korisnik u potpunosti ”uklapa” u svoj svijet (koji je virtualan), dok umjetno stvorena stvarnost funkcionira na način da se ”preklapa” preko pravog svijeta korištenjem svojih virtualnih elemenata.
Headset za VR koristi jedan ili dva zaslona koja se nalaze vrlo blizu lica korisnika. Na taj način korisnik VR headseta virtualan svijet percipira kroz leće headseta. Osim toga, VR headset koristi i čitav niz senzora koji se koriste radi praćenja smjerova u kojima će se kretati korisnikova glava, ali i tijelo. Koristeći ove informacije, VR headset zatim kreira prikladne slike i na taj način stvara iluziju toga da se korisnik kreće u novom i njemu stranom okolišu.
U slučaju uređaja kao što je HTC Vive ili u slučaju nadolazećeg samostalnog VR uređaja, korisnici ne samo da slobodno mogu gledati uokolo, već se isto tako mogu i slobodno i samostalno kretati uokolo. Ono što je zanimljivo jest to da će samostalni VR uređaj koristiti tehnologiju koja je slična AR i MR-u. Oculus Rift funkcionira na sličan način. Osim Oculus Rifta i HTC Vive, drugi VR uređaji su Googleov Daydream i Google Cardboard.
U čemu je stvar sa umjetno stvorenom stvarnošću?
AR uređaji koriste ili staklo ili kameru kroz koju se može vidjeti tako da korisnici mogu koristiti AR uređaje u pravome svijetu cijelo vrijeme. Digitalni elementi će zatim biti prikazivani ili preko stakla ili će biti prikazani na zaslonu koji će se nalaziti ondje gdje je i kamera. Između VR i AR uređaja postoji velika sličnost.
Jedna od tih sličnosti se ogleda u tome što će oba uređaja koristiti praćenje glave korisnika da bi na taj način precizno odredili kamo će se korisnik kretati. No, treba reći da AR treba manje procesne moći u usporedbi sa VR uređajima i to najviše zbog toga što AR uređaji ne trebaju renderirati cijelu scenu.
Ono što AR uređajima treba jest određen stupanj računalne vizije – grane računalnih znanosti koja omogućuje uređajima ”razumijevanje” svijeta koji se nalazi oko njih tako da svi digitalni elementi mogu biti složeni na ispravan način. Google Glass je dobar primjer uređaja koji se želi usredotočiti na dobru prezentaciju umjetno stvorene stvarnosti, a ono što je još bolje jest to da je Google Glass dobio i svoj prvi update i to po prvi puta nakon tri godine.
Ono što je super u vezi umjetno stvorene stvarnosti jest to da uređaji ua AR ne zahtijevaju nikakav headset. AR može sasvim dobro funkcionirati na pametnom telefonu i preko odgovarajućih aplikacija. Pokemon Go je dobar primjer implementacije AR-a. Radi se o igri koja se igra preko Android uređaja i za koju vam ne treba nikakav headset niti išta slično. Dovoljno je samo da skinete igru, pokrenete ju i to je to. Umjetno ”preslikani” svijet će se u istom trenutku prikazati preko ”pravog” svijeta.
Ono što isto tako treba spomenuti kada govorimo o AR-u jest da u nekim slučajevima AR ne uključuje nikakve vizualne elemente. U većini slučajeva, Ar se odnosi na digitalne informacije koje su prikazane na uređajima na način da je sve što vidimo u biti ”preslikano” preko prave stvarnosti. Sve u svemu AR i VR tehnologije su dvije tehnologije koje u stvari rade zajedno, nadopunjujući jedna drugu. Ovdje se nikako ne može govoriti o nekakvom natjecanju između AR i VR-a jer, kada malo bolje pogledamo, vidjeti ćemo da se radi o ”dva svijeta” koji se ”nadopunjuju” na puno načina.
Kakve veze s ovime svime onda ima MR?
Iako je MR ili pomiješana stvarnost dosta slična AR-u u smislu da obje tehnologije koriste pravi svijet da bi ”preko njega” kreirale svoju stvarnost. Ono što je još uvijek nepoznanica jest- koja je točno razlika između ova dva pojma.
Zasad se termin pomiješane stvarnosti koristi za opisivanje scenarija u kojem su elementi koji su kreirani od strane računala u većoj interakciji sa elementima iz pravog svijeta. Primjera hardvera koji koriste MR pristup zasad nema puno, s obzirom da je ova tehnologija tek u začetku.
Zasad su Microsoft HoloLens ili neobičan te pomalo misteriozan Magic Leap headset dva uređaja koja možda najbolje opisuju kako MR funkcionira. Ako vidimo da MR uređaji funkcioniraju na način da korisnika uvode u svoj svijet na način pokušavaju prezentirati svojet koji će biti računalno generiran, ali opet ne kao što je slučaj kod VR-a, onda možemo reći da je MR u neku ruku između VR-a i AR-a.
Kakva su vaša iskustva sa virtualnom, umjetnom ii miješanom stvarnošću ili ste jedan od korisnika koji ipak više voli ”stvarnu” stvarnost?
Piše: I.H.
