Tehnologija virtualne stvarnosti trebala bi biti next big thing u IT svijetu. Posebno kada su u pitanju igre. Pokušat ćemo detaljno objasniti na koji način svi VR (Virtual Reality) uređaji kreiraju dojam virtualne stvarnosti, a donosimo i pregled najzanimljvijih uređaja uključujući i nezaobilazni Oculus Rif, PS4 VR, HTC Vive…
Iskustvo igranja video igara iz godine u godinu je sve realnije i da tako kažemo stvarnije. Kreatorima velikih igara je cilj što više postići dojam realnosti, te vizualno, akustično i psihološki dotjerati dojam na nekakvu razinu stvarnosti pokušati to sve spojiti u jednu cjelinu da se pojedini igrač zaista osjeća kao da se nalazi u konkretnom svijetu igre koju igra. Poboljšavanjem 3d grafičkog prikaza u igrama, osobina i fizičkog izgleda likova u igri, te same okoline, to se iz godine u godinu svodi na zaista jednu realnu sliku.
Evolucija igranja
Pogledajmo evoluciju nekih od najjačih naslova gdje se takvo stepenasto napredovanje zaista može osjetiti. Imamo Grand Theft Auto igre. Sjetimo se prvog GTA naslova. Ptičja perspektiva, jednostavna grafika, kockice bez ijedne zaobljene strukture. Nakon njega GTA 2, također dobra stara ptičja perspektiva, no ipak osjetni napredak vizualnih rješenja. Prvi moderni GTA u obliku open-world third person igre je GTA 3 koji je dominirao u vrijeme Playstation 2 konzole. Nakon toga, uz sve naslove koji su izašli između, uzmimo trenutak i pogledajmo kako nam izgleda GTA V.
Isti prinicp možemo vidjeti i kod sportskih igara, primarno na FIFI i starom ISS-u, današnjem Pro Evolution Socceru. Ne samo da nam je punuđena vrhunska grafika, nego smo sa druge strane mi sve više željni da to izgleda gotovo bolje nego naše oči mogu vidjeti. Sve je to ono što mi vidimo i čujemo. Da osjetimo to u nekoj višoj dimenziji.
Upravo ovdje dolazimo do naše priče o virtualnoj stvarnosti, odnosno realnosti, danas popularnijoj kratici VR. Godinama unazad bilo je pokušaja da se kreira virtualna stvarnost, te implementira ovakva tehnologija u samim igrama. Nije polazilo za rukom zbog troškova i složenosti koju takva vrsta gadgeta i sustava nosi za sobom.
VR – virtualna stvarnost: Jesmo li spremni?
Prvi koji je za masovnu proizvodnju i uporabu pokazao potencijal je Oculus Rift koji je svojom Kickstarter kampanjom skupio vrtoglavih 2.5 milijuna USD 2012. godine. Njihova tehnologija je potaknula i druge, veće kompanije da se počnu baviti istom tehnologijom. Jer jedno je bilo jasno. Dogodio se jedan od revolucionarnih trenutaka moderne tehnologije. VR tehnologija nije samo velika promjena u modernom gamingu. Ovo što se upravo događa je zapravo ogromna promjena za kompletnu modernu, popularnu kulturu. Ovo će uvelike promjeniti igre, filmsku industriju, glazbenu industriju, društvene mreže, način komuniciranja i slično.
Zamislite film koji gledate kroz jedan od takvih gadgeta. Niste zaglavljeni na kutu od 90 stupnjeva i gledate ono što cijeli svijet gleda. Nalazite se u sredini i gledate svojom voljom i svojim izborom ono što želite, više ne gledate u točku ispred sebe, već sa sredine pratite događanja oko vlastite osi. Vrlo zanimljivo i primamljivo. To se na glazbenu industriju isto odnosi u smislu snimanja video spotova. YouTube je već omogućio 360˚ VR video zapise na svojoj platformi.
Odličan primjer toga je Blizzardov pogled na jedan od gradova iz Warcraft svijeta iz 360˚ perspektive orla koji prelijeće nad gradom. Ukomponirajte tako nešto sa npr. Oculus Riftom i mogućnosti su beskonačne. Pitanje je jedino, da li je svijet spreman za takvu tehnologiju? Imate li osjećaj da se unazad godinu dana sve prebrzo razvija? Gdje je kraj svemu tome? U nastavku teksta ćemo nešto detaljnije pričati o trenutno najpopularnijim sustavima i uređajima za virtualnu stvarnost, te vam pobliže objasniti o čemu je točno riječ.
VR – virtualna stvarnost: Kako VR funkcionira
Ono što je potrebno da bi cijela stvar funkcionirala su VR uređaj, konzola ili računalo (ili pametni telefon ako je u igri Samsung Gear VR) i pokrenuta video igra. Uglavnom se kod svih koristi sličan princip funkcionalnosti, izuzev nekih konkretnih sustava o kojima ćemo kasnije pričati.
VR uređaj, točnije headset (uređaj se stavlja na glavu) na sebi ima dva ekrana koji su neposredno ispred naših očiju. Uređaj je sa računalom ili konzolom povezan HDMI kablom, te se slika sa platforme šalje na VR headset. Ono što mi zapravo vidimo ispred očiju je umjetni 3D prikaz nastao kombinacijom prikaza dvaju 2D ekrana koji su ispred naših očiju. Zahvaljujući načinu na koji oni reproduciraju sliku i ovisno o udaljenosti od naših očiju, mi zapravo vidimo stereoskopski 3D prikaz, odnosno danas poznato kao virtualna stvarnost.
VR – virtualna stvarnost: U kojoj i kakvoj kvaliteti to vidimo?
Radi se o vrlo visokim rezolucijama. S obzirom na 360 view (pogled), kut gledanja od +110 stupnjeva sa mirne točke, zapravo nemamo neke standarne rezolucije, ali možemo reći da su nešto približno Full HD-u uz nešto veće vrijednosti kod horizontalnih mjera. Svaki od VR headsetova ima neku svoju rezoluciju, što ćemo kasnije detaljno spomenuti za svakog pojedinačno.
VR – virtualna stvarnost: Budite u igrama!
Koliko brzo se sve to događa, da li ima ikakve latencije, kašnjenja i slično? U principu nema. Minimum koji biste mogli dobiti sa VR headsetom je 60 FPS-a, no Oculus Rift je najavio da će oni imati 90 FPS-a na modelu koji izlazi, dok je Sony za svoj Morpheus najavio čak 120 FPS-a. Sve u svemu, fine brojke koje nas svakako vesele. Ono što mnogi ovdje zaboravljaju je to da je VR headset ništa drugo nego gadget.
Sprava koja vam daje novu dimenziju igranja. Problem perfformansi u igrama neće ovime biti rješen. I dalje morate imati iznimno moćan hardver koji će sve ovo pogoniti. Zapravo još moćniji nego što ste možda mislili. Tu je zapravo vrlo važno koristiti moćan grafički procesor koji može izgurati teret ovakvog VR prikaza, uz napomenu da mora ostati i dovoljno videomemorije za izvorno pokretanje same igre na vašem računalu.
Korisnici konzola će imati nešto drugačiju situaciju što se toga tiče, odnosno manje brige. Kako se pomičemo? Kako VR uređaj zna naše pokrete? Trenutno će se prakticirati sustav praćenja pokreta glave. Dakle, pomoću žiroskopa koji je ugrađen u VR headsetove, pomicanjem glave će se mjenjati i pogled koji mi imamo ispred sebe.
Oculus je već detaljno pokazao i svoj projekt gdje su igru Half Life 2 igrali u sustavu kompletne interakcije. Postoji platforma po kojoj hodate, te se time krećete u prostoru. Vezani ste za nju, a posebna obuća koju nosite se kliže po dnu platforme, tako da zapravo stojite na mjestu, a nogama inicirate kretanje lika. Također su umjesto gamepada ubacili i simulativnu pušku koja je imala žiroskop, čime je pucanje bilo poprilično zabavnije. Takav sustav je uvelike promjenio način igranja, samim time jer ste doslovno cijelim tijelom uneseni u dotičnu igru.
Zamislite kako će horor igre utjecati na ljude? Prije ste samo pritisnuli pauzu ili ugasili konzolu, TV, računalo, monitor ili nešto peto. Zamislite histerično uplašene ispade budućih generacija koji će bacati svoje headsetove po sobi u strahu od razno-raznih strašnih čudesa koje nam naši najdraži developeri serviraju sve realnije i jezivije iz godine u godinu.
VR – virtualna stvarnost: Oculus Rift
Kako smo već spomenuli Oculus Rift je jedan od prvih VR uređaja koji je predviđen za masovnu proizvodnju i kućnu uporabu. Prodaje se u mnogim online shopovima a na amazonu košta oko 600 američkih dolara. Uz Rift u paketu dolazi i gamepad od Xbox Onea, te touch kontroleri koji su nedavno kreirani u Oculusu.
Radi se o mogućnosti kontroliranja pokretima ruku, tehnologija na principu PS Move ili Nintendo Wii. Uz takvu kontrolu osjećaj igranja će biti još bolji i dublji, samim time jer će tipke biti samo za pucanje recimo ili nešto drugo, ostalo će se raditi uglavnom pokretima. Kako smo već prije spomenuli, funkcionirati će na standardu HDMI kabla spojenog u vaše računalo.
Kompatibilan je sa Windowsima, no korisnici Linuxa i OS X-a će se morati strpiti neko vrijeme, jer iz Oculusa nisu ništa još detaljno rekli kada će biti omogućena podrška za te platforme. Od Oculusa osim Rifta koji isključivo služi za igranje i interaktivnost, postoji i DK2, VR sustav za razvijanje igara i aplikacija kojeg je moguće naručiti na službenoj Oculus stranici.
Pogledajte kako izgleda igranje sa Oculusom:
Developeri se mogu okušati u ovoj kategoriji razvoja u popularnim okruženjima kao što su Unity, Unreal Engine i CryEngine. Njegova cijena iznosi 350 dolara. Što se tiče igara koje je moguće igrati sa Riftom, postoji ogroman popis, a od važnijih naslova smo izdvojili Alien: Isolation, Minecraft, Dirt Rally, EVE Valkyrie, Elite Dangerous, Euro Truck Simulator 2, Grid Autosport, Half Life 2, Project Cars, Team Fortress 2 i mnogi drugi.
VR – virtualna stvarnost: Playstation VR ili Sony Project Morpheus
Project Morpheus, ili drugog naziva PS4 VR je sustav virtualne realnosti isključivo napravljen za Playstation 4 i PS Vitu od strane Sonya. Funkcionira na istom principu kao i Oculus Rift, a već postoji i pozamašan broj najavljenih igara koje će biti kompatibilne sa ovom spravicom.
Prodaja je krenula od 10 mjeseca ova godine, cijena PS4 VR uređaja na amazonu je slična kao i za Oculus Rift, oko 500 dolara, a kod nas ga ima već u predbilježbi za 3000kn.
Ono što ga razlikuje od Rifta je rezolucija koja je nešto niža, no koristi se OLED tehnologiju na 5.7 inčnom ekranu podijeljenom u dva dijela, za svako oko jedna strana. Izuzetno niska latencija i 120 FPS-a su značajke koje ga izdvajaju od konkurencije na papiru, no u tek treba vidjeti kako će to funkcionirati u praksi.
Dizajnom svakako privlači, možda i najljepši headset od ovih pet najjačih. Ono što ga svakako svrstava u „odmetnike“ je to što je namjenjen za samo jednu konzolu, no opet, pričamo o konzoli koja je u konstantnom rastu. Ovakvi revolucionarni potezi kao što su movement play, pa sada i VR play uvijek bolje prolaze kod konzolaša.
Ovo bi mogao biti VR uređaj koji bi se mogao prodati velikom broju primjeraka, pogotovo iz razloga jer je Sony najavio popriličan broj igara koje će biti kompatibilne sa njim.
VR – virtualna stvarnost: HTC Vive
Sljedeći uređaj za prikaz virtualne stvarnosti je također poznat pod nazivom Steam VR. Radi se o suradnji između HTC-a i Valvea u kreiranju ovog zanimljivog VR headseta. Možda je ovo i najpotentniji uređaj za virtualnu stvarnost. Izlazi nešto ranije, čime će sigurno biti u prednosti naspram drugih. Ono što ga zapravo čini zanimljivim je to što ulazi u Steam „obitelj“, a svi pravi PC gameri su uglavnom na toj platformi čiji broj korisnika iz dana u dan raste.
Pogledajte zašto je CroTeam odabrao Vive za svoj popularni naslov igrice Sirious Sam
Svojim osobinama je vrlo sličan i Riftu i Morpheusu. Visoka rezolucija, pristojan broj FPS-ova, OLED tehnologija i dobro vidno polje, samo su neke od glavnih značajki ovog VR uređaja. Vive koristi preko 70 senzora i MEMS žiroskop (mikroelektromehanički sustav). Vive na sebi ima kamere, te može memorirati prostoriju u kojoj se nalazite, kako biste mogli koristiti opcije fizičkog kretanja. Pamti prepreke koje se nalaze oko vas i deklarira ih kao iste, a domet takvih opcija mu je 4.5 x 4.5 m, što je sasvim dovoljan prostor.
Pogledajte još neke primjere Viva na djelu:
Trenutno se prodaje na mamzonu za visokih 800 dolara, a kod nas za čak još viših 8700kn, što je puno više od Rift-a i Morpheus-a. Područje primjene mu je zapravo vrlo slično kao i ostalim konkurentima, no ipak možda je ponjajviše prilagođen igrama samim time jer, ponavljamo, pripada Steam ekipi. Zanimljivo je napomenuti da je HTC Vive na prošlogodišnjem Gamescomu osvojio nagradu za najbolji periferni hardver.
Pročitajte našu recenziju HTC Vive-a.
VR – virtualna stvarnost: Fove VR
Fove VR je uređaj najsličniji Viveu, no ono što ga čini posebnim je Eye tracking. O čemu je zapravo riječ? Ovdje rezolucija nije podijeljena na dvije strane kao što je to priča kod naših ostalih uređajima. Tu se radi o jednom ekranu visoke rezolcuije i dijagonale od 5,7 inča koji ima senzore pomoću kojih prati pomicanje ljudskog oka, i to sa nevjerojatnom preciznošću od 1/5 stupnja.
Dakle, tamo gdje vi pomaknete oko, tamo će se slika centrirati. Naravno, takvo funkcioniranje bi uvelike umaralo oči, stoga je to zapravo pomoćna varijanta uz mogućnost standardne funkcije pomicanja glave. Ovako je priča puno preciznija, jer osim što će se pomoću žiroskopa slika centrirati ovisno o vašem položaju glave, centrirat će se i s obzirom na položaj vaših očiju.
Ovo je također jedan od crowdfunding projekata koji su uspjeli. Prikupili su oko 400 000 dolara, a u prodaju kreću također početkom 2017. godine. Cijena je još uvijek apsolutno nepoznata, no ukoliko žele parirati konkurenciji, vjerojatno će morati i tom pogledu biti što konkurentniji. Fove je primarno napravljen za nekakve ozbiljnije stvari i aplikacije, no uredno će biti funkcionalan i za gaming.
VR – virtualna stvarnost: Microsoft HoloLens
Ono što Microsoftov HoloLens uvelike razlikuje od ostalih VR uređaja je činjenica da on to nije. Ovdje se radi o potpuno drugačijoj vrsti tehnologije. Microsoft HoloLens je prvi moderni hologramski sustav koji funkcionira po principu virtualnog headseta. Najavljen je u isto vrijeme kada i Windows 10, sa kojim će biti naravno u potpunosti kompatibilan i prilagođen do najsitnijeg detalja. Tehničkih podaci za HoloLens su:
- 64GB Flash
- 2GB RAM
- kalibracija udaljenost automatski zjenice
- Holografska Rezolucija: 2,3 milijuna ukupne svjetlosne točke
- Holografska Gustoća:> 2.5k radiants
- Procesor Intel 32 bit architecture with TPM 2.0 support
- Custom-built Microsoft Holographic Processing Unit (HPU 1.0)
- baterija 2-3 sata aktivne upotrebe
- težina 579g
Kako uređaj radi su ponosno isprezentirali. Dakle, pričamo o doslovnom hologramu. Nakon što stavite headset na glavu, jedino vi kroz njega u vašem okruženju vidite objekte, te ih možete pomicati vlastitim rukama bez ikakvih dodatnih ili posebnih uređaja. Primjerice, na vašem stolu nema ništa, no upalite HoloLens i vidite nekakve kockice koje možete pomicati, slagati ih i slično.Ovakva tehnologija doslovno može pomesti sve ostalo, no postavljaju se neka pitanja.
Pogledajte video:
Koliko će to koštati, i za što će se sve primjenjivati?
Primjena u igrama sa ovim može otići u potpuno drugom smjeru, onom u kojem mnogi to još dugo ne žele. Sa druge strane, ovo će uvelike promjeniti mnoge stvari. Recimo inženjering, 3D dizajn, izradu filmova i mnogo drugih stvari. Koliko jednom dizajneru treba da oblikuje neki objekt u 3D Maxu ili Blenderu? A koliko treba istom dizajneru da isti posao obavi pomoću HoloLensa? Takva tehnologija može miš i tipkovnicu izbaciti iz upotrebe zauvijek, no mi se naravno nadamo da nam Microsoft to neće napraviti još neko vrijeme:) Ono što znamo je da se HoloLens već prodaje na Amazonu za nevjerovatnih 3800 američkih dolara. Dok na Microsoftovom shopu developer verzija košta 3000 dolara a komercijalna 5000 dolara.
Ništa više neće biti kao prije
Postoji još niz VR headsetova koje nismo detaljno spomenuli. Tu je Gear VR od Oculusa koji je osmišljen u suradnji sa Samsungom. Povezuje se preko USB kabla sa isključivo Galaxy Note 4 uređajem, te reproducira sve sa mobitela u stereoskopskom 3D-u. Postoji VR uređaj iste funkcionalnosti od Archosa, firme koja se bavi izradom mobitela i sitne elektronike.
To su sve „poluproizvodi“ koji zapravo traže svoje mjesto u virtualnoj stvarnosti, no po našoj procjeni ipak malo prerano, i to na platformi gdje je to zaista još uvijek besmisleno i nadasve nepotrebno. No, uvijek postoje oni koji će to kupiti, pa iz tog razloga iz perspektive developera i tvoraca u potpunosti opravdavamo.
U cijelom ovom hypeu oko virtualne stvarnosti, zanimljivo je kako se Apple još nije oglasio. Zadnje što su u tom smjeru odradili je Leap Motion koji i nije doživio neku slavu. Radi se o senzoru koji radi na principu pomicanja rukom, te time iniciranja određene funkcije na Mac računalima. Očito spremaju nešto u kombinaciji sa njim, no točnih informacija sa njihove strane još uvijek nema.
Virtualna stvarnost je novi početak svakako. Ulazimo u ono o čemu se priča godinama, u ono što smo gledali u filmovima znanstvene fantastike kao klinci. Period kada postajemo sve više i više robotizirani. Ovo je dio IT-ja koji i pozitivno i negativno mjenja svijet i ljude koji na njemu žive.
Pitanje je samo kako ćemo to prihvatiti i do kuda ćemo se usuditi pomicati granice. Sve je neizvjesno, ali jedna stvar je sigurna. 2016. godina će biti itekako revolucionarna u svim sektorima moderne tehnologije.
Piše H.S.