Danas u svijetu računala vjerojatno nema korisnika kojem nije poznata tipična situacija sjedenja za uredskim stolom i pokretanja Microsoft Worda kako bi se započeo rad na tekstualnom dokumentu koji se može ispisati ili poslati drugom korisniku putem mreže.
Ovako, može se reći, statična slika korisničkih potreba trajala je dosta dugo i činilo se kako su Microsoft Word i ostali programi za obradu teksta u potpunosti ispunili svoju funkciju jednom kad se instaliraju te postanu dostupni na radnoj površini računala. Ipak je s dolaskom novih oblika tehnologija došlo do potrebe da programi za obradu teksta budu dostupni online te da veći broj korisnika može istodobno na njima raditi.
Pojavom servisa kao što su OneDrive (prethodno SkyDrive) i Google Drive te ponudom limitiranih, ali besplatnih, online inačica Microsoft Worda te Google Docsa započela je prava mala revolucija u brzini prijenosa informacija te su online dijeljenje i obrada tekstualnih dokumenata putem servisa u oblaku postali dio svakodnevice. Ovdje se zasad stalo i svi novi alati koji postaju dio popularnih programa za obradu teksta vrlo su korisni, ali sama osnova njihove strukture i dalje je prisutna. Kada će doći do prave promjene kojom će se u cijelosti promijeniti iskustvo obrade teksta?
Navikli smo da već godinama (ako ne i desetljećima) alternativni programi za obradu teksta kopiraju Microsoft Word. Čini se da svjedočimo dolasku vremena kada se taj obrazac polako počinje mijenjati. Pojavili su se moderni programi za obradu teksta kao što su Notion i Coda koji ne oponašaju Word, već se polako pretvaraju u alate kod kojih imate osjećaj da su kao web preglednici. Njihovi prostori za pisanje postali su slobodniji zbog izostanka ograničenja i prijeloma stranica, a mogu se razgranati u podstranice koje međusobno formiraju poveznice.
Može se reći kako su velike tvrtke poput Microsofta ili Googlea konstantno zanemarivale otvorenost uređivanja dokumenata. Stvarale su programe za obradu teksta koji su trebali biti obrazac za veliki broj korisnika.
Pojavom pametnih telefona i mnogo sofisticiranijih web aplikacija korisnička očekivanja su se jednostavno promijenila. Koncept datoteka i mapa, njihove hijerarhije te organizacije dokumenata po njima i dalje vrijedi za Google Docs i Microsoft Word, ali čini se da dolazi vrijeme gdje nova generacija korisnika ne želi prihvaćati unaprijed zadane koncepte.
Novi programi pod nazivom Notion i Coda polako nameću koncepte tzv. free-flowing pristupa obradi teksta pomoću internih poveznica. Dokumenti se zapravo pretvaraju u čvorišta za projektno planiranje koja sadrže sve u jednom.
Notion je alat s kojim se može stvoriti dokument koji je kombinacija elemenata teksta, interaktivnih lista i odvojenih podstranica. Dopušta unošenje različitih oblika eksternog sadržaja kao što su Google karte, web stranice i videoklipovi. Sučelje Notiona vrlo je zanimljivo jer se dijelom temelji na interaktivnim karticama. Klikom na karticu otvara se mogućnost pregleda detaljnih informacija o sadržaju prema poljima i parametrima koje je korisnik odabrao. Kartice se mogu pomicati putem drag-and-drop metode između stupaca i s njima se može raditi samostalno ili s ostalim sudionicima koji imaju dopuštenje za rad.
Iako za usvajanje načina rada u Notionu treba nešto vremena, drugačiji koncept stvaranja teksta i svih popratnih elemenata na kraju pruža ogromne mogućnosti. To se posebno odnosi na veliki broj dostupnih predložaka koji se nalaze u formi jednostavnih struktura pa sve do multifunkcionalnih i tabličnih sistema koji se mogu koristiti poput baza podataka.
Coda je alat sljedeće generacije osmišljen kako bi Excel postao stvar prošlosti
Coda na prvi pogled sliči Google Docsu, no radi se o alatu s mnogo dubljom pozadinom. Njime se može stvoriti sve – od interaktivne proračunske tablice do potpuno funkcionalnih gumbova za izvođenje određenih naredbi u svom radnom prostoru. Dokumenti u Coda programu sastavljeni su od blokova i oni mogu sadržavati sve od običnog teksta do formatiranih popisa ili čak kalendara koji se mogu sinkronizirati s Google korisničkim računom.
Coda dokumenti nisu statični i postoje razne mogućnosti filtriranja i sortiranja sadržaja ili promjena varijabli. Možda je najveći pomak kod Code napravljen kod uređivanja i pregledavanja dokumenata. To se odvija putem sučelja koje je nalik sučeljima koja nalazimo kod aplikacija na pametnim telefonima pa je osjećaj protočnosti i jednostavnosti korištenja na potpuno drugačijoj razini. Sve je dokumente vrlo lako podijeliti s kolegama, klijentima ili suradnicima direktno ili putem privatnih web poveznica.
U kojem smjeru idu programi za obradu teksta govori činjenica kako je prošlog tjedna objavljeno da Coda sada ima dostupnu online trgovinu gdje će korisnici moći prodavati samostalno kreirane predloške. Uređivanje dokumenata jednostavno postaje sve više personalizirani proces i njihove sadašnje zatvorene strukture možda u bližoj budućnosti neće biti ono što korisnici traže.
Trenutno se događa generacijska promjena s alatima koje koristimo i sve nalikuje na trenutak kad su korisnici bili prešli s Microsoft Officea na alate koji su više bili temeljeni na servisima u oblaku. Korisnici se u ovom trenutku više pomiču prema free-flowing obradi tekstualnih dokumenata i naglasak više nije na organizaciji i stvaranju mapa i hijerarhija, već na međusobnoj povezanosti dokumenata gdje se mogu naći tražene obavijesti i poveznice.
Može se reći kako je promjenu odnosa prema starim obrascima obrade teksta i kolaboracije uzrokovala pandemija koronavirusa jer je veliki broj tvrtki i pojedinaca počeo s hibridnim načinom rada i obavljanja radnih zadataka. To je istodobno uzrokovalo potrebu da se promijene alati kojima se služimo na računalu te da se za rad s udaljenog mjesta osiguraju aplikacije i programi koji unutar sebe uključuju čim više funkcija.
Piše: Ervin Mičetić
