Ako koristite Linux na svom računalu, možda ste se zapitali ima li operativni sustav s kojim se “igrate” kakvu praktičnu primjenu. Srećom, danas postoji mnogo primjena Linuxa u stvarnom svijetu, a ovo su neke od njih.
1) Web serveri
Najveća upotreba Linuxa u stvarnom svijetu je na serverima (hrv. poslužiteljima), posebice na web serverima. Postoji nekoliko razloga zašto Linux dominira ovim tržištem.
Jedan od razloga je taj što je Linux vrlo jeftin za instalaciju. Još u “dot-com” eri 90-ih godina, mnogi su startupi počeli koristiti Linux iz tog razloga. Unix sustavi su već bili popularni za servere, ali su bili vrlo skupi i radili su na specijaliziranom hardveru.
Nadalje, mogli ste jednostavno besplatno skinuti određenu Linux distribuciju i ona je radila na x86 procesorima, koristeći besplatni Apache HTTP server. To je značilo da startupi mogu kupiti flote jeftinih računala i koristiti ih kao servere za svoje potrebe.
Danas većina podatkovnih centara i cloud providera (hrv. pružatelja usluga u oblaku) pokreće posebne servere koji su podržani ugovorima tvrtki kao što su Canonical ili Red Hat. Podatkovni centri još uvijek smatraju Linux privlačnijim od Windowsa jer su troškovi licenciranja softvera otvorenog koda, čak i uz ugovor, mnogo niži od kupovine licenci za Windows OS i njegovo održavanje.
Apache se suočava s konkurencijom od strane Nginxa, ali “flote” servera temeljenih na Linuxu i dalje brojčano nadmašuju Microsoft Windows servere. Prema W3Techsu, Linux serveri dominiraju s 37,7 posto u odnosu na Windows s 20,2 posto (u svibnju 2022. godine).
2) Superračunala
Druga praktična upotreba Linuxa je u superračunalima. Linux je toliko popularan na superračunalima da prema Top500(.org), 100 posto trenutnih instalacija superračunala pokreće neku verziju Linuxa.
Razlozi za njegovo korištenje za superračunala vjerojatno su slični onima maloprije opisanim. Linux je bio jeftin i mogao je raditi na standardnom x86 hardveru. Računalni znanstvenici su također već bili upoznati s Unixom, pa je korištenje Linuxa bio logični nastavak. Istraživači bi mogli izgraditi skupove/flote jeftinih računala za izvođenje složenih izračuna bez potrebe za prepisivanjem koda za novi OS/novu tehnologiju.
Opet, kao i kod web servera, Linux superračunala su se povećala u broju jer je Linux podržao i druge arhitekture poput IBM POWER-a. To je omogućilo Linuxu da zamijeni postojeće Unix sustave u ovim istraživačkim aplikacijama baš kao što je to učinio u komercijalnim podatkovnim centrima.
3) “Single-board” računala
Ako Linux pokreće superračunala, savršen je i za jednostavnije strojeve. Najpoznatije “single-board” računalo s Linuxom je Raspberry Pi.
Raspberry Pi je postao popularan za informatičko obrazovanje djece jer je dovoljno jeftin da ga djeca mogu posjedovati i eksperimentirati s njim. Roditelji se ne trebaju brinuti da će dijete pokvariti računalo koje koristi cijela obitelj. Razlog zašto je Linux odabran je što je open source i što podržava ARM arhitekturu.
Također je popularan za male “embedded” računalne projekte, a Raspberry Pi ima onoliko namjena koliko se možete sjetiti. Samo nebo je granica, o čemu smo već mnogo puta pisali.
Razlog njegove popularnosti je taj što je lako prenijeti Linux na različite arhitekture procesora. Linux je prvo započeo na Intelu 80386, ali je portan na gotovo svaki postojeći CPU. To uključuje ARM čip koji pokreće Raspberry Pi, kao što smo maloprije spomenuli.
4) “Oživljavanje” starih računala
Prva verzija Unixa u Bell Labsu radila je na računalu PDP-7, za koji se čak i tada smatralo da nema dovoljno snage. Tradicija prenamjene (i “oživljavanja”) starih računala nastavlja se jer je tradicionalni Unix ustupio mjesto raznim distribucijama Linuxa.
(Minimalističke) Linux distribucije izvrsne su za korištenje na starijim računalima kada službena podrška Applea ili Microsofta prestane i ne možete si priuštiti nadogradnju ili novije verzije OS-a ne podržavaju vaš hardver.
Minimalističke distribucije dobro funkcioniraju u tu svrhu. Google izdaje Chrome OS Flex, posebnu verziju Chrome OS-a za konvencionalna PC i Mac računala za korištenje umjesto njihovih izvornih OS-a.
Ako imate staro računalo, nemojte ga bacati. Pokušajte umjesto toga staviti neku minimalističku distribuciju Linuxa. Možda biste ga željeli zadržati kao sekundarno računalo ili ga dati nekome tko treba računalo. Na ovaj ćete način također pomoći u izbjegavanju e-otpada.
5) “Classic gaming”
Ako uživate u klasičnim video igrama, mogli biste se iznenaditi kada saznate da Linux pomaže “oživljavanju” starijih igara.
Emulatori otvorenog koda kao što su MAME, Nestopia i Stella omogućuju vam igranje klasičnih konzolnih i arkadnih igara na različitim platformama, uključujući Linux.
Ne samo da su volonteri i programeri koji rade na open source projektima prepoznali vrijednost klasičnog igranja, već su tvrtke koristile Linux i emulatore otvorenog koda kao dio svoje komercijalne ponude. Ako imate NES Classic, zapravo imate Linux stroj, napravljen prema Omg! Ubuntuu. Ako imate Raspberry Pi i spremni ste “malo eksperimentirati”, možete ga pretvoriti u vlastitu klasičnu igraću konzolu.
6) Backup i recovery
Vaše računalo vjerojatno radi odlično, ali uvijek nešto može poći po zlu. A ako naiđete na probleme, Linux je tu da vas spasi!
Iako možete koristiti svoj instalacijski medij operativnog sustava da pokušate popraviti svoj sustav, postoje Linux distribucije kao što je SystemRescue koje mogu riješiti mnoge uobičajene probleme s podizanjem sustava, od oštećene particijske tablice do zaboravljene lozinke administratora.
Ako se vaš tvrdi disk ili SSD pokvari, možete također kopirati sve važne datoteke na vanjski disk.
Ne morate biti korisnik Linuxa da biste koristili ove alate. Možete čak i resetirati Windows lozinke pomoću SystemRescuea. Ovo je jedan od razloga zašto biste trebali razmisliti o tome da imate distribuciju Linuxa za pokretanje na rezervnom USB sticku jer ne znate kada bi vam mogao zatrebati.
Piše: B.P.
