Jeste li čuli za zanimanje pod nazivom inženjer koji je zadužen za obradu podataka ili ”Data Engineer”? O kakvom se točno zanimanju radi? Kakve točno aktivnosti obavlja jedan ovakav inženjer?
Prije nego što objasnimo što je točno inženjer podataka ili ”Data Engineer”, reći ćemo nešto više o tome što uopće jest inženjering podataka ili ”Data Engineering”.
Što je ”Data Engineering” ili inženjering podataka?
Inženjering podataka ili ”Data Engineering” je praksa projektiranja i izgradnje sustava za prikupljanje, pohranjivanje i analizu velike količine podataka. Radi se o širokom području, koje ima promjene u gotovo svakoj industriji.
Zahvaljujući mogućnostima koje pruža inženjering podataka, stručnjaci imaju mogućnost prikupljanja golemih količina podataka, no tvrtkama i entitetima su potrebni pravi ljudi i tehnologija, kako bi ti podaci bili u upotrebljivom stanju do trenutka kada dospiju do znanstvenika i analitičara podataka.
Koje su dužnosti inženjera podataka? Što je ono što inženjer podataka radi?
Inženjeri podataka rade u različitim okruženjima kako bi izgradili sustave koji prikupljaju, upravljaju i pretvaraju neobrađene podatke u upotrebljive informacije, koji služe za dodatno tumačenje znanstvenicima i poslovnim analitičarima.
Njihov krajnji cilj je učiniti podatke dostupnima, kako bi ih organizacije mogle koristiti za procjenu i optimizaciju svoje izvedbe. Neki od uobičajenih zadataka koje inženjer podataka može obavljati su sljedeći:
- Prikupljanje skupova podataka koji su u skladu s potrebama poslova
- Razvijanje algoritma za pretvorbu podataka u korisne, djelotvorne informacije
- Izgrađivanje, provođenje ispitivanja i održavanja arhitekture baze podataka
- Suradnja s upravom kako bi se bolje razumjeli ciljevi tvrtke
- Stvaranje novih metoda provjere valjanosti podataka i alata za analizu podataka
- Briga oko usklađenost s politikama upravljanja podacima i sigurnošću
Rad u manjim tvrtkama često znači preuzimanje većeg broja zadataka, koji su povezani sa širokim spektrom podataka. Neke veće tvrtke zato koriste inženjere podataka, koji su posvećeni izgradnji mreža širenja podataka, dok su druge tvrtke usredotočene na upravljanje skladištima podataka, popunjavanje skladišta podacima te na stvaranje planova tablica za praćenje, kako bi se točno znalo gdje su podaci pohranjeni.
Karijera u poslovima gdje su potrebni inženjeri podataka
Karijera u ovom području može biti i vrlo isplativa, ali isto tako i vrlo izazovna. Inženjer podataka ima vrlo važnu ulogu u uspjehu organizacije, budući da se brine za jednostavniji i lakši pristup podacima koji su potrebni različitim vrstama stručnjaka, znanstvenika i ostalim djelatnicima, koji su zaduženi za donošenje određenih odluka.
Inženjer podataka će se tijekom obavljanja svojih poslova oslanjati na vlastite vještine programiranja i rješavanja problema, kako bi došao do rješenja, ovisno o potrebama i izazovima koji se nalaze ispred njega.
Sve dok god postoje podaci za obradu, bit će potrebni i ljudi koji posjeduju znanja i vještine, koje su potrebne za obradu tih podataka. Točnije, Dice Insights je 2019. godine izvijestio o tome da je inženjering podataka najpopularniji posao u tehnološkoj industriji, što znači da je zastupljeniji i traženiji u odnosu na poslove koji su povezani s računalstvom, dizajnom internetskih stranica i arhitekturom baze podataka. LinkedIn je ovu vrstu poslova naveo kao jedan od poslova koji su doživjeli veliki uspon od 2021. godine.
Poslovi vezani uz podatkovni inženjering ili inženjere podataka nisu samo poslovi početne razine. Vrlo često, ogroman broj inženjera za podatke počinju kao softverski inženjeri ili analitičari poslovne inteligencije. Kako napreduje u karijeri, tako inženjer za podatke s vremenom može prijeći na menadžerske uloge ili može postati arhitekt podataka odnosno ”Data Architect”, arhitekt za rješenja ili inženjer strojnog učenja.
Kako postati inženjer podataka ili ”Data Engineer”?
S pravim skupom vještina i znanja možete pokrenuti svoj posao ili možete napredovati u vrlo isplativoj karijeri inženjera za podatke. Mnogi inženjeri podataka imaju diplomu prvostupnika računarstva ili srodnog područja. Stjecanjem diplome možete izgraditi temelj znanja, koji će vam trebati u ovom području koje se brzo razvija.
S obzirom na ovo ne bi bilo loše razmišljati i učiti za magisterij, budući da on otvara bolje prilike za napredovanje u ovoj karijeri i otključavanje potencijalno bolje plaćenih pozicija.
Od ključne važnosti je osobni rad na razvoju vještina koje su povezane s poslovima inženjera za podatke
Bilo bi vrlo poželjno savladati znanja i vještine koje se odnose na poslove računalstva u oblaku, programiranje te što je moguće više znanja i vještina koje su vezane za dizajn baze podataka. Ovo su početne točke od kojih treba poći ako želite jednoga dana raditi kao inženjer za podatke.
Što se kodiranja, odnosno programiranja tiče, ono što svakako treba imati na umu jest da je poznavanje jezika ključno za ovu ulogu. Zato ne bi bilo na odmet pohađanje tečajeva, kako biste naučili i uvježbali svoje vještine. Uobičajeni programski jezici uključuju SQL, NoSQL, Python, Java, R i Scala.
Baze podataka spadaju među najčešća rješenja za pohranu podataka. Trebali biste biti upoznati i s odnosnim i s ne odnosnim bazama podataka i s njihovim načinom rada.
ETL (”Extract, Transform, and Load”) sustavi: ETL je proces koji se koriste za premještanja podataka iz baza podataka i drugih izvora u jedno spremište, poput skladišta podataka. Uobičajeni ETL alati uključuju Xplenty, Stitch, Alooma i Talend.
Pohranjivanje podataka: Ne bi se sve vrste podataka trebale pohranjivati na isti način, osobito kada je riječ o velikim podacima. Dok dizajnirate podatkovna rješenja za tvrtku, željet ćete znati kada i kako koristiti podatkovno jezero, a ne skladište podataka. No ovo je samo jedan od mnogih primjera.
Automatizacija i skriptiranje: Automatizacija je nužan dio rada s velikim podacima jednostavno zato što organizacije mogu prikupiti jako velike količine informacija. Trebali biste moći pisati skripte za automatizaciju zadataka koji se ponavljaju.
Strojno učenje: Iako je strojno učenje više nešto što se tiče viši stupanj stručnjaka za podatke, može biti korisno shvatiti osnovne koncepte, kako biste bolje razumjeli potrebe znanstvenika za podatke u vašem timu.
Alati za velike podatke: Inženjeri podataka ne rade samo s običnim podacima. Često se njihovi zadaci zasnivaju na upravljanju velikim podacima ili velikim skupovima podataka. Alati i tehnologije se razvijaju i razlikuju se od tvrtke do tvrtke, no neke od popularnih uključuju Hadoop, MongoDB i Kafka.
Aktivnosti računalstva u oblaku. Kao inženjer za podatke trebat ćete razumjeti kako funkcionira pohrana u oblaku, kao i poslove vezane uz računalstvo u oblaku, jer tvrtke sve više mijenjaju fizičke poslužitelje za usluge u oblaku. Početnici se mogu koncentrirati na tečajeve iz Amazonovih mrežnih usluga ili Amazon Web Services (AWS) ili pak tečajeva za Google Cloud.
Poslovi vezani uz sigurnost podataka. Dok neke tvrtke možda imaju posvećene timove za sigurnost podataka, mnogi inženjeri podataka još uvijek imaju zadatak sigurnog upravljanja i pohranjivanja podataka, kako bi ih zaštitili od gubitka ili krađe.
Koliko obično iznosi plaća inženjera za podatke?
Plaća za rad još je jedan važan segment i nešto što itekako treba uzeti u obzir kod obrazovanja ili usvajanja novih vještina i znanja, za neke aktivnosti kojima ćemo se u budućnosti baviti.
Što se tiče plaća inženjera za podatke, ona se naravno razlikuje, ovisno o stupnju složenosti poslova i rangiranju djelatnika unutar neke organizacije ili tvrtke. No bez obzira na to, postoje neki orijentiri, koji nam mogu pomoći u boljem shvaćanju koliko bi iznosila plaća za jednog inženjera za podatke.
Prosječna osnovna plaća u SAD-u iznosi 119.985 USD godišnje, s time da neki inženjeri za podatke zarađuju čak 185.000 USD godišnje. Ovo su podaci koji su nastali prema statistikama koje je prikupio Glassdoor, iz ožujka ove godine. Prosječna mjesečna plaća za data engineera u Hrvatskoj prema portalu Adorio je 1.793 EUR neto, a raspon plaće za data engineera je od 1.348 EUR do 2.230 EUR, što je mnogo manje nego na zapadu.
Ivan Hečimović
