PočetnaSoftverVodič za početnike - Bitcoin

Vodič za početnike – Bitcoin


Živimo u digitalnom dobu i vrijeme je da počnemo koristiti digitalnu valutu – Bitcoin. Što Bitcoin je, kako ga se može koristiti, za što služi i sve ostalo što morate znati o trenutno najpopularnijoj digitalnoj valuti

U ovo recesijsko doba, rijetko tko se ima vremena baviti digitalnom valutom kada je veliki nedostatak i „prave“ valute, odnosno pravog novca, no mi smo se svejedno odlučiti pozabaviti prilično popularnim Bitcoinom. On nije novina na Internetu, no još uvijek se mali broj korisnika razumije u Bitcoinove, a da ne govorimo da samo šačica ljudi zapravo koristi Bitcoin za kupovanje i trgovanje stvarima na Internetu. U Hrvatskoj je situacija vjerojatno još lošija nego u ostatku svijeta. Mi imamo problema sa kupovinom na eBayu i Amazonu, a kamoli da se usudimo koristiti novac koji fizički ne postoji. Cijeli ovaj koncept Bitcoina je zanimljiv jer je jedna osoba uspjela napraviti ono što nisu mnoge države – kreirati novac koji je otporan na inflaciju, koji nije centraliziran, koji ne košta ništa, na njega nema kamata i mogu ga koristiti svi. Možda u prvi tren zvuči kao idealna valuta, no nije baš tako. O čemu se točno radi, koje su prednosti i mane Bitcoina, te kako ga koristiti, pročitajte u nastavku teksta.

Piše: Boris Plavljanić

 

Bitcoin

U uvodu smo rekli da je Bitcoin virtualna valuta, što zapravo nije najpreciznije rečeno. Bitcoin je decentralizirana (!!) virtualna valuta, što znači da ona fizički ne postoji i nije koncentrirana na jednom mjestu. Samim time Bitcoin po definiciji nije novac. To su virtualni tokeni koje možete mijenjati za druge fizičke stvari ili usluge, no mnogi Bitcoin nazivaju novcem (op.a. Mi ćemo također u tekstu govoriti da je Bitcoin novac). Zanimljiva stvar je što ne postoji središnja organizacija koja kontrolira Bitcoinove i samim time ovu valutu nitko ne može kontrolirati. Stvarni novac kontroliraju središnje banke i po određenim zakonima ekonomije taj novac može varirati u odnosu na ostale valute. Jedan euro trenutačno vrijedi 7.5 kuna.

U budućnosti će taj omjer možda biti 1:10 – mi to ne znamo. Sve ovisi o državi, njenom zaduženju i dogovoru centralnih banaka. Bitcoin varira u ovisnosti o potražnji među korisnicima, ali on se uvijek isto generira i ne može nastati inflacija valute što je vrlo važna činjenica, no na to ćemo se ubrzo vratiti. Prije se moramo vratiti u 2009.-u godinu kada je Bitcoin nastao. Zapravo, nastao je u glavi jednog nepoznatog hakera godinu dana ranije, a zaživio je spomenute godine. Inače, riječ je o japanskom hakeru koji se skriva iza imena Satoshi Nakamoto. On stoji iza cijelog koncepta virtualnog novca, a do danas se nije otkrilo o kome je riječ niti je on ikada dao intervju. Bilo je pokušaja da se s njime stupi u kontakt no to nije polučilo uspjeh. Bez obzira na to, Bitcoinovi su danas dio svjetske ekonomije, s tendencijom rasta što znači da bi Bitcoinovi mogli vrijediti mnogo više nego određeni novac na svijetu.

Vraćamo se na onaj dio o decentraliziranom sustavu. Bitcoinove generiraju sami korisnici, nema banke, nema posrednika, nema kamata. I naravno – nema nikakvih problema u tom cijelom procesu. Vjerojatno će sada neki od vas pomisliti da je moguće izgenerirati jako puno Bitcoinova. Moramo vas razočarati – nije moguće više od predviđenog upravo iz razloga što bi onda svi generirali novac i on ne bi više vrijedio.

b11

„Stvaranje novca“

Bitcoinove možemo još nazvati i peer-to-peer novcem iz maloprije spomenutih razloga. Koriste se na Internetu, šalju se od osobe do osobe i nemaju centralnu banku. Pitanje je samo kako doći do tog virtualnog novca i kako on nastaje? Tko odlučuje koliko će se novca napraviti godišnje? Mnogo je pitanja, ali odgovori su vrlo jednostavni. O tome je odlučio spomenuti haker i svake godine se generira u pola manje novca nego prijašnje godine.

Točno se zna koliko novca će nastati ove godine, a koliko slijedeće. No, novac se stvara kroz miniranje, odnosno rudarenje (eng. Mining). Vi instalirate jednu malu aplikaciju na vaše računalo, njoj se dodijele neke informacije (ne morate znati detalje) i ona sporo, jako sporo, rješava određene kompleksne matematičke probleme. Zapravo, vaše računalo na taj način sudjeluje u stvaranju Bitcoina zajedno sa drugim računalima. Vi dajete svoju procesorsku snagu i vaše računalne resurse, a u zamjenu za to možete, a i ne morate dobiti, jedan mali dio Bitcoina. Raspodjela ide prema određenom i preciznom matematičkom modelu, tako da što imate jače računalo i što više pomažete u generiranju Bitcoina, dobiti ćete više tog istog Bitcoina. Svakih 10 minuta se na svijetu izgenerira 25 Bitcoinova, što znači da je jako mala šansa da ćete vi dobiti dio kolača, a ako i dobijete to će biti stvarno mali dio Bitcoina. Tradicionalne valute se dijele na 100 manjih dijelova (100 lipa = 1 kuna), dok Bitcoin ide do 8 decimala. Najmanja jedinica je 0.00000001 koja se naziva „Satoshi“ prema spomenutom hakeru. 1 Bitcoin na tržištu vrijedi oko 127 eura. Naravno, to varira o potražnji, a na Internetu postoji nekoliko stranica na kojima možete zamijeniti virtualnu valutu za pravi novac.

Možda vam zasad još cijeli ovaj koncept nije jasan, no biti će ako se malo potrudite i probate koristiti isti. I nama je bilo teško pojmiti da novac nastaje iz ničega. Kada imamo centralnu banku, onda znamo kako novac dolazi. Svake godine se tiska određena količina novca prema određenim i utvrđenim ekonomskim pravilima. Ovaj novac to nema i često je kritiziran upravo zbog toga. Mnogi govore da se nepravedno generira, ali to nije istina. Prema određenim algoritmima i prema „dogovoru“ sa ostatkom mreže na kojoj Bitcoinovi počivaju, uvijek se isto novca generira, a mi ćemo vam sada pokazati kako da i vi budete dio ove mreže i u to se uvjerite sami.

b44

Postanite dio Bitcoin mreže

Svaki korisnik Interneta može vrlo lako postati dijelom ove mreže. Mi ćemo vam pokazati kako to najlakše učiniti i na što trebate pripaziti. Sam proces može trajati do nekih 30-ak minuta, ovisno o brzini vaše Internet mreže i softveru koji ćete koristiti.

Pojednostavljeni proces se sastoji od 4 dijela – Informiranja (1), Skidanja virtualnog novčanika (2), Rudarenja Bitcoinova (3) i Trošenja Bitcoinova (4). Prvi dio ste obavili, znate što Bitcoinovi jesu, stoga je vrijeme za korak broj 2 – skidanje virtualnog novčanika. Za to ćete se morati spojiti na službenu web stranicu Bitcoina (www.bitcoin.org) i izabrati jedan od ponuđenih novčanika. Na raspolaganju imate 3 vrste novčanika – Software wallets, Mobile wallets, te Web wallets.
Prva skupina su „novčanici“ koje imate lokalno na računalu i to je najsigurnija vrsta novčanika, ali naravno troši vaše računalne resurse. Mobilni novčanici se drže na mobilnim uređajima, te web bazirani se nalaze na webu, odnosno Internetu. Ove potonje dvije skupine su manje sigurne i mi ih ne preporučujemo. Najbolje je skinuti Bitcoin-QT softver koji je siguran, lokalno se instalira i sigurni ste da imate kontrolu nad njime. Usto, to je službeni novčanik Bitcoin fundacije. Prije instaliranja bilo kojeg od ponuđenih novčanika na Internetu će vam pisati da li je „virtualni novčanik“ odobren od dotične fundacije ili se radi o nekoj „trećoj“ strani. Budite oprezni, jer ako izgubite broj novčanika ili računa, izgubili ste novac. On se ne veže na email adresu ili ime, stoga ćete morati biti jako oprezni.

Sada kada ste instalirali na računalo Bitcoin novčanik, vrijeme je da „nabavite“ Bitcoinove i da ih krenete trošiti. Postoje 2 načina dobivanja Bitcoinova. Kao što smo rekli, jedan je da kupite za prave novce Bitcoinove i stavite ih u svoj novčanik, a drugi način je da rudarite, odnosno koristite svoje računalo za kreiranje Bitcoinova. Prvi način je dobar kada vam recimo treba Bitcoinova u vrijednosti 50 dolara kako biste platili godinu dana VPN servisa jer pitanje je kada ćete ih „iskopati“. No, ako želite lagano zaraditi novce kroz neko duže vrijeme, morati ćete rudariti.

Kada prvi puta pokrenete novčanik, on će se morati sinkronizirati i pokupiti podatke unazad 5 godina, što može potrajati jedno određeno vrijeme. Nakon toga ćete biti sposobni kreirati svoj novčanik. Kada kreirate novčanik, on će imati jedinstvenu oznaku tipa: „1BeJuHJKHu28189hjadhuQUhdsjhhadsujkhGHBD“. Ova oznaka (bez navodnika) se koristi za direktno plaćanje novaca vama. Taj broj ćete dati prijatelju kada želite da vam uplati Bitcoinove. E sada – ključno je da tu oznaku isprintate negdje na papir, zapišete ju u mobitel, te ju pohranite na još neko mjesto jer bez nje ne možete ništa.

Nadalje, postoje još 2 koraka koja morate napraviti. Prvo je priključiti se skupini koja rudati, odnosno stvara Bitcoinove. To znači da ćete udružiti svoju procesorsku snagu sa određenom skupinom ljudi kako biste brže i bolje radili, te kako bi pošteno podijelili zarađene tokene/Bitcoinove. Ako idete sami u rudarenje, može se dogoditi situacija da nikad ništa ne dobijete jer uvijek ima ljudi sa jačim računalima ili čak serverima koji pokušavaju nešto zaraditi, pa je u skupini mnogo lakše. Ove skupine ljudi se nazivaju „Pool“, odnosno „bazen“ ako ih tako možemo nazvati. Jedan od najpoznatijih „poolova“ je Slush pool (https://mining.bitcoin.cz), ali na Internetu ih ima još mnogo pa potražite neki koji vama odgovara. Također, pogledajte uvjete koje svaki pool ima.

Treći i zadnji korak je aplikacija koja će „rudariti“, odnosno preko koje se koriste vaši računalni resursi. To su tzv. „mineri“. Ovisno koju platformu imate, možete naći hrpu različitih minera. Mi preporučujemo GUIMiner (Windows), DiabloMiner (OS X) i CGMiner (Linux). Unutar tog minera ćete morati unijeti neke podatke kao što su pool koji koristite (ili možete bez toga ako namjeravate se sami natjecati u rudarenju Bitcoinova), no to su sitnice koje ćete vidjeti čim pokrenete aplikaciju. Naravno, dok ove aplikacije rade, osjetit ćete usporeni rad računala što nije ništa čudno jer se vaši resursi koriste za rješavanje kompleksnih matematičkih problema. Ako vam to smeta, ugasite miner i to je to. Samo budite svjesni da ne možete vi biti isti kao i netko tko svoje računalo koristi za rudarenje 20 sati na dan. Dosta je tu faktora na koje se treba obratiti pozornost, no u konačnici da zaradite mjesečno i 100 kuna, opet ste ih zaradili a da praktički ništa niste radili. Samo ste koristili svoje računalo. Zgodno, zar ne?

b33

Prednosti i mane ovog koncepta

Pitanje koje će si vjerojatno svi postaviti koji se susretnu sa Bitcoinovima. Što oni to nude ili uzimaju? Zašto bi trebali koristiti ovu digitalnu valutu, a ne „normalne“ novce i plaćati nešto preko devizne ili kreditne kartice? Ili preko PayPala koji je možda i najsigurniji način plaćanja trenutačno. Mi imamo nekoliko razloga i mislimo da su i više nego korektni. Prvi je definitivno anonimnost. Ako ste malo oprezniji i pazite da ne dijelite svoj broj novčanika uokolo, odnosno da ne povezujete svoje pravo ime ili email adresu sa vašim novčanikom, nitko vam ne može dokazati da vi stojite iza tog računa niti vam može naplatiti porez ili neke druge troškove. Nitko ne može pratiti te vaše transakcije, kao što mogu banke pratiti vaše „prave“ račune u bankama. Danas više ne možete uvesti nešto skuplje od 22 eura u Europsku uniju, a da vas preko EORI broja ne prate. Bitcoinovi ne podliježu takvih nadzorima i evidencijama. A možete ih bez problema koristiti za kupovanje raznih predmeta i usluga.

Druga važna stvar je što nema inflacije jer se točno zna koliko Bitcoinova ima i koliko će ih se koje godine proizvesti. Dapače, čak postoji i blaga deflacija koja je ugrađena u algoritam koji je računao broj Bitcoinova koji će se proizvesti. Tu su još i mogućnost zarade ako kupite jeftino od nekog Bitcoinove pa ih skuplje prodate na nekom drugom tržištu itd. Puno je prednosti, ali nažalost ima i nekih nedostataka. Recimo, Bitcoinovi mogu u jednom trenutku postati bezvrijedni. Mala je šansa da će se to dogoditi, no ako teoretski niti jedan čovjek nema interesa za ovom valutom, ona postaje potpuno bezvrijedna i vrijednost joj pada na nula dolara. Ponavljamo, to se neće dogoditi, no u teoriji se može dogoditi. Nadalje, Bitcoinove nikada nećete moći koristiti u lokalnoj trgovini da biste kupili kruh i mlijeko. Jedan od razloga je što treba 10 minuta da se transakcija verificira i prebaci sa jednog računa na drugi. Uz to, ponovimo još jednom – ako izgubite svoj Bitcoin novčanik, izgubili ste i Bitcoinove, no ista stvar je i sa pravim novčanikom i pravim novcima.

Što se na Internetu može kupiti za Bitcoinove?

Kako raste popularnost Bitcoinova, tako se sve više toga nudi u zamjenu za Bitcoinove. Čak i neke ilegalne stvari o kojima ćemo govoriti. U Hrvatskoj zasada ne možete ništa kupiti za Bitcoinove jer mnogi niti ne znaju što to je niti imaju interesa trgovati istima. Premala smo zemlja i premalo je tržište. S druge strane, u Europi tj. ostatku Europe, Americi i Aziji mnogo toga možete kupiti. Recimo, u Americi bez problema možete platiti noćenje u lancu hotela Howard Johnson sa Bitcoinovima. Možete kupovati pizzu ako u vašem gradu postoji Dominos Pizza franšiza. Nama možda najzanimljivija je mogućnost kupovanja VPN servisa putem Bitcoinova jer ste tada stvarno anonimni. Kada kupite VPN servis, ostajete anonimni, a postoje VPN servisi (puno njih, zapravo) koji ne bilježe ništa, tako da možete i anonimno surfati po netu, a nitko vas ne može pratiti niti zna što skidate i slično. Ne mora to biti ništa ilegalno – možda jednostavno ne želite da netko zna kada ste vi na Internetu. U svakom slučaju možete Bitcoinove iskoristiti na legalan način.

Prije nego vam kažemo kako se Bitcoinovi ilegalno koriste, spomenimo 2 događaja vezanih za ovo. Prvi je prodaja Porsche Caymana za 300 Bitcoinova. Njega je prodala jedna obitelj u Texasu i tako zaradila od prodaje po današnjem tečaju 285.750 kuna (300 Bitcoinova * 127 Eura * 7.5 = 285.750 kuna). Drugi zanimljiv događaj je zapravo oglas u kojem jedan tehnički potkovan farmer prodaje kozu za 2.009 Bitcoinova (inače, kratica za Bitcoin je BTC).

Sada se vratimo na onu tamnu stranu anonimnosti. Nije tajna da na Internetu ima jako čudnih web stranica preko kojih se mogu nabaviti stvari ili usluge koje nisu legalne. Jedan od najvećih takvih web stranica je bila Silk Road koja je nedavno zatvorena i čiji je vlasnik pritvoren, te ga čeka suđenje. Preko te stranice ste mogli ilegalno nabaviti što god želite te plaćati Bitcoinovima. Kada kažemo bilo što, tada to stvarno i mislimo – mogli ste kupovati drogu, oružje, prostitutke, pa čak i naručiti ubojstvo (iako ne direktno, mogli ste kupiti kontakt do ljudi koji će to obaviti). Ne želimo nikoga strašiti, samo vam želimo pokazati koliko je moćna ta anonimnost i što se sve može. Naravno da vam nitko neće ništa učiniti ako koristite Bitcoinove legalno, samo ih koristite pametno. Za pizze, VPN i slično, a ne oružje i drogu. Iako, nalazimo se u Hrvatskoj, teško da biste mogli doći do takvih usluga. Geografsko područje na kojem se nalazimo nije baš povoljno. Amerika i Azija su već druga priča.

Mitovi koji prate Bitcoinove

Spomenuli smo u tekstu da Bitcoinovi imaju nekoliko nedostataka i tu nema ništa novo. No, ovaj koncept prate određeni mitovi, ako ih tako možemo nazvati. Evo nekoliko onih koji se najčešće pojavljuju u raznim tekstovima koje možete naći na Internetu.

Zlato je bolje od Bitcoinova – Nije istina. Za razliku od zlata, Bitcoinovi su prilično laki za prebacivanje sa računa na račun, sigurni su, teško ih je ukrasti i nemate ih potrebe fizički previše štititi. Nadalje, nema inflacije jer se točno zna koliko će Bitcoinova nastati koje godine, nema centralne banke pa nema ni raznih manipulacija niti dodatnih troškova itd.

Bitcoinovi se baziraju na procesorskoj snazi – Također jedna tvrdnja koja ne drži vodu. Da, procesorska snaga se koristi za stvaranje Bitcoinova i ništa više. Oni se ne baziraju na tome niti procesorska snaga ima ikakve veze sa Bitcoinovima kada oni nastanu.

Bitcoinovi će postati bezvrijedni kada ljudi izgube interes – To je točno. Kao što smo rekli, da nitko ne želi trgovati Bitcoinovima, njihova vrijednost bi trenutačno pala na nulu. No, postoje na deseci milijuna ljudi koji trguju sa spomenutom valutom i ovakav scenarij je teško očekivati.

Oni koji su rano počeli su previše nagrađeni – Ova tvrdnja je donekle točna, ali ne u potpunosti. Naravno da su oni koji su prvi počeli skupili dosta Bitcoinova prije ostalih. To je kao da kažete da je nepravedno što se određeni investitori obogate jer su prvi uložili u neku kompaniju koja je kasnije uspjela i zaradila milijarde dolara. To je rizik kada se krene u nešto i taj rizik se nekako mora nagraditi u slučaju uspjeha.

21 milijun Bitcoinova je premalo – Zna se unaprijed da će se izgenerirati „samo“ 21 milijun Bitcoinova, na što su neki rekli da je to premalo. Nije premalo jer Bitcoinovi imaju do 8 decimala i može se trgovati sa malim brojem jednog Bitcoina. Koliko će on u budućnosti vrijediti ne znamo, no prema mnogim izračunima, ovo je sasvim dovoljna količina digitalne valute.

Izgubljeni novac nije moguće vratiti – To je istina, no da li će vam netko vratiti novac kada izgubite pravi novčanik? Možda hoće, ali je veća vjerojatnost da neće. Ista stvar je u virtualnom svijetu. Ako ga izgubite, sami ste si krivi. Možete taj izgubljeni novac smatrati i „donacijom“ ostalim Bitcoin potrošačima jer njihov novac tada vrijedi za mrvicu više. Zašto nije moguće vratiti novac? Jer je nemoguće razlikovati izgubljeni novac od onog novca koji se samo nalazi na računu i s njim se ništa ne radi. U jednakoj su kategoriji.

Ostali linkovi vrijedni spomena

www.mtgox.com – Zamislite ovu web stranicu kao svojevrsnu burzu na kojoj možete prodavati i kupovati Bitcoinove. Naravno, to nije jedina ovakva stranica, ali je jedna od najpopularnijih. Možemo još spomenuti BTC-e (www.btc-e.com) i CampBX (www.campbx.com).

Bitcoin Wiki (Pool) – Na stranici en.bitcoin.com/wiki/Comparison_of_mining_pools možete saznati kojem poolu se najbolje priključiti, koje su povlastice kod pojedine skupine, kako se dijele Bitcoinovi i slično. Naravno, odmah imate i link na službene stranice te sve potrebne informacije.

Blockchain.info – Ako ne želite pohraniti Bitcoin novčanik lokalno na računalo, možete koristiti web stranicu sa tom mogućnošću. Blockchain je sigurna web stranica i po nama izbor bro jedan. Ponavljamo, po nama je bolje koristiti lokalni softver, no ako baš ne želite, probajte Blockchain.

Bitcoin magazine – Digitalni magazin u kojem možete saznati sve o Bitcoinovima, novim uslugama koje je moguće platit sa ovom valutom, možete pratiti kretanje Bitcoina u odnosu na druge valute ili u odnosu na cijenu zlata i srebra te još mnogo toga. Ako se aktivno uključite u rudarenje Bitcoinova, svakako pogledajte ovaj magazin (www.bitcoinmagazine.com).


RELATED ARTICLES

6 Komentari

  1. Od kada je napisan članak, bitcoin je narastao sa 127$ na 2600$ 🙂
    Ali kako bitcoin sve više vrijedi, treba ga sve bolje i čuvati. Postoji više slučajeva kada je bitcoin nestao sa instaliranih bitcoin walleta, tako da bi svatko trebao razmišljati o sigurnosti pohrane btca. Besplatna, a daleko najsigurnija varijanta je pohraniti bitcoin na papirnati novčanik! Tako da bude siguran od hakerskih napada i rano raznih virusa koje nam mogu doći na računalo.
    Sve što se drži na računalu, treba smatrati kao novcem koji držimo u novčaniku u džepu kada idemo van na ulicu. Sigurno van ne nosimo svaki puta svu svoju ušteđevinu.

  2. Da li se novčanik može instalirati na zasebni hard disk koji ne koristiš,nego ga po potrebi prikopčaš na računalo

  3. Kupnja je veliki rizik.

    Najbolje ga je izrudariti ali ne svojim kompom nego unajmiti cloud server i njime rudariti i onda zaradu pola unovčiti a pola uložiti udaljnje rudarenje.

    Uložiti para koliko možeš podnijeti ali bez velikog rizika i onda svakidan zadovoljno trljati ruke. Najpovoljniji odnos cijene i mogućnosti ima ovaj cloud: http :// goo.gl/bpsm9z

    ja ga koristim s lijepim plusom 😉

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

- Advertisment -

Most Popular