Postoji nekoliko apsolutnih i neminovnih činjenica u životu – smrt, porez i to da je 64 bitni OS bitno bolji od 32 bitnog OS-a. Prebacivanje na 64 bitni OS omogućuje vašem laptopu da pokreće bilo koju staru kompatibilnu 32 bitnu aplikaciju ili program kao i novu 64 bitnu aplikaciju. Pročitajte više koja je razlika između 32 bitnog i 64 bitnog računala. Drugim riječima, postoji “nula” nedostataka i “ogromne” prednosti.
Iz tog razloga postavlja se potpuno legitimno pitanje: zašto Microsoft i dalje nudi 32 bitni OS? Jer manje više svi znamo da 64 bitna verzija sustava Windows u svakom slučaju pokreće sve 32 bitne programe, uz mnoštvo prednosti većeg broja bita, kao što su: podrška za više RAM-a, povećanje performansi kod pravih 64 bitnih programa, kako bi iskoristili sve mogućnosti 64bitnog OSa, poboljšana sigurnost i još mnogi drugi.
Microsoft normalno nudi 64 bitnu verziju Windows 10 OSa, koji pokreće sve 64 bitne i sve 32 bitne programe. I ovo je poptuno prihvatljiv izbor kod operativnog sustava. Problem je u tome što Microsoft i dalje nudi korisnicima mogućnost instaliranja 32 bitnog sustava Windows 10, koji neće pokrenuti 64 bitne programe. To je u namjanju ruku suludo.
Još jedna prednost 64 bitne verzije sustava Windows je sigurnost. Postoji čitav niz sigurnosnih značajki kao što su ASLR (Address Space Layout Randomization), koje najbolje funkcioniraju u okružju 64 bita. Dok je ta ista sigurnosna značajka kod 32 bitne verzije značajno manje sigurna. Tako da slobodno možemo zaključiti da odabirom 32 bitnog sustava Windows 10, kupac doslovno odabire i dobiva nižu učinkovitost operativnog sustava, slabiju sigurnost, i operativni sustav koji nije u mogućnosti pokretati sve programe unutar svog sučelja.
Međutim ipak postoji jedna “mana” 64 bitnog sučelja, a to je da nemože pokretati 16 bitne programe. Istina je da su oni dalje prisutni i u upotrebi kod mnogih malih i velikih poduzeća, još iz vremena Windows XP-a i Viste. Iz toga bi mogli zaključiti da je Microsoft ovu činjenicu uzeo kao razlog da opravda objavljivanje 32 bitnih verzija novih operacijskih sustava.
Problem je samo što sva ta starija računala niti nemogu pokretati Windows 10, pa je opet 32 bitna verzija potpuno beskorisna. Tako da i dalje stoji činjenica da sadašnja desetka i sve buduće verzije 11, 12 itd. netrebaju 32 bitno sučelje.
Mislim da je posljednja 16 bitna aplikacija pisana oko 1987. godine. Dakle prije 30 godina! Tadašnja računala su imala oko 640K RAM-a i 8086 procesor na 5-10 MHz. Ovo bi ipak trebalo biti dovoljno staro da zaboravimo i strpamo u muzej, a ne da radimo podršku u 21 stoljeću, zar ne?
Piše: D.Ž.
Ljudi koriste 32-bitnu verziju operativnog sistema ako imaju 2 gb ili manje RAM-a. Jer 32-bitni sistem i aplikacije zauzimaju manje RAM-a nego 64-bitne. Tako da, dok 4gb ne postane standard mora se izbacivati i 32-bitna verzija sistema.
Autor članka očito nije upoznat sa činjenicom da značajno velik broj malih i velikih firmi još uvijek koristi stare aplikacije pisane u Clipperu, FoxPro-u i sl. koje još uvijek besprijekorno rade. Autor je također u zabludi zato što misli da se stare aplikacije izvode na starim računalima. Većina firmi ima relativno nov Hardware (procesori sa dve ili četiri jezgre). Još jedna zabluda je da je zadnja 16 bitna aplikacija pisana 1987. godine. Te godine je IZAŠLA na tržište jedna od najpopularnijih verzija programskog jezika “Clipper”. Desetljećima nakon toga pa i danas taj stari software se održava i modificira po potrebi. Osobno održavam takve programe koji se koriste u jednoj od velikih hrvatskih firmi koja je u sastavu velikog koncerna (neću imenovati kojeg) I na kraju zadnja zabluda. Prosječan korisnik na novijem računalu ne može primjetiti razliku u performansama između 32 i 64 bitnih windowsa. Razlika se osjeti tek ako se pokrenu zahtjevnije aplikacije poput AutoCad-a ili Photoshop-a koje traže puno memorije a 32 bitni Windowsi mogu adresirati samo 3,7 Gb memorije (RAM-a).