Moderna računala postala su nevjerojatno brza. Najbrži i najbolji računalnu procesori danas rade na radnom taktu do 5.0 GHz dok one najbolje grafičke kartice mogu odrađivati trilijune kalkulacija u sekundi. No svi ti podaci i brzina ne znače puno ako računalo nema s čega očitavati i ako nema na što zapisivati podatke, odnosno ako u sebi nema jedan (dobar) čvrsti disk ili SSD.
No niti jedna od tih dviju vrsta diskova nije idealna za korisnike. Čvrsti diskovi, iako kapacitivno veći od SSD-ova su spori. SSD, premda puno brži (i po očitavanju i po zapisivanju podataka) još uvijek su relativno skupi. Što tada korisnik i potencijalni kupac novog diska može učiniti? Zasad može odabrati između HDD-a i SSD-a. No uskoro bi se i to trebalo promijeniti.
U pitanju je ponovno Intel. Ovoga puta se ne radi o procesoru. Radi se o novoj Optane memoriji. Upravo njome će Intel pokušati premostiti bezdan koji je nastao između čvrstih i ”Solid State” diskova. Evo što biste mogli i trebali znati o novoj Optane memoriji, o njezinim pozitivnim, negativnim stranama i o tome kako bi ona trebala funkcionirati.
Što je Optane memorija?
Najjednostavnije rečeno Intelova Optane memorija je ustvari način kako bi Intel želio objediniti dobro iz oba svijeta, odnosno iz svijeta čvrstih i SSD-ova. Glavni cilj Optane memorije jest korisnicima pružiti mogućnost brzom pristupu i zapisivanju podataka kao kod SSD-a uz veliki kapacitet pohrane kakav imaju HDD-ovi.
Na koji način funkcionira Intel Optane memorija?
Način na koji Intel Optane memorija funkcionira je ono po čemu se ova vrsta memorije razlikuje od svih dosad poznatih. Naime, radi se o korištenju pristupa koji se naziva ”least recently used” (ili LRU) ne bi li se odredilo što će se od podataka najprije pohraniti u brzu cache predmemoriju.
Sva početna očitavanja podataka dopiru iz sporijeg prostora HDD-a nakon čega se podaci kopiraju u cache predmemoriju. Zapis podataka najprije ide u cache nakon čega biva repliciran u HDD. Svaki puta nakon što se blok podataka unutar cache predmemorije očita ili zapiše dolazi do automatskog ažuriranja vremena koje je potrebno za pristup tim podacima.
S vremenom cache predmemorija se popunjava i stari podaci (odnosno oni podaci koji se ne koriste duže vrijeme) bivaju odbačeni. Što je veći prostor cache predmemorije to ona može sadržavati više podataka. No ovo dovodi do važnog pitanja koliko treba ”velika” cache predmemorija biti kako bi ona u sebi sadržavala sve one podatke koji su ”važni”.
U početku je Intel Optane memorija bila sa 16 i 32 GB da bi kasnije Intel u opticaj pustio i verzije od 64 GB i to iz jednostavno razloga: za neke korisnike 16, odnosno 32 GB jednostavno nije dovoljno. Sam Windows 10 OS koristi velik dio od 16 GB.
Još jedan od potencijalnih problema u vezi Intel Optane memorije dolazi u vidu određivanja onoga što se točno pohranjuje u cache predmemoriji. Sama memorija se oslanja na Intelovu tehnologiju pod nazivom Rapid Storage Technology, a ta tehnologija sama određuje prioritet onoga što se pohranjuje u cache.
Iako Intel još uvijek nije dao nikakve detalje u vezi toga kako cache predmemoriranje Optane memorije funkcionira ono što se ipak može zaključiti jest to da će i ona najmanja Optane memorija (od 16 GB) biti dovoljna za adekvatno poboljšanje u radu operacijskog sustava. Recimo podizanje Windowsa uz pomoć Optane memorije ići će brže, što je jedna od pozitivnih stvari.
15, 32 ili 64 GB?
Prema dosadašnjim istraživanjima Intelova Optane memorija može funkcionirati na jedan od dva načina: izvrsno (što znači da će se svi važni podaci pohraniti u cache predmemoriju) ili optimalno (neki podaci biti će spremljeni na sporijoj komponenti za pohranu podataka). Nadalje, performanse se vidno razlikuju ovisno o tome koristi li se Optane od 16, 32 ili 64 GB, s time da se generalno ne preporučuje memorija od 16 GB.
Performanse
Glavna namjena Intelove Optane memorije jest poboljšavanje sveukupnih performansi rada računala; od podizanja sustava do bržeg zapisivanja i očitavanja podataka. S obzirom na to da su SSD-ovi sami po sebi ”brzi” vrlo je nevjerojatno da će korisnici koristiti Intelovu Optane memoriju zajedno sa SSD-om. Način kako se od ove vrste memorije može izvući onaj pravi maksimum jest u ”suradnji” sa čvrstim diskom.
HDD ili čvrsti disk ”po defaultu” ima veći kapacitet od SSD-a, ali je puno sporiji. Tu je ono gdje bi Optane memorija mogla biti itekako iskorištena. Modul memorije od 32 ili 64 GB sa recimo HDD-om od 2 TB donio bi značajna poboljšanja u performansama ujedinjena sa ”prostranim” prostorom za pohranu podataka; brže podizanje operacijskog sustava, igara, programa i aplikacija plus vrlo velik prostor gdje bi se podaci tih programa i aplikacija mogli zapisivati.
Sve u svemu Intel Optane memorija zajedno sa HDD-ovima mogla bi biti pun pogodak jer u teoriji zadovoljava sve potrebe koje bi korisnik mogao imati od diska: brzinu očitavanja i zapisivanja podataka i prostranost pohrane. Evo kako to izgleda u praksi.
Prilikom pokretanja nekoliko zahtjevnih igara (Anthem, The Division 2 i Metro Exodus) HDD je očitavao do 30% sporije. Optane memorija vrijeme očitavanja značajno ubrzava tako da se ono nalazi u ”egalu” sa recimo Crucial MX500 i Samsungovim 860 Evo SSD-om. Što se tiče bootanja Windowsa 10 ono preko čvrstog diska traje 30 sekundi dok Optane memorija vrijeme podizanja sustava skraćuje na samo 12 sekundi.
Promjena je više nego očigledna. Problem nastaje poglavito kod Optane memorija od 16 GB iz razloga što se ona vrlo brzo napuni, zbog čega je očitavanje zahtjevnih programa ili aplikacija (kao što su igre) sporo. Kako bi se maksimalno iskoristile prednosti Optane memorije u ”suradnji” sa HDD-om poželjno je koristiti Optane od barem 32 GB.
Cijena?
Cijena je naravno jedna od važnih stavki koje nas zanimaju, pogotovo kod ovako potencijalno važnih komponenti. A cijena je dosta visoka, ili bolje rečeno “paprena”. Naime, Optane memorija dostupna je po cijeni od oko 3000kn za model 900P 280GB 2.5″ PCIe dok npr. duplo veći košta oko 5.000kn, model 905P 480GB 2.5″ PCIe, pa sve do 11.000kn za model 905P od 960GB.
Intel Optane memorija samo za…Intel?
Nažalost, da. S obzirom na to da se radi o Intel ekskluzivno memoriji potrebna vam je matična ploča sa 200 ili 300 serijom čipseta kako biste ju mogli koristiti. Od procesora će vam trebati Kaby Lake, Coffee Lake, Skylake-X ili novije generacije Intelovih procesora.
Piše: N.P.
