Novo istraživanje organizacije „Which?“ koja se bavi zaštitom prava potrošača pokazalo je kako su Facebook i Google ozbiljno podbacili u uklanjanju nepoželjnog sadržaja u obliku scam oglasa. Istraživanje je obuhvatilo razne platforme i pokazalo se kako Google nije uklonio u svom udjelu otprilike 34 posto takvih oglasa, dok istu stvar nije učinio ni Facebook kod 26 posto oglasa.
Obje tvrtke su se nastojale obraniti od prikazanih statistika i navele su kako imaju proaktivni pristup u uklanjanju scam oglasa te da su uklonile i zabranile njihov veliki broj. Organizacija „Which?“ bezobzira na njihove navode i dalje tvrdi kako postoji veliki prostor za napredak jer se radi o vrlo poraznim rezultatima.
U izvještaju su izneseni i sljedeći podaci:
- 15 posto korisnika koji su sudjelovali u istraživanju bili su žrtve scam oglasa i prijavili su prevaru
- od tih 15 posto korisnika, njih 27 posto je doživjelo prevaru na Facebooku, a 19 posto na Googleu
- u ukupnom istraživanju navedeno je kako 43 posto žrtava prevara putem scam oglasa nije prijavilo svoje slučajeve tehnološkim tvrtkama.
U slučaju Facebooka korisnici se nisu odlučili na prijavu prevare jer su smatrali da po tom pitanju neće ništa biti poduzeto.
Googleovi korisnici naveli su kako je za njih proces prijave bio previše kompleksan i nejasan.
Neaktivnost online platformi, niski postoci prijava i lakoća kojom scam oglasi prolaze kontrolu sugeriraju kako tehnološke tvrtke moraju uvesti mnogo stroža pravila. Bilo bi poželjno da se uvedu i obvezujuće zakonske regulative te odgovornost za identificiranje, uklanjanje i prevenciju pojave scam oglasa.
Potrebno je reći kako Facebook i Google imaju pravila u kojima je navedeno što se i pod kojim uvjetima može reklamirati, ali detaljna provjera često bude pitanje novca jer analiza svakog oglasa košta. Dodatni problem su također nejasna pravila i povratna informacija korisniku prilikom prijave scam oglasa. Facebook dopušta prijavu, ali ne dopušta objašnjenje prijave pa je upitno ako uopće postoji jasnija kategorizacija scam sadržaja. Google, s druge strane, isto tako dopušta prijavu, ali ne obavještava korisnika ako je po pitanju nje kasnije nešto poduzeto.
Sve ovo ostavlja dojam kako se scam oglasi nalaze unutar sive zone gdje pravila provjere nisu toliko striktna koliko bi trebala biti.
„Which?“ je prošle godine na ljeto izveo zanimljiv pokušaj prevare kako bi testirao Googleove i Facebookove sigurnosne postavke kad su u pitanju scam oglasi. Napravio je bez većih problema oglase za dvije lažne tvrtke: brend pića i online servis koji nudi usluge u polju zdravstva.
Google je samo tražio da korisnik ima Gmail korisnički račun i nije provjeravao ako tvrtka zaista postoji. „Which?“ je u manje od sat vremena dobio odobrenje za objavu oglasa.
Facebook je imao određene restrikcije, ali „Which?“ je upotrijebio osobni profil za čije otvaranje su samo traženi adresa elektroničke pošte ili broj mobitela. Promocija oglasa je naknadno plaćena bez problema i profil je u tjedan dana uspio skupiti petstotinjak lajkova.
Pravila objava na online platformama postoje i pružaju zaštitu njihovih korisnika, ali ona očito još uvijek nije postavljena na odgovarajuću razinu.
Piše: Ervin Mičetić
