Kako smo ušli u godinu u kojoj ćemo se oprostiti od Windowsa 10, njihovi sadašnji korisnici polako rade kalkulacije.
Definitivno je najbezbolnija opcija u financijskom smislu prelazak na Linux jer se radi o potpuno besplatnom postupku. Naravno, ovdje će se trebati steći navika korištenja drugačijeg operativnog sustava, a ono na što smo se nadovezali u ovom tekstu je sigurnosni aspekt.
Što se na Linuxu događa sa značajkama kao što su vatrozid, administrativne ovlasti ili antivirusni programi, a radi se o osnovnim sigurnosnim postavkama Windowsa 10? U nastavku teksta napravili smo usporedbu.
-
Vatrozid
Windowsi 10 imaju Windows Defender, sustav vatrozida koji je ugrađen u gotovo svaki aspekt operativnog sustava. Windows Defender je omogućen prema zadanim postavkama i njegovo onemogućavanje je veliki rizik jer su Windowsi operativni sustav koji je najčešća meta hakerskih napada.
Kod velikog broja Linux distribucija vatrozid uopće nije omogućen prema zadanim postavkama, a stvar dodatno komplicira činjenica da postoje drugačiji vatrozidi za drugačije bazne distribucije. Na primjer, Ubuntu ima Uncomplicated Firewall (UFW), a Fedora Firewalld.
Ono što je ključna razlika između vatrozida na Windowsima i na Linuxu je da kod Linuxa korisnik ima nad njim mnogo veću kontrolu. Kod tzv. Firewall konfiguracije na Linuxu kontrolirate zone, usluge, IPSets značajku, portove, protokole, sučelja i još mnogo toga. Sve ovo vas ipak ne treba strašiti jer zapravo kod vatrozida na Linuxu ne morate ništa mijenjati osim u specifičnim situacijama.
-
Sudo vs. administrator
Kod Windowsa 10 postoji status administratora i kada su za odrađivanje određenog zadatka potrebne administratorske ovlasti, dovoljno je samo kliknuti na „Ok“ prilikom upita. Čak možete i, na primjer, otvoriti Windows Terminal aplikaciju i koristiti je s administratorskim ovlastima bez da morate unositi bilo kakvu lozinku.
Kod Linuxa svaki put kada želite pokrenuti administratorski zadatak, morat ćete unijeti korisničku lozinku. Drugim riječima, ako želite pokrenuti naredbu s administratorskim ovlastima, koristit ćete tzv. sudo što znači „Super User Do“. Pokretanje naredbe sa sudo statusom zahtijeva unos korisničke lozinke. Ako netko pokuša pokrenuti administratorski zadatak na vašem uređaju (a to može biti maliciozni napad), morat će znati vašu lozinku jer u protivnom neće uspjeti.
Na ovakav način funkcioniranja Linuxa korisnici Windowsa 10 će se svakako morati naviknuti i on je dobra stvar jer je operativni sustav mnogo sigurniji.
-
Dopuštenja
Kod Windowsa 10 korisnik zapravo nema neke izražene mogućnosti konfiguriranja dopuštenja. Kod Linuxa je potpuno drugačije i korisnik ima kompletnu kontrolu nad izdavanjem dopuštenja.
Dopuštenjima na Linuxu upravlja se na dva načina: putem naredbi ili putem grafičkog korisničkog sučelja. Kada želite prilagoditi dopuštenje za datoteku ili mapu putem naredbi, koristit ćete chmod naredbu. Kada dopuštenje prilagođavate putem grafičkog korisničkog sučelja, koristit ćete file manager distribucije Linuxa koju koristite.
Na jednu stvar treba obratiti pozornost, a radi se o tome da imate veću moć upravljanja dopuštenjima putem naredbi. S druge strane, to nije apsolutna nužnost. Na primjer, s GNOME file managerom možete postaviti prilagođena dopuštenja za datoteke i mape na način da kliknete desnom tipkom miša i odaberete „Properties“. Zatim proširujete „Permissions“ sekciju i unutar novog pop-up prozora prilagođavate dopuštenja za vlasnika (to ste vi), grupe i ostalo. Čak možete promijeniti dopuštenja za mape tako da sve podmape i datoteke unutar njih imaju iste postavke.
Ovakav sustav dopuštenja još je jedan razlog zašto je Linux smatran općenito sigurnijim operativnim sustavom od Windowsa.
-
Antivirusni programi
Kod Windowsa 10 su antivirusni programi apsolutno nužni. Kod Linuxa antivirusni programi uopće nisu smatrani kao nešto nužno.
Korisnici koji koriste Linux desetljećima često nisu nikad pristupili instalaciji antivirusnih programa. Svakako postoje ovakve vrste programa i aplikacija za Linux, no u pravilu ih se rijetko koristi.
Jedan od razloga zašto je to tako je sama srž arhitekture Linuxa kao operativnog sustava koji je iznimno siguran. Drugi razlog je njegova popularnost koja se nikako ne može usporediti s Windowsima koji imaju veliki udio na tržištu operativnih sustava i najčešća su meta napada.
Zadnjih nekoliko godina nešto je porastao broj malware napada na Linux, no još se uvijek ne može reći da je zaštita u obliku antivirusnog programa potrebna ili predstavlja nužnost.
-
Zakrpe za utvrđene ranjivosti sustava
Kada se utvrdi da određena Linux distribucija ima ranjivosti, zakrpa koja isti problem rješava zna se dostaviti u doslovno par sati.
Kod Windowsa 10 takvo nešto se nikako ne može očekivati i dobro znamo na koji način funkcioniraju ažuriranja. Znaju proći tjedni nakon otkrivanja ranjivosti unutar sustava, a zakrpe ili novog ažuriranja koje ga donosi još uvijek nema.
Microsoft već tradicionalno za Windowse 10 ima tzv. Patch Tuesday koji je svaki drugi utorak u mjesecu kada korisnici dobivaju nužne zakrpe. Kod Linuxa ovakav raspored ne postoji pa se zakrpe plasiraju korisnicima čim ih se stvori.
Zaključak
Ukratko smo usporedili Windowse 10 i Linux u kontekstu sigurnosnog aspekta i sada možete vidjeti koje su njihove međusobne razlike. Windowsi 10 polako dolaze svom kraju i njihovi korisnici morat će definirati što žele.
Iz svega izloženog je vidljivo da Linux može biti sjajna opcija za tranziciju i da traži određeni period navikavanja jer drugačije funkcionira u odnosu na Windowse 10.
Radi se o operativnom sustavu koji je mnogo sigurniji od Windowsa 10 i prelazak na njega je praktički besplatan pa s pravom može predstavljati idealnu opciju za korisnike koji ne žele izdvajati financijska sredstava za kupnju novog računala s Windowsima 11.
Ervin Mičetić
