Kao što su AMDovi Ryzen procesori postigli veliki uspjeh i povratak za crveni tim, tijekom ove godine, Intelovi Core i5 i i7 CPU-i još uvijek su mnogima najbolji izbor i neki modeli su i među najprodavanijim procesorima na tržištu. Ali, koja je stvarna razlika kada usporedite i5 sa i7 osim što bi 7 trebao biti brži? Kao i za većinu računalnih komponenti, postoje desetci modela na izbor, što ponekad može predstavljati problem kod odabira pravog procesora za sebe.
Ovaj vodič osmišljen je kako bi vam pomogao u odluci trebate li četiri, šest ili osam jezgri, sa osam niti ili više, i što sve to zapravo znači, u praksi. Te informacije ne vrijede vam ništa dok ne počnemo s pričom o Intelovoj najnovijoj 8. generaciji “Coffee Lake” i 7. generaciji “Kaby Lake” procesora.
Noviji čipovi nastoje pružiti vidljive značajke i poboljšanja performansi u odnosu na prethodne generacije. Nećete uštedjeti puno novca za kupnju procesora starijih od 8. ili 7. generacije, a mogli bi izgubiti dosta na performansama.
Koja je razlika?
Core i5 i Core i7 čipovi razlikuju se prema načinu na koji obrađuju podatke. Core i5 su procesori koji uglavnom imaju manje jezgri i stoga mogu podržavati manje istovremenih niti ili “thread”-a. Softver koristi niti ili “thread”-ove kako bi istovremeno upravljao s više zadataka, umjesto da sve čekaju na izvršenje jednog po jednog zadatka. Drugim riječima, oni nisu tako dobri u multitaskingu.
S druge strane, procesori Core i7 koriste značajku pod nazivom “hyper-threading”, koja omogućava aplikacijama i operativnom sustavu da prepozna dupli broj jezgi procesora od onih stvarnih, tj, fizičkih. Dakle, Core i7 procesor s četiri jezgre može istodobno upravljati s osam niti podataka, ili 8 jezgreni sa 16 niti. Procesori s “hyper-threading” značajkom mogu učinkovito udvostručiti broj niti koje istovremeno koriste, i samim time izvršiti više zadataka od jednom, a kao krajnji rezultat imati veću brzinu obrade.
U sedmoj ali i starijima generacijama, procesori najčešće sadrže četiri jezgre i četiri niti kod i5 procesora ili četiri jezgre i osam niti, zahvaljujući “hyper-threading”, kod i7 procesora. To se promijenilo u osmoj generaciji procesora, kada Core i5 modeli dolaze s šest jezgara, dok su Core i7 CPU-ovi nadograđeni na šest jezgri i 12 niti.
Za multitasking, vrijeme kada bi vaše računalo trebalo obraditi više intenzivnih zadataka u isto vrijeme, procesori s “hyper-threading” značajkom, mogu osigurati brže izvršavanje zadataka uz manje usporavanje cijelog sustava. Bez “hyper-threading” značajke, procesor može obraditi zadatak jedan po jedan za svaku jezgru. Iako se u stvarnosti, to sve rješava treptajem oka, kumulativni efekt se svakako može osjetiti, kada pokrenete aplikacije koje zahtjevaju intenzivnije upotrebe procesora, koje mogu iskoristiti dodatne jezgre i niti.
Windows će zapravo detektirati dodatne niti kao prave fizičke jezgre, a softver će ih također koristiti kao takve, ali dobitak performansi tek je djelić onoga što bi zapravo pružila prava dodatna, fizička, jezgra. Ipak, dodatne niti mogiu biti vrlo korisne kod uporabe zahtjevnog softvera.
Core i5 vs Core i7 na desktopu
Osim spomenutih razlika u arhitekturi procesora između Core i5 i Core i7, postoji i nekoliko jedinstvenih osobitosti koje ćete naći kod ovih desktop verzija tih procesora.
Na primjer, Desktop Core i5 gotovo uvijek ima četiri jezgre, a to znači da su robusniji i moćniji od svojih mobilnih kolega. Ali iako četverojezgreni Core i5 obično imaju sličnu brzinu takta, kao i Core i7, oni ne sadrže “hyper-threading” značajku i obično imaju manju veličinu predmemorije, što opet znači da ne rade jednako brzo i učinkovito kod ponavljajućih i multitasking zadataka.
Core i7 procesori su malo drugačiji. Ne samo da imaju veće količine predmemorije, što znači da su učinkovitiji s ponavljajućim zadacima, obično imaju i veće brzine i uvijek imaju “hyper-threading” značajku.
Druga velika razlika je broj dostupnih jezgri. Na Core i5 desktop verziji nalazimo četiri ili šest jezgri ovisno o generaciji, dok Core i7 može imati između četiri i čak deset fizičkih jezgri. To znači da i7 sa osam fizičkih jezgri može prikazati 16 niti, tjjezgri operativnom sustavu i softveru pomoću “hyper-threading” značajke, a deset jezgreni i7 procesor može uključiti 20 niti odjednom za obradu zadatka.
Core i5 vs Core i7 na prijenosnim računalima
Mobilni procesori su neznatno drugačija priča. Tamo gdje stolna računala Core i5 nikad ne funkcioniraju s “hyper-threading” značajkom, neke mobilne verzije procesora omogućuju mobilnim dvojezgrenim procesorima i5, koristiti četiri niti odjednom za obradu zadataka.
Core i5 procesori koji se nalaze u prijenosnim računalima dolaze u dvije konfiguracije: Dual-core s “hyper-threading” značajkom i četverojezgreni bez. Razlika između ove dvije vrste mobilnih Core i5 procesora obično se svodi na brzinu sata, gdje su četverojezgreni procesori obično malo brži. Slično tome, mobilni Core i7 dolazi u dvije verzije: dvojezgreni i četverojezgreni procesori, s time da obje varijante imaju i “hyper-threading” značajku.
Koja je razlika između Core i5 i i7 procesora koji imaju isti broj jezgri i niti? Razlika je u tome što mobilni Core i7 imaju veće količine predmemorije i obično su malo brži kad je u pitanju brzina osnovnog takta.
Četverojezgreni procesori ponekad imaju i manje brzine od dvojezgrenih. To je najčešće slučaj u mobilnim čipovima koji se moraju smjestiti u vrlo ograničenim i skučenim prostorima. Što to znači? Dvojezgreni procesor s visokom brzinom sata pobjeđuje četverojezgreni s niskom brzinom sata u aplikacijama koje ne koriste mnogo jezgri, dok će četverojezgreni biti brži u aplikacijama koje koriste multitasking.
Trebate li kupiti Core i5 ili Core i7?
Dakle, koji procesor biste trebali kupiti? To ovisi o vašim potrebama, ali za većinu ljudi Core i5 će biti najpametniji izbor – pogotovo jer su najnovije generacije i5 jako slične s prethodnim generacijama i7.
Iako postoje brojni čimbenici u određivanju cjelokupnog sustava, u većini slučajeva Core i5 procesor vam neće usporavati računalo. Za većinu ljudi, uključujući i gamere, četverojezgreni ili šestojezgreni Core i5 bit će sasvim dovoljni za sve zadatke.
Core i7 ima smisla samo korisnicima, kojima novac nije problem da dobiju nešto veće preformanse ili korisnicima koji često koriste izuzetno zahtjevan softver, kao npr. editiranje video zapisa i slično. Iako je lijepo da vaš procesor ima i koristiti “hyper-threading” značajku, imajte na umu da on ovisi o softveru, tj. je li aplikacija posebno dizajnirana za iskorištavanje “hyper-threading” značajke ili ne.
Piše: I.Z.
Odeš na stranicu Game-debate.com , složiš kombinaciju CPU/GPU/RAM,i vidiš koji su preporučeni/minimalni hardverski zahtjevi za neku igru. “Igrivo” je i s nekih 15-20% slabijom konfiguracijom od minimalne ali u najnižoj rezoluciji.
Preporučam stranicu i zbog toga kako bi se lakše pojmilo što se dobija s nekim procesorima. Npr procesor i5 6200U je slabiji čak i od mojeg prastarog Athlona II x4 640 pa se ne zalijećite “grlom u jagode” u kupovinu “kompa” s tim procesorom. Isto tako i3 procesore ne kupujte ispod serije 7300 ako razmišljate o iole jačem gamingu. Neki od tih i3 procesora doduše “vrte” pojedine starije igre (world of tanks na primjer) kao moj i3 5005 u laptopu potpomognut s GPU Nvidia geforce 920. To je dovoljna konfiguracija za djevojčice, vaša muška djeca bit će nezadovoljna jer igraju pucačine koje zahtijevaju mnogo više video memorije.
Frend je sinu htio kupiti rabljeni kompjuter s i3 3210 procesorom ali je na game-debate.com vidio da mu Call of duty – advanced warfare neće raditi bez trzanja s takvom konfiguracijom iako je komp bio nadograđen na 8GB RAM i GPU rx 460 2GB. Kupio je noviji s i3 7100 procesorom i sve radi OK.
Dakle, složite svoju konfiguraciju na game-debate.com i ako su komponente na “recomended” postavkama u zelenom ili nadomak zelenog polja ta će vam konfiguracija biti više nego zadovoljavajuća.