Znate li da Google, Microsoft pa čak i Apple imaju ogromne baze podataka svih mreža u svijetu? Možda zvuči pomalo nestvarno, no zaista je tako i dio navedenih podataka čine i vaši podaci.
Stvar je zapravo vrlo jednostavna. Kada god koristite Microsoftove, Googleove ili Appleove servise koji su vezani uz lokaciju, vaši uređaji im na redovnoj bazi šalju informacije o obližnjim mrežama.
To su uobičajene situacije kada otvorite Apple Maps na iPhoneu, omogućite Microsoft Edgeu da dijeli vašu lokaciju s web stranicom pomoću Windowsa ili kada odobrite korištenje lokacije pojedinoj Android aplikaciji. Vaši Wi-Fi podaci tada se transferiraju kao dio procesa utvrđivanja lokacije.
Možete pomisliti da se radi o korištenju GPS-a, no to je samo jedan manji dio cijele priče. Naši uređaji ne koriste samo GPS kako bi se utvrdila fizička lokacija korisnika i za to postoji dobar razlog. GPS može biti spor i ponekad problem može biti izostanak dobre pokrivenosti terena. To je i jedan od razloga zašto danas mnogi uređaji kao što su Windows, Mac ili Chromebook prijenosna računala ne koriste neke od značajki GPS-a.
Upravo zbog toga danas postoji termin „lokacijski servisi“ jer se ne radi samo o GPS sustavu. Lokacijski servisi u sebi uključuju mnogostruke načine za utvrđivanje vaše lokacije, a kao sastavni dio njih mogu se navesti velike baze podataka o Wi-Fi mrežama u vlasništvu Googlea, Microsofta i Applea.
Možete kao korisnik i isključiti lokacijske servise i koristiti samo GPS, no vidjet ćete da će se s time mnogi procesi uvelike usporiti.
Koje su informacije u spomenutim bazama podataka?
Informacije koje sadrže te baze podataka vrlo su jednostavne: MAC adresa vašeg routera (usmjerivača) i njegova fizička lokacija. MAC adresa, poznata pod punim nazivom kao Media Access Control adresa, osmišljena je kako bi bila jedinstvena. Ona se čak može promijeniti unutar web sučelja vašeg routera, no većina ljudi ne zna za tu mogućnost ili jednostavno ne ulazi u takve izmjene. Navođenje MAC adrese prepoznat ćete prema zadanom obrascu koji izgleda otprilike ovako: a1:2b:c3:4d:56:78.
U bazi podataka mogu se naći i neke druge informacije poput naziva (SSID) vaše Wi-Fi mreže.
Postoji još veliki broj označitelja Wi-Fi mreže i mogu postojati korisnici diljem svijeta s kojima dijelite njen naziv ili ostale elemente, ali MAC adresa vašeg routera je jedinstvena.
Vrlo je važno napomenuti kako je MAC adresa uvijek vezana uz fizičku lokaciju u stvarnom svijetu prilikom njenog smještanja u bazu podataka pojedine tvrtke.
Na koji se način spomenute baze podataka koriste?
Kada je potrebno pronaći lokaciju, vaš pametni telefon, prijenosno računalo ili tablet skeniraju i traže obližnje Wi-Fi mreže. Isti uređaji nakon toga učitavaju popis dostupnih Wi-Fi mreža u blizini, zajedno s njihovim MAC adresama i jačinom signala, na platformu sustava od pružatelja lokacijskih servisa.
Baza podataka koja se koristi i u koju se učitavaju podaci ima sveobuhvatni popis gotovo svih Wi-Fi mreža u svijetu i njihovih fizičkih lokacija. Zapravo baza podataka može spojiti popis Wi-Fi mreža tj. njihovih MAC adresa s lokacijom u stvarnom svijetu. Pošto se u njima relativno precizno mogu utvrditi lokacije svake Wi-Fi pristupne točke, jačina signala pomaže da se još detaljnije odredi točna fizička lokacija.
Na primjer, ako imate jak signal iz određene Wi-Fi pristupne točke, nalazite se u njenoj blizini. Ako imate slabiji signal, vjerojatno ste od nje udaljeni. Ponovite li ovo nekoliko puta, mogu se dobiti poprilično pouzdani podaci o lokaciji vašeg uređaja.
Ovaj proces je, na primjer, mnogo brži i učinkovitiji od korištenja GPS-a. Ipak, vaš uređaj često koristi oba modela.
Otkud dolaze Wi-Fi podaci?
Nakon ovog izlaganja pravo je pitanje otkud dolaze velike baze podataka o Wi-Fi mrežama i tko ih je uopće učitao.
Pravi odgovor na to je da ste upravo vi to odradili.
Vaš je uređaj učitao popis obližnjih Wi-Fi mreža kao dio procesa korištenja lokacijskih servisa, zajedno s pripadajućim informacijama, u bazu podataka tvrtki kao što su Microsoft, Google ili Apple.
Uzmimo situaciju da na određenom području nitko još nije koristio iPhone pored obližnjih routera i popis još nije učitan na uređaj. Ovdje neće biti problem jer iPhone uređaj čeka dobivanje GPS signala. Nakon što se s iPhoneom utvrdila lokacija, s njime se mogu slati informacije u bazu podataka. Baza podataka prema prethodno prikupljenim podacima od drugih korisnika već zna gdje se u tom području nalaze Wi-Fi mreže.
Ovaj postupak događa se cijelo vrijeme dok se korisnici služe sa svojim uređajima. Korištenje baze podataka uz lokacijske servise dvostrani je proces gdje uređaj šalje GPS podatke natrag prema bazi podataka zajedno s detaljima o obližnjim Wi-Fi mrežama. Kompletni zbir ovih podataka omogućuje mnogo detaljnije utvrđivanje lokacije.
U ranijim godinama baze podataka gradile su se na drugačije načine. Google je „lovio“ podatke o Wi-Fi mrežama dok su se njegovi Street View automobili vozili svuda po raznim terenima i područjima. Danas je to potpuno drugačija priča jer svi mi nosimo sa sobom prijenosne uređaje koji samostalno preuzimaju podatke.
Moramo li se brinuti zbog korištenja ovih podataka?
U navedenim bazama podataka ne nalaze se detaljni podaci ili privatni podaci s kojima bi se osoba mogla identificirati. Podaci su dio njih jer naši routeri stalno odašilju MAC adresu i našu Wi-Fi mrežu svim obližnjim uređajima.
Može se zaključiti da sve što se odašilje putem routera nije vezano uz osobne podatke.
Piše: Ervin Mičetić
