Kada je tijekom AMD-ovog live streaminga “New Horizons“, kompanija predstavila najnoviji demo zapis o učinkovitosti Ryzen procesora, sve je govorilo kako napokon imamo dostojnog suparnika Intelu. Demo je prikazao omjer Intel Core i7 6900K procesora, osmojezgrenog Broadwell-E čipa koji košta $1,100, protiv osmojezgrenog Ryzen CPU-a.
Oba čipa su trebala obraditi kratki video zapis preko “Apple TV 3” prikaza u Handbrake-u, zloglasno teškom programu za obradu koji procesore na največe muke. Rezultat je, prema AMD-ovom demo zapisu, bio obrada u trajanju od 54 sekundi kod Ryzena i 59 sekundi kod Broadwell-E; dakle Ryzen je bio oko 10 % brži.
Ali pravo uzbuđenje je nastalo kada se saznalo da, dok je Broadwell-E čip postigao ovu izvedbu s overclockiranim procesorom (do 3.7 GHz), Ryzen je radio na svojoj standardnoj frekvenciji od 3.4 GHz. Ne samo da je AMD potvrdio da se može nositi s Intelovom multithread izvedbom, nego je i premašio Intelovu izvedbu – i to sa snagom od samo 95W u odnosu na Intelovih 140W.
Naravno, internetom su se brzo proširile i glasne sumnje u vjerodostojnost ove usporedbe. Prođete li kroz razne vijesti o Zenu, AMD-u i Intelu, pronaći ćete hrpu teorija zavjere koje kažu kako je AMD umjetno insinuirao izvedbu 6900K-a pomoću ispod prosječnog zračnog hladnjaka, ili kako postoje razlike u video zapisima koji se koriste u demo projekciji.
Naravno, nisu sve te kritike besmislice. Na primjer, nije jasno je li Intelov čip mogo doseći maksimalnu frekvenciju rada u trenutku kad su mu sve jezgre bile pod teškim naporom. Ili zašto Intelov čip nije jednostavno zaključan na 3.4 GHz za pravilnu IPC (instructions-per-clock) usporedbu?
Unatoč svemu, AMD je pokazao sasvim dovoljno Ryzenovih značajki kako bi nam dokazao da se radi o zaista uzbudljivom proizvodu. Kroz zadnjih godinu dana, Intel nije imao konkurenciju ni u jednom segmentu PC tržišta, a to ga je na neki nači i uljenilo, pa su poboljšanja koja su se pojavila kroz posljednjih godinu dana bila sve manje učestala i spektakularna.
Njihov najnoviji čip, Kaby Lake i7-7700K je neobično marginalna nadogradnja sa Skylake prethodnikač za kojom u suštini uopće nemorate žuditi. Čak i šest godina star Sandy Bridge i7-2600K može se nositi s njim kad je overklokiran.
Ryzen bi mogao biti baš onakav poticaj kakav tržište trenutno treba – i zato sad AMD radi najviše što može, kako bi uvjerio skeptične mase kako je Ryzen više nego samo tehnički demo, već je to stvarni proizvod koji se počeo pojavljivati i kod nas u prodaji.
Carstvo matičnih ploča
Na CES-u je AMD predstavio 16 matičnih ploča svojih partnera, od ukupno 50 proizvoda koje će lansirati zajedno s Ryzenom. Sve uobičajene marke su ovdje prisutne, uključujući i velike zvjerke poput Asusa, ASRock-a, MSI-a i Gigabyte-a.
Najzanimljiva činjenica kod predstavljenih marki je njihova raznolikost. AMD je dosad patio od nedostatka podrške za svoj AM3 čip, što je rezultiralo jednoličnom linijom proizvoda. AM4 je to promijenio.
Za entuzijaste, ovdje je X370, koji donosi dvokanalni DDR4, Radeon Crossfire i Nvidia SLI podršku u jednom paketu (i da, ove ploče imaju SLI certifikat), višestruke SATA i M.2 utičnice, matični USB 3.1 Gen 2, podršku za overklokiranje i kvalitetu izrade tipične za vrhunske matične ploče. A sve to se može naći za pristojnih 2100kn.
Korak unatrag od matične ploče X370 je B350, koja se može nabaviti već za 900kn. B350 ploča podržava overclockiranje, dodaje još i nekoliko USB i SATA portova, dvije PCIe trake i Crossfire/SLI podršku.
A320 ima još i više USB i SATA portova, dodatne dvije PCIe trake, i podršku za overclockiranje. A320 ima i veoma razumnu cijenu. Ipak, najzanimljiviji je X300 čipset. To je čipset dizajniran posebno za mini-ITX matične ploče.
Nakon dugo vremena, AMD-ovi vrhunski čipovi će pronaći svoj dom u osobnim računalima malih dimenzija – i to s 95W TDP-om, pa će osmojezgreni Ryzen stići za SFF radnu stanicu i gaming opremu. S X300, AMD je odbacio sve ulazno-izlazne jedinice s matične ploče i ostavio samo USB, SATA i 24 PCIe linije koji su dio Ryzenove jezgre.
Zanimljivo, 4 PCIe linije, koje Ryzen obično koristi za komunikaciju s matičnom pločom, mogu se i prenamijeniti kod proizvodnje dodavanjem M.2 utora ili većeg broja SATA portova. Intel također koristi PCIe, ali preko vlastitog DMI sučelja, (AMD koristi SMI) kojem proizvođači matičnih ploča ne mogu pristupiti.
AMD ima impresivnu hrpu proizvoda s AM4, ali ono što se još više vidi je napor industrije uložen u Ryzen. Sada postoji više čipsetova, vrhunskih svojstava i dizajna, kao i podrška od najvećih igrača u industriji.
Proizvođači hladnjaka poput NOCTUA čak su se obvezali da će poslati nove montažne pregrade (AM4 je malo širi od AM3) besplatno svakome s Ryzen procesorom i sa priloženim računom od kupovine. AMD je također obećao da će svi Ryzen čipovi – osmojezgreni, šestojezgreni i četverojezgreni, imati mogućnosti overclockiranja, što je još jedna značajka naspram Intelovih zaključanih čipova. Jedini ograničavajući faktor sada je čipset.
Čak i ovdje bi se mogla dobiti pojačanja u performansama za one s egzotičnim i skupocjenim hlađenjem, kao dio „Proširenog raspona frekvencija” (XFR – Extended Frequency Range).
„Mnogi procesori imaju unaprijed programirane naponske tablice takta”, objasnio je AMD-ov Robert Hallock na CES-u. „Naši to nemaju. To je vrlo algoritamski. Analiziramo granice potrošnje energije, toplinske granice, granice iskoristivosti silicija, a izvan tih granica, ako niste dostigli nijednu od tih granica, možete podizati brzinu takta dokle god ne dosegnete jednu od njih. Sustav je dovoljno pametan da zna što mu se zbiva u unutrašnjosti i dovoljno prilagodljiv da spriječi iznenadno opadanje takta.”
Vrijeme za promjene
Ono što je najimpresivnije je AMD-ov brz odgovor svim kritičarima. Kada su kritičari brinuli da bi Ryzen mogao zacementirati izvedbe vrhunskih grafičkih kartica, kao što su AMD-ovi stariji procesori činili, kompanija im je pokazala demo snimku Battlefield 1 pokretanog Ryzenom, s Nvidia Titan X Pascal grafičkom karticom, na brzini prikaza sličica jednakoj onoj kod i7-6900K sustava s vlastitom Titan X karticom.
Kada su kritičari upitali kolika bi bila vrijednost osmojezgrenog sustava u odnosu na četverojezgreni, AMD im je pokazao kako osmojezgreni sustav može podržavati igranje igre kao što je Dota 2 i istodobno je streamati na Twitch na najvišim postavkama s još manje izgubljenih sličica u prikazu i kašnjenjem prikaza manjim nego kod i7-6900K (značajka za koju AMD kaže da je važnija za učinkovitiju komunikaciju među jezgrama).
Ipak postoji jedna sigurna stvar kod Ryzena koja je nedostajala svim AMD-ovim procesorima u zadnje vrijeme. Vidjeli smo Ryzen u akciji i vidjeli smo koliko se AMD trudi uspjeti s ovim proizvodom, pa se nadamo da će Ryzen pomoći u stabilizaciji AMD-ove nesigurne financijske situacije koja traje već par godina i da će AMD konačno imati čip koji unaprijeđuje učinkovitost procesora za stolna računala.
Pretpostavimo li da je Ryzenova učinkovitost zaista toliko dobra, tada se postavlja jedno pitanje: Koliko daleko će AMD ići s omjerom cijene i kvalitete? Najjeftiniji procesor AMD Ryzen 5 1600 sa takotm na 3.2 GHz boostano na 3.6 GHz kod nas košta oko 2000kn, dok za pravi osmerojezgreni Ryzen 7 1700, sa radnim taktom od 3.7 GHz, L3 cache 20 MB, TDP 95W, košta oko 2800 kn, a najjača verzija osmerojezgrenim AMD Ryzen 7 1800X sa taktom od 4GHz, L3 cache 20 MB, TDP 95 W, košta oko 4400kn.
Ekonomski gledajući AMD je je ispunio obećanja i predstavio na tržište zaista osjetno jeftinije procesore od Intela, jer za Intel Core i7 6900K trebate izdvojiti čak 9000 kn što je dvostruko više. Gledajući logično svi bi trebali posegnuti za Ryzenom zar ne?
Postoji još jedan faktor koji će utjecati na uspjeh i prodaju Ryzena, a to je trenutna i buduća potreba za novim procesorima. Ako već otprije imate i5 ili i7 prcoesor, onda i nema baš mnogo smisla da kupujete novi Ryzen i mjenjate matičnu ploču sve što ide uz to. Jer istini za volju procesori i nisu najuže grlo u brzini vašeg računala.
Naravno ako se spremate za kupovinu novog računala onda bi Ryzen i mogao postati vaš prvi izbor. Ali velika većina nas neće trčati u trgovine informatičke opreme po novo računalo, samo zato što je izašao ekonomski vrlo isplativ Ryzen. Očigledno je Intel pobrao dosta vrhnja u zadnjih par godina kada mu AMD i nije bio neka konkurencija.
Ali pojava Ryzena je svakako dobrodošla novost, i držimo fige da AMD uspije vratiti povjerenje kupaca i postavi se na tržičtu kao ozbiljan konkrent, koji to unazad par godina nije bio. A Ryzen je svakako proizvod koji AMD-u daje velike šanse za uspjeh.
Piše: S.M.
