Ubuntu je najpopularnija Linux distribucija na svijetu. Ponekad padne na dotičnoj listi, no sve je to kratkotrajno. Dođu ponekad distribucije koje postanu popularne koji tjedan, no Ubuntu je konstanta već godinama.
No, nemojmo se zavaravati. Canonical, kompanija koja stoji iza Ubuntua, radila je greške. Neke su bile manje, neke su bile veće, no na kraju dana, Ubuntu je Linux distribucija za kojom će posegnuti mnogi Linux entuzijasti.
Ali ovo neće biti klasični tekst o Ubuntu, nego ćemo vidjeti što je Ubuntu učinio za Linux zajednicu i kako ju je tijekom godina poboljšao i promijenio.
1) Ubuntu je stavio fokus na desktop računala
Ubuntu je na tržište došao davne 2004. godine. Točno prije 15 godina. I prije te godine, Linuxi su se mogli instalirati na laptope i desktop računala, ali iskustvo korištenja nije bilo najbolje. Sve ste morali raditi kroz terminal ili konzolu, morali ste imati određeno tehničko znanje da biste instalirali komad softvera i slično. Ubuntu je to promijenio.
Odnosno Canonical je odlučio napraviti “Linux for human beings”. Dodali su hrpu featurea kako bi se Linux distribucija lakše koristila kao primarni operativni sustav, te kako biste vrlo lako instalirali softver. Da ne govorimo da ste Ubuntu mogli naručiti preko Interneta i CD bi vam došao u poštu. Samo biste ga ubacili u računalo i instalirali.
No, to nije sve. Canonical se jako fokusirao na desktop korisnike. Integrirali su u Ubuntu messaging aplikacije, napravili su Ubuntu One file-sync servis i glazbeni store, te potom i napravili Unity interface. Unity možete voljeti ili mrziti, no to je tada bio veliki korak u Linux zajednici.
Danas postoje Linux distribucije koje imaju ljepši UI, stabilniji su i lakše ih je za koristiti. Tu uopće nema nikakve diskusije. No, da nije bilo entuzijazma i eksperimentiranja Canonicala, pitanje kuda bi cijela ova priča otišla.
2) Linux je sad dostupan na mnogo više hardvera
Dio Canonicalove vizije je bio omogućiti korisnicima da kupe gotovo Linux računalo, odnosno računalo koje dolazi s pre-instaliranim Linuxom. To se i dogodilo. Kompanija je kontaktirala razne proizvođače hardvera i ostvarila zacrtano.
Tijekom godina, broj proizvođača koji su isporučivali Linux distribucije s laptopima i gotovim računalima je rastao. Linux su prigrlile male kompanije poput System76, ali i velike multi-nacionalne kompanije poput Della i HP-a.
3) Ubuntu je “doveo” milijune korisnika u svijet Linuxa
Ubuntuovo fokusiranje na desktop računala i hardver im se višestruko isplatio. Ljudi su masovno počeli koristiti Linux, te skidati s Interneta Ubuntu OS. Naravno, i druge distribucije, ali Ubuntu je predvodnik u toj skupini.
Nadalje, Ubuntu je postao brend. Dovoljno je spomenuti Linux ili Ubuntu i mnogi će znati o čemu se priča, mada možda i sami ne koriste Linux. No, Ubuntu je doveo Linux u mainstream medije.
Mnogi od nas su počeli s Ubuntuom i prešli na neke druge opcije kao što su Gentoo ili Arch Linux. Ali ima i onih koji i dalje koriste Ubuntu i ne žele ići dalje od toga. I to je sasvim u redu. Ubuntu prosječnom korisniku nudi odlično iskustvo korištenja i relativno stabilan OS. Da ne govorimo o mnogim developerima i studentima koji koriste Ubuntu za svoje privatne i poslovne obaveze.
4) Ubuntu podupire mnoge popularne Linux distribucije
Ubuntu nije samo najpopularnija Linux distribucija, nego i distribucija koja “gura” naprijed mnoge druge distribucije. Kada koristite Ubuntu, vi skidate aplikacije iz softverskih repozitorija. To su serveri na kojima su pohranjene aplikacije i koje su vam dostupne za skidanje i korištenje sasvim besplatno. Te aplikacije razvijaju mnogi programeri, a Canonical se brine za distribuciju aplikacija. Vrlo jednostavna situacija.
No, i druge distribucije kao što su Linux Mint, ElementaryOS i Pop!_OS koriste Ubuntuov repozitorij za skidanje aplikacija. Canonical im to ne naplaćuje, nego pokušava proširiti svoj utjecaj u Linux zajednici. Nešto što je prije 15-20 godina bilo nepojmljivo, Canonical je uspio.
5) Canonical je napravio novi “Universal Package” format
Način na koji programeri distribuiraju softver na Linuxu se upravo mijenja. Umjesto da programeri softver prilagode modelu repozitorija, mnoge nove aplikacije dolaze na desktop preko novog formata kojeg je smislio Canonical.
Do sada, mnogi developeri nisu htjeli softver prilagođavati za Ubuntu, pa zatim za Fedoru, pa Debian i slično. Developeri su radili softver za određenu Linux distribuciju i njihov repozitorij. Previše posla je bilo za prilagođavanje drugim modelima.
Sada se to mijenja i ako slijedite Canonicalove upute, vrlo je lako prilagoditi aplikaciju da ju mogu skinuti korisnici bez obzira da li koriste Ubuntu ili neku drugu distribuciju. To se zove “Snaps”.
Snaps nisu jedini univerzalni format za Linux. Ali Canonical je otišao korak dalje i pomaže developerima da sada rade aplikacije na ovaj način jer žele da se njihov trud cijeni i da aplikacije mogu koristiti Linux korisnici. Ne korisnici Ubuntua ili Fedore.
6) Ubuntu privlači third-party komercijalni softver
Jedna od snaga Ubuntua je što uspijevaju privući komercijalne third-party aplikacije na svoj OS. Odnosno, Ubuntu počinje privlačiti kompanije koje rade softver za Windowse i/ili MacOS i one počinju raditi cross-platform softver koji će raditi i na Linuxu.
To je odlična stvar jer mnogi korisnici su bili vezani za određenu platformu isključivo zbog softvera. Ako vam treba Visual Studio, onda ste bili vezani za Windowse. No, Microsoft je napravio (bolje rečeno, prilagodio) VS i za MacOS, a uskoro bi mogli imati isti i na Linuxu.
Slična stvar je i sa Steamom (za one koji vole igrati igre) itd. Linux postaje sve popularniji i ljudi ga žele koristiti za posao i zabavu. No, to je teško kada vam softver nije dostupan i jednostavno ne možete nešto napraviti. Sva sreća, to se rapidno mijenja i za par godina ćemo vjerojatno sve moći raditi bez obzira na OS koji koristimo u pozadini.
7) Canonical je prilagodio GNU/Linux telefonima
Android telefoni koriste Linux jezgru, ali to je sve što imaju zajedničko s Linux svijetom. Linux na računalima i Android na telefonima nemaju nikakvu vidljivu poveznicu. To je zato što su sve komponente, osim jezgre, različite.
S Ubuntu Touchom, Canonical je uspio dovesti Linux na mobilne uređaje. Nažalost, ti telefoni su zasad još ograničeni, nema ih puno i nisu dostupni diljem svijeta nego samo na manjim tržištima. I što je najgore, Canonical je odustao od toga jer “uspjeh” koji su postigli nije bio ni približno onome što su oni očekivali.
Ubuntu Touch još živi zahvaljujući nekim drugim projektima, no zasad Linux telefoni neće biti alternativa ili konkurencija Android telefonima. Svijet još nije spreman za tako nešto.
8) Launchpad je postao “dom” mnogi projektima
Launchpad je kolaboracijski hub za softver na kojem se nalaze tisuće besplatnih aplikacija i njihov source kod. Nešto kao GitHub, ali nije vezano uz Microsoft.
Launchpad je počeo kao Canonicalov osobni projekt, koji im je bio podloga za kolaboraciju s programerima, a 2009. godine su odlučili da ga u potpunosti otvore i za druge projekte.
Unazad 10 godina, ovo je postalo mjesto mnogih “entuzijasta” koji razvijaju softver za Ubuntu, Minx, ElementaryOS, Inkscape i slične. Stranica je poprilično živa, ima prilično konstruktivne diskusije i komentare … U svakom slučaju, odlična alternativa GitHubu koji se više koristi za hobby projekte, ali i u poslovne svrhe.
Sve u svemu, Canonical je napravio odličan posao u zadnjih 15 godina i nadamo se da će tako i nastaviti.
Piše: B.P.
